Luka Rijeka: 'Stalno primamo upite za izvoz ukrajinskog žita, a kapaciteti su nam puni. Pritisak je strašan'

Luka Rijeka svakodnevno prima upite za prekrcaj žitarica iz Ukrajine, koje zbog ruske blokade crnomorskih luka stoje zarobljene u tamošnjim silosima, ali zbog ograničenih kapaciteta ne može udovoljiti brojnim zahtjevima, rekao je predsjednik uprave Duško Grabovac.

“Pritisak je strašan. Dolazi nova žetva, a njima su silosi puni”, kazao je Grabovac hrvatskim novinarima u Rigi gdje je sudjelovao na samitu Inicijative triju mora. Na tom dvodnevnom sastanku zemalja omeđenih Jadranskim, Baltičkim i Crnim morem govorilo se o situaciji u Ukrajini.

Ruski ratni brodovi blokirali su izvoz žitarica iz ukrajinskih luka te Zapad upozorava da bi, ne krene li prijevoz žita, uz dodatni rast cijena hrane moglo doći i do gladi u nekim dijelovima svijeta, pogotovo Africi. Zapadni dužnosnici optužuju Moskvu da prijetnju glađu koristi kao oružje dok Rusija to negira te okrivljuje zapadne sankcije za rastuću prehrambenu krizu.

‘Upiti su gotovo svakodnevni’

Ukrajina je 2019. godine izvozila 16 posto svjetskih zaliha kukuruza i 42 posto suncokretovog ulja, pokazuju podaci Ujedinjenih naroda, a posljednjih tjedana, zbog ruske blokade, trgovci traže alternativne pravce prijevoza, pa zovu i Rijeku.

“Upiti su gotovo svakodnevni. Pri tome treba uzeti u obzir limit silosa u Luci Rijeka koji ima kapacitet od 55.000 tona. Teško je stoga udovoljiti svim zahtjevima i upitima koji dolaze u luku”, rekao je Grabovac i dodao: “S obzirom na broj upita, mislim da bi smo bili ispunjeni i da imamo kapacitet tri puta veći od sadašnjeg.”

Jadranske luke Rijeka, Trst i Kopar atraktivne su za izvoz ukrajinskih žitarica, jer su najbliže konačnim destinacijama uključujući i Africi. Za prekrcaj žitarica konkuriraju i luke na Baltiku, no žitarice tek trebaju stići do usidrenih brodova. “Problem je nedostatak vagona, zatim razlika u standardu vagona koji se koriste u Ukrajini i Europskoj uniji, pa nije lako povezati čitav taj logistički pravac od Ukrajine do Rijeke”, objasnio je Grabovac.

‘Pritisak na luku je velik’

Predsjednik uprave Luke Rijeka je rekao kako se trenutno “smišljaju novi razni načini prekrcaja, kao što su pakiranje u velike vreće, u kontejnere, pa u baržama od Rumunjske do Rijeke”. “Vidim da svi rade na tome pa su najave vrlo dobre. Dakle uskoro bi trebalo to žito stizati. A na nama onda ostaje ta mučna ili ugodna stvar čije ćemo žito preuzeti, tu ćemo se naravno voditi komercijalnim interesima”, napomenuo je Grabovac.

Prednost će dobiti “onaj tko žito može prvi dovesti i odvesti tako da bude veći obrtaj”. “Na takav se način moramo ponašati. U svakom slučaju pritisak je na luku velik”, istaknuo je i dodao da Luka Rijeka mora voditi računa i o svojim starim klijentima.

“Kampanja žitarica počinje sredinom osmog mjeseca, a tu već imamo zakupljene gotovo sve kapacitete pa onda sve ovisi o tempu odvoza iz luke brodovima. Naravno, nama je u interesu da se to što brže odvija, da roba ne stoji u luci… Limitirani smo i dinamikom radova u luci tako da u drugom dijelu godine nećemo moći primati brodove veće od 15.000 tona, jer će pola staze biti obuhvaćeno procesom obnove”, rekao je.

Razmatraju dodatna ulaganja

Za isprazniti takav brod potrebno je sedam dana pa Grabovac navodi da je teško reći koliko će tereta biti prekrcano u čitavoj godini. Silos u luci godinama nije radio, jer je bio zatvoren zbog zastarjele tehnologije i zbog velike količine materijala koji je u njemu stajao više godina. “Veliki je problem bio kako očistiti silos. Bio je tu i carinski problem oko te robe, međutim to smo riješili i sada je silos obnovljen. Napravljeno je sve što je bilo potrebno pa sada uistinu radi jako dobro”, rekao je.

Navodi da su partneri zainteresirani za izgradnju dodatnih kapaciteta silosa u Luci Rijeka, jer postoji prostor kod postojećeg silosa na kojem je predviđeno podno skladište za žitarice. Grabovac smatra da bi taj prostor također trebali iskoristiti.

Uprava luke analizira aktualnu situaciju jer je teško procijeniti koliko će sukob u Ukrajini trajati te hoće li se ove nove rute za prijevoz žitarica pretvoriti u stalne. “Ovi pravci su sada došli iznenada, ali moramo voditi računa o onome što će biti kada kriza prestane”, rekao je Grabovac i zaključio: “Ostanu li ti pravci dovoljno atraktivni cjenovno i vremenski onda možemo računati da postanu stalni pravci za prijevoz žitarica. U tom slučaju će trebati razmišljati o ulaganjima u dodatne kapacitete.”