Macron hoda po rubu, sad ga i arhitekt njegove omražene reforme preklinje da zastane. 'Francuska će postati krvava bojišnica'

Francuski predsjednik ulazi u slijepu ulicu, ima sve manje opcija

Protesters gather around a fire during a demonstration after the government pushed a pensions reform through parliament without a vote, using the article 49.3 of the constitution, in Toulouse, southern France, on March 28, 2023. - France faces another day of strikes and protests nearly two weeks after the president bypassed parliament to pass a pensions overhaul that is sparking turmoil in the country, with unions vowing no let-up in mass protests to get the government to back down. The day of action is the tenth such mobilisation since protests started in mid-January against the law, which includes raising the retirement age from 62 to 64. (Photo by Charly TRIBALLEAU / AFP)
FOTO: AFP

Neki od najodanijih pristaša unutar koalicije francuskog predsjednika Emmanuela Macrona zabrinuti su zbog eskalacije nasilja u gradovima diljem Francuske. Pribojavaju se da situacija s prosvjedima protiv mirovinske reforme polako izmiče kontroli. Kako navodi Bloomberg, Macronovi saveznici u Nacionalnoj skupštini još uvijek podupiru njegovu kontroverznu reformu, iako o njoj neće imati priliku glasati, no nekoliko njih sada poziva predsjednika da pronađe način za ublažavanje uličnih napetosti.

Zbog sve većeg broja policajaca koji se sukobljavaju s prosvjednicima na ulicama, koalicijski partneri su zabrinuti da bi netko mogao izgubiti život. To bi, tumači Bloomberg, izazvalo novi val bijesa.

“Srljamo u nepoznato područje i svaki korak nas približava katastrofi i mogućem smrtonosnom incidentu. Najhitniji prioritet je deeskalacija nasilja”, kaže Eric Bothorel, zastupnik iz Macronove stranke, koja se od rujna prošle godine zove “Preporod”.

Jedna od opcija je odgoda

“Jedna od opcija za Macrona bi bila odgoditi uvođenje reforme, čime bi francuski predsjednik dobio priliku da ponovno pokrene dijalog s umjerenijim sindikatima o uvjetima rada, ali i da proširi fokus na obrazovanje i zdravstvo, u skladu sa zahtjevima prosvjednika. Zalažem se za stavljanje reforme na čekanje. Time bi se ohladila situacija. Ostaviti stvari ovakvima kave trenutno jesu nije baš dobra strategija”, rekao je ekonomist Philippe Aghion, bivši profesor na Sveučilištu Harvard koji je zapravo bio jedan od arhitekata Macronove omražene reforme.

Zastupnik Bothorel pak kaže da bi odgađanje reforme dalo Macronu i sindikatima priliku da spase vlastite obraze. “Emmanuel Macron ne može izaći iz ovoga ponižen, ne smije odustati od svoje reforme. Ali, ni sindikati ne mogu biti poniženi. Ne smijemo ostaviti dojam da ih preziremo”, rekao je Bothorel, inače nekadašnji socijalist koji u Macronovoj stranci predvodi struju koja se zalaže za svojevrsnu nadstranačku politiku.

Macron se drži svoje pozicije

Od početka ožujka, kada su se prosvjedi razbuktali, uhićene su stotine ljudi. Nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima, poput Amnesty Internationala, optužile su vlasti za prekomjernu uporabu sile i preagresivna privođenja. Prizori čitavih brigada policijskih specijalaca koji pendreče mirne prosvjednike proširile su se internetom, kao i fotografije prosvjednika koji pale smeće, pljačkaju supermarkete, bacaju Molotovljeve koktele na policiju i upadaju u banke. Razina nasilja je porasla otkako je Macronova vlada iskoristila ustavnu odredbu da zaobiđe glasovanje o reformi u parlamentu, nakon što je shvatila da vjerojatno ne bi dobila potrebnu većinu.

Macron se za sada prilično čvrsto drži svog stava. Za predsjednika bi stavljanje reforme na čekanje na nekoliko mjeseci praktički značilo njezino ubijanje, prema mišljenju jednog neimenovanog vladinog savjetnika. “S obzirom na broj mladih koji se pridružuju uličnim prosvjedima, razmatraju se novi prijedlozi o pitanjima koja uključuju njihove probleme, klimatske promjene i zaštitu potrošača”, rekao je savjetnik.

“Predsjednik Macron je spreman razgovarati izravno s radničkim predstavnicima nakon što Ustavno vijeće donese odluku o usklađenosti prijedloga zakona”, rekao je u utorak vladin glasnogovornik Olivier Veran. Vijeće ima vremena do 20. travnja da donese svoju odluku, a Macron je do sada isključivao bilo kakve ustupke sindikatima.

Zakonodavci su sve veća meta

Francuski predsjednik je prošlog tjedna rekao kako se nada da će se mir na ulice vratiti do ljeta. Pritom je ignorirao poziv umjerenog sindikata CFDT da, barem privremeno, odustane od micanja dobne granice za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine. Takav njegov uzmak bi doveo u pitanje obećanje da će probiznis reformom potaknuti tržište rada i dovesti u red državne financije.

Francusko savjetodavno vijeće za mirovine procijenilo je da bi sadašnji mirovinski sustav mogao koštati francuske javne financije najmanje 0,5 posto BDP-a godišnje u narednom desetljeću.

U međuvremenu, francuski parlamentarci su i sami sve više na meti javnog gnjeva. Tako je Bothorelov ured išaran prijetećim porukama, a prosvjednici su u Nici razbili prozore na uredu Erica Ciottija, šefa konzervativnih republikanaca, koji je pozvao članove svoje stranke da podrže mirovinsku reformu.

Macron je svojim potezima razljutio mlade

Još jedan zastupnik iz Macronove stranke, Guillaume Gouffier-Cha, prijavio je da je njegov ured išaran crtežom obješenog čovjeka. On je, inače, 2020. godine kroz Nacionalnu skupštinu za Macrona pokušao provesti prethodni njegov pokušaj istovjetne reforme, ali je šef države, sluteći javni gnjev u osvit izborne kampanje za drugi mandat, odustao od prijedloga navodeći pandemiju koronavirusa kao razlog.

Gouffier-Cha danas želi da Francuska reformira svoje institucije kako bi omogućila više dijaloga pri čemu vladu i Macrona poziva da saslušaju nezadovoljstvo javnosti. “Ne možemo ostati gluhi i slijepi”, rekao je. Vladin glasnogovornik Veran priznao je da je zaobilaženje parlamenta, u kojem je Macron izgubio apsolutnu većinu na izborima prošle godine, razljutilo mnoge prosvjednike, posebno one mlađe.

Tijekom stranačkog sastanka u Parizu u subotu, bivši Macronov premijer Edouard Philippe rekao je da predsjednikova koalicija “ne treba samo informirati druge o tome što se mora učiniti, već se mora okupiti kako bi dobro razmislili o svemu”. Iako Philippe i njegov tim podupiru reformu, smatraju da je Macronova strategija bez opravdanja prepuna rizika od raspirivanja nasilja, prema riječima jednog od sudionika tog stranačkog sastanka. Philippeova stranka, Horizonti, ključni je saveznik Macrona u parlamentu.

Macronu ne preostaje puno opcija

Jean-Bernard Gaillot-Renucci, pripadnik grupacije “Desnica uz Macrona” koja je aktualnom predsjedniku 2017. godine u izbornoj kampanji dala presudnu podršku za dolazak na vlast, danas tvrdi da se šef države izolirao u svojoj “kuli bjelokosnoj”. Tvrdi i da su njegovi javni istupi u kojima je pokušavao braniti omraženu reformu samo dolili ulje na vatru.

Bloomberg zaključuje kako Macron nema mnogo opcija. Može čekati da prosvjedi sami od sebe utihnu, čime bi mogao riskirati još više nasilja, ili staviti reformu na čekanje ili pozvati na prijevremene izbore. Izbori bi, pišu, bila riskantna opcija. Prema anketi koju je u nedjelju objavio Le Journal du Dimanche, Macronova bi stranka, kada bi sada bila raspuštena Nacionalna skupština, izgubila 5 postotnih bodova u usporedbi s izbornim rezultatima u lipnju prošle godine. Nedavne ankete pokazuju da se ogromna većina građana protivi mirovinskoj reformi.

“Pretvori li nam se država u krvavu bojišnicu, tada više ništa ne bi bilo moguće učiniti, niti bi bilo moguće doći do konsenzusa”, navodi na kraju ekonomist Aghion pa apelira: “Macron bi trebao malo uzmaknuti. To vam je kao u šahovskoj partiji: žrtvujete figuru da biste ostali u igri.”