Macron najavio da će povisiti dobnu granicu za odlazak u mirovinu: 'Živimo duže, potrebno je raditi duže'

Neuvođenje predloženih promjena značilo bi da bi vlada morala smanjiti visinu mirovina

French president Emmanuel Macron looks on as he visit civilian destroyed buildings in Irpin, Ukraine, on June 16, 2022. - Italian Prime Minister Mario Draghi, German Chancellor Olaf Scholz, Ukrainian President Volodymyr Zelensky, French President Emmanuel Macron and Romanian President Klaus Iohannis meet Ukrainian President Volodymyr Zelensky in Kyiv.  It is the first time that the leaders of the three European Union countries have visited Kyiv since Russia's February 24 invasion of Ukraine. They are due to meet Ukrainian President Volodymyr Zelensky, at a time when Kyiv is pushing for membership of the EU. (Photo by Ludovic MARIN / POOL / AFP)
FOTO: AFP

Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je u srijedu da će provesti osporavanu mirovinsku reformu kojom bi se dobna granica za umirovljenje povisila za tri godine na 65, zbog čega bi mlađe generacije radile dulje. U intervjuu za televiziju France 2 Macron je rekao da će promjene stupiti na snagu sljedeće godine.

“Postoji samo jedan način da to učinimo, ako smo pametni. Budući da živimo duže, potrebno je raditi duže”, rekao je. “Minimalna dob za odlazak u punu mirovinu postupno bi se povećala sa sadašnjih 62 na 65 godina do 2031. godine”, rekao je.

Ipak, Macron je rekao da je “otvoren” za razgovor o dobi za odlazak u mirovinu sa sindikatima i za potencijalne izmjene. Svi francuski radnici primaju državnu mirovinu. Neuvođenje predloženih promjena značilo bi da bi vlada morala smanjiti visinu mirovina, rekao je Macron.

Sindikati i oporba su protiv

Macronova najava dolazi nakon što je njegov centristički savez izgubio parlamentarnu većinu u lipnju, što je njegovoj vladi znatno otežalo usvajanje zakona u donjem domu parlamenta. Većina oporbenih stranaka, kao i radnički sindikati, protive se promjenama dobi za umirovljenje.

Macron je u srijedu ponudio savezništvo zastupnicima iz konzervativne Republikanske stranke kako bi u parlamentu usvojili domaće reforme, uključujući mirovinsku reformu. Ranije ovog tjedna, njegova je vlada preživjela tri glasanja o nepovjerenju koja su potaknuli neki oporbeni zastupnici s ljevice i krajnje desnice kako bi prosvjedovali protiv upotrebe posebne ustavne ovlasti za provođenje zakona o proračunu kroz Nacionalnu skupštinu.

Predložena mirovinska reforma izazvala je štrajkove i prosvjede diljem zemlje krajem 2019. tijekom Macronova prvog mandata. Vlada je tada odlučila prekinuti javnu raspravu zbog pandemije covida-19. Macron je u travnju ponovno izabran na drugi mandat.