Mađari su dosad potrošili više od 600 milijuna kuna za kilometre one ograde prema Hrvatskoj i Srbiji

Mađarski novinar za Telegram o podizanju žičane ograde uz granice

TOPSHOTS
Migrants and refugees walk near razor-wire along a 3-meter-high fence secured by Hungarian police (R) at the official border crossing between Serbia and Hungary, near the northern Serbian town of Horgos on September 15, 2015. Hungary effectively sealed its border with Serbia on September 15 to stem the massive influx of refugees as Germany slammed the "disgraceful" refusal of other EU countries to accept more migrants after 22 died in yet another shipwreck. AFP PHOTO / ELVIS BARUKCIC
FOTO: AFP

“Nitko ne zna koliko ograda zapravo košta. U kolovozu su službene brojke bile 3 milijarde forinti. Nakon toga je službeni proračun povećan na 11 milijardi, a neki političari spominjali su brojku od 20 milijardi forinti. Ograda prema Srbiji je otad udvostručena, a izgrađena je i ograda na dijelu granice s Hrvatskom”, rekao je mađarski novinar Joszef Spirk u razgovoru za Telegram.

Gotovo 3 milijuna kuna po kilometru

Pokažu li se ove brojke točnima, odluka mađarskog premijera Viktora Orbana o zatvaranju granice prema Hrvatskoj i Srbiji koštat će ga više od 600 milijuna kuna. Naime, po današnjem tečaju 20 milijardi forinta iznosi oko 489 milijuna kuna. Po našem okvirnom izračunu to znači da gradnja kilometra ograde košta oko 2,8 milijuna kuna. Uzevši u obzir da je dosad izgrađeno nešto više od 40 kilometara ograde prema Hrvatskoj, to je dodatni trošak od otprilike 112 milijuna kuna.

Što se tiče same izgradnje Spirk upozorava i na druge malverzacije. Prvenstveno je problem u činjenici da je projekt ograde bio odgovornost ministarstva unutarnjih poslova, ali većina ljudstva došla je iz vojske. Kako nam je Spirk ispričao, više od 5000 vojnika bilo je poslano na mađarsko-srpsku granicu. Zatim, kompanija HM EI Zrt., u državnom vlasništvu, osim što je raspolagala proračunom od pedesetak milijuna kuna, bila je na granici prije objave natječaja za izgradnju. Naposljetku, izgradnja ograde dodijeljena je samo toj kompaniji. Iako je HM EI Zrt. bio jedini ponuđač na natječaju, zaključak natječaja je da su bili najpovoljniji.

Satnica od 240 kuna

“Po ugovoru o gradnji, radnicima koji postavljaju žicu dozvoljeno je platiti do 240 kuna po satu, što je satnica koje se ni odvjetnici ne bi posramili”, kaže nam naš sugovornik te dodaje da su toliko bili plaćeni radnici koji su samo postavljali bodljikavu žicu na već postavljene stupove.

Podsjetimo, gradnju ograde duž 175 kilometara granice između Mađarske i Srbije najavio je 16. srpnja mađarski ministar obrane Csaba Hende. On je tada tvrdio da će čitava ograda koštati oko 20 milijuna eura, a da će biti zaposleno oko 900 ljudi. Spirk dodaje da je i sam mađarski parlament upozorio na određene nedostatke u gradnji. Primjerice, odmah po početku gradnje ustanovljeno je da je ograda preniska te da treba stajati nekoliko metara od granice.

Mađari nisu završili s ogradama

RTV Slovenija objavila je krajem rujna da Mađari počinju gradnju i na granici prema Slovenije. Policajci i vojnici dizali su ogradu na graničnom prijelazu Pince-Tornyiszentmiklos, do kojeg se dolazi autocestom, ali i na manjem graničnom prijelazu koji su sagradili na staroj cesti, oko 100 metara od autoceste, objavili su tada slovenski mediji.

Državni tajnik u slovenskom ministarstvu unutarnjih poslova Boštjan Šefic kazao je da Slovenija nije bila unaprijed obaviještena o namjeri Mađarske da podigne ogradu na granici, piše Hina. “Noću smo prvi put primijetili aktivnosti na granici s Mađarskom. Dopremili su žicu i sličan materijal, o čemu nas susjedna država nije obavijestila”, potvrdio je Šefic u parlamentu raniju novinarsku informaciju.

Mađarska i Slovenija dijele stotinjak kilometara granice i odluči li se Orbanova vlada na postavljanje ograde na ostatku granice prema Hrvatskoj i Sloveniji, trošak gradnje bi lako mogao prijeći i milijardu kuna.