Mađarska, Slovačka i Poljska zamalo ostale bez ruske nafte. Problem je bio korištenje ukrajinskog naftovoda
Tranzitna naknada Kijevu u međuvremenu je plaćena
Koliko je nedefinirana pa i konfuzna situacija među članicama EU u vezi sankcija koje su uvedene protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, pokazuju gotovo nevjerojatna zbivanja posljednjih dana.
Slovačka naftna kompanija Slovnaft, mađarski Mol, a vjerojatno i poljski naftni div PKN Orlen, uplatili su na račun ruskog državnog naftnog operatera Transneft, desetine milijuna dolara kako bi nastavile dobivati rusku naftu preko južnog kraka naftovoda Družba.
Što se ustvari dogodilo
Taj krak ide preko Ukrajine, pa su te tri kompanije zapravo platile naknadu za korištenje ukrajinskog dijela naftovoda. Nakon što je uplaćen taj novac, Ukrajina je ponovno dopustila prijevoz ruske nafte preko svog teritorija.
Poljska naftna kompanija vlasnica je dvije rafinerije u Češkoj pa je Orlen platio naknadu Ukrajini kako bi rafinerije mogle nastaviti rad. Preko južnog kraka naftovoda Družba, transportira se ruska nafta u Mađarsku, Slovačku i Češku.
Dakle, te zemlje, koje više ili manje, pomažu Ukrajini u ratu protiv Rusije, Kijev je kaznio prekidom prijevoza nafte koja je Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj od životne važnosti.
Prekinuta isporuka
Transneft, naime, plaća naknadu ukrajinskoj državnoj UkrTransNafti za korištenje naftovoda, ali je isporuka prekinuta prije šest dana nakon što je Transneft objavio da ne može plaćati tranzitne naknade Kijevu zbog sankcija koje su uvedene Rusiji.
Kasnije je objavljeno da je do zastoja u plaćanju došlo jer europske banke koje obavljaju transakcije nisu dobile potrebna odobrenja EU.
Slovaft je pripisao obustavu isporuke „tehničkim bankarskim problemima.“ Napomenuo je da je uspio iskoristiti rezerve nafte tako da se proizvodnja u rafineriji u Bratislavi nastavila. Dvije češke rafinerije u vlasništvu poljskog Orlena također su održale svoje poslovanje oslanjajući se na druge izvore nafte.
Spriječena katastrofa
Transnjeft je u srijedu potvrdio da su isplate MOL-a i Orlena za transport ruske nafte kroz Ukrajinu obrađene pa je nafta ponovno počela teći prema Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj. Potvrdio je to i glasnogovornik Transnjefta Igor Dyomin za Financial Times.
Na taj način spriječena je katastrofa koja je mogla pogoditi Mađarsku i Slovačku koje su u potpunosti ovisne o ruskoj nafti. U Budimpešti se neprestano ponavlja kako se kažnjavanje Moskve obija o glavu europskim gospodarstvima.
Objašnjenje Bruxellesa
Arianna Podesta, glasnogovornica Europske komisije, objasnila je da sankcije koje je usvojila EU predviđaju izuzeće koje dopušta transakcije s određenim poduzećima u državnom vlasništvu ako su striktno potrebne za izravnu ili neizravnu kupnju, uvoz ili transport nafte.
Pritom je naglasila kako je Transnjeft jedno od tih poduzeća. Time je samo potvrđena nedosljednost i nedorečenost sankcija protiv Rusije, pa se ona provodi uz brojne iznimke, određene po tko zna kojim kriterijima.
Cijena ruskog uspjeha
A da sankcije nisu bacile na koljena rusku naftnu industriju pokazuje podatak da je ruski udio na indijskom tržištu nafte naglo porastao. Dok je prošle godine bila tek deveti izvoznik nafte u tu zemlju, Rusija je sada već na drugom mjestu, preskočivši pri tome čak i Saudijsku Arabiju. Ispred nje je samo Irak.
Da ipak Indija ne kupuje rusku naftu zbog posebnih simpatija prema Moskvi, potvrđuje vijest agencije Bloomberg koja je objavila da takav ruski uspjeh ima ipak cijenu. U svibnju se ruska nafta prodavala za 19 dolara manje po barelu od saudijske sirove nafte, koja je u lipnju pala za 13 dolara po barelu.
Nafta za Europu
Tako je Indija, uz svesrdnu pomoć Kine, pomogla Rusiji da nadoknadi na tržištu nafte ono što je izgubila u EU. Rusija je u srpnju izvezla čak 55 posto svog pomorskog izvoza nafte. Inače, EU planira obustaviti gotovo sav uvoz ruske sirove nafte i goriva do kraja godine, kada će na snagu stupiti totalni embargo.
Irak i Saudijska Arabija također nisu ugroženi zbog porasta izvoza ruske nafte u Indiju i Kinu jer su naftu namijenjenu tim zemljama preusmjerili u Europu.
Rekordna dobit
Istodobno Bloomberg je objavio da su Big Oil, naftni giganti američki ExxonMobil, Chevron i ConocoPhillips, te britanski BP, anglo-nizozemski Shell, francuski Total i talijanski Eni, u drugom tromjesečju, ostvarili rekordnu dobit veću od čak 50 milijardi dolara.
Iako su visokim cijenama nafte potaknule inflaciju u cijelom svijetu, one su se bez ikakvih skrupula požurile isplatiti rekordne dividende svojim vlasnicima. Big Oil je naziv koji se koristi za opisivanje šest ili sedam najvećih svjetskih naftnih i plinskih kompanija koje su također poznate i kao supermajors.