Mađarskog predsjednika iznenadilo pitanje o onom hrvatskom vlaku, mislio je da je već odavno vraćen

BUDIMPEŠTA – Ako hrvatska vlada nije znala za ovaj posjet Mađarskoj, to je njihov unutarnji problem, jer je savjetnik za vanjsku politiku premijera Zorana Milanovića o tome obaviješten prije mjesec dana, rekla je danas u Budimpešti hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na konferenciji za novinare nakon sastanka s mađarskim predsjednikom Janosom Aderom.

“Savjetnik predsjednice za vanjsku politiku još je prije mjesec dana razgovarao s premijerovim savjetnikom za vanjsku politiku i ako (u vladi) nisu znali za posjet Mađarskoj, to je njihov unutarnji problem. Ne vidim razloga za Ostojićevo prozivanje, jer ministar unutarnjih poslova baš i nema neke ovlasti u području vanjskih poslova”, rekla je predsjednica u odgovoru na novinarsko pitanje da prokomentira izjavu ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića da u ovom trenutku predsjednica nije trebala ići u posjet Mađarskoj.

Razmirice trebale ostati u Hrvatskoj

“Posjet Mađarskoj usmjeren je upravo na rješavanje odnosa dviju susjednih i prijateljskih zemalja. Galamdžije to neće riješiti, to se rješava hladne glave, uz međusobno poštovanje i uvažavanje”, naglasila je predsjednica, istodobno napomenuvši kako “nije lijepo da na ovakav način, u stranoj zemlji, raspravljamo o našim razmiricama u Hrvatskoj”.

Mađarski predsjednik iznenadio je sve na konferenciji za novinare kad je na pitanje hoće li Mađarska pokazati dobru volju i uskoro vratiti Hrvatskoj vlak koji je u Mađarskoj već tri tjedna, rekavši kako ga je pitanje “iznenadilo, jer je mislio da je taj vlak već odavno vraćen u Hrvatsku”.
“No, uvjeren sam da će se to brzo riješiti i neka to bude najveći problem u odnosima Hrvatske i Mađarske u budućnosti”, rekao je Ader.

Migrantska kriza je dugoročni problem

Migrantska kriza dugoročni je problem koji zahtijeva pozornost cijelog svijeta i rješenja na više razina, zajedničko je stajalište Kolinde Grabar-Kitarović i Janosa Adera koje su iznijeli na konferenciji za novinare nakon sastanka u službenoj rezidenciji mađarskog predsjednika u Budimpešti.

“Migrantska kriza dugoročni je problem koji zahtijeva rješavanje korijenskih uzroka migracija, odnosno stanja u mediteranskom bazenu i na Bliskom istoku, a to treba učiniti iskorjenjivanjem siromaštva, nejednakosti, borbom protiv terorizma i ekstremizma IS-a i svih drugih skupina”, rekla je novinarima predsjednica Grabar-Kitarović.

Predsjednica je ocijenila kako razvojnu politiku treba voditi tako da se u tim područjima osiguraju uvjeti dostojni života ljudi kako oni uopće ne bi imali potrebu odlaziti. Najbitnije je osigurati schengenske granice, osobito granicu između Grčke i Turske, navela je, a izvan granica EU treba uspostaviti “hot spotove”, odnosno kampove u Turskoj, Libanonu i drugim državama kako bi izbjeglice imali odgovarajuće uvjete, za zdravstvenu skrb, obrazovanje i za sve ono što je nužno za dostojanstven život.

Zakašnjela reakcija

“Mislim da smo već pomalo i zakasnili, da je u početku trebalo financijski i na svaki drugi način pomagati onim zemljama koje su izvan EU, poput Makedonije ili Srbije, u zbrinjavanju migrantskih valova koji su prelazili preko njihovog teritorija”, kazala je predsjednica.

Meeting my dear colleague Hungarian President János Áder on my official visit to Hungary pic.twitter.com/uX2o4ybtgI

— Kolinda GK (@KolindaGK) October 7, 2015

Ponovila je kako treba jasno razlikovati izbjeglice, kojima je potrebna zaštita i humanitarna pomoć, od ekonomskih migranata.

“To je humanitarno, sigurnosno i ekonomsko pitanje globalnih razmjera, pri čemu treba pokazati humano lice, kao što je Hrvatska pokazala 90-ih godina kad je zbrinjavala gotovo milijun izbjeglica i prognanika, ali treba razlikovati izbjeglice od migranata i Hrvatska ne može i neće biti hot spot za to”, istaknula je, napomenuvši kako će se i dalje zalagati za strogu kontrolu svih koji ulaze u Hrvatsku, jer iako “migracijska politika nije u okviru mojih nadležnosti,nacionalna sigurnost jest, a to tko ulazi u Hrvatsku svakako je pitanje nacionalne sigurnosti”.

Ader nabrojao rješenja za krizu

Mađarski predsjednik Ader konkretno je pobrojao kratkoročna, srednjoročna i dugoročna rješenja za migrantsku krizu, napomenuvši da se za njih moraju pobrinuti ne samo države koje su njome najzahvaćenije, nego i šira međunarodna zajednica.

Tako je, po Aderu, kratkoročno nužna čvršća kontrola granica i stvaranje uvjeta za kontrolirani ulazak migranata u sve članice EU te organiziranje humanitarne skrbi svima kojima je potrebna.

Na srednji je rok najvažnije pojačati sigurnost granice između Grčke i Turske, potom izgraditi nove izbjegličke kampove u državama koje graniče s kriznim područjem, pri čemu je pozitivnim ocijenio početak pregovora između Turske i EU.

Kvote nisu rješenje

Mađarski predsjednik smatra nužnim jačanje financijske sposobnosti, odnosno fondova EU za pomoć u zbrinjavanju izbjeglica, ali i unaprjeđenje suradnje između humanitarnih organizacija te između policijskih snaga i sigurnosnih agencija kako bi se suzbila “dosad gotovo nesmetana suradnja kriminalnih skupina i krijumčara ljudi”.

Dugoročno, smatra Ader, treba postići da UN vrati prijašnju razinu potpora koje su se isplaćivale za migrante nakon što je prije devet mjeseci za polovicu smanjio dotadašnja sredstva u tu svrhu, a EU mora kontinuirano, a ne jednokratno, sudjelovati u financiranju izbjegličkih kampova. “Kvote nisu rješenje, ali ako je riječ o njima, trebalo bi ih uvesti na globalnoj razini, jer izbjeglice, uz Europu, mogu primati i države poput SAD, Australije, Kanade, pa i Kine, koje smatramo sigurnim zemljama”, ocijenio je na kraju Janos Ader.

Susret s Orbanom

Hrvatsku predsjednicu u nastavku posjeta Mađarskoj očekuje sastanak s premijerom Viktorom Orbanom, predavanje na budimpeštanskom sveučilištu Korvinus na temu “Doprinos Hrvatske suradnji u srednjoj Europi: Vrijeme je da se ojača srednjoeuropski bok EU i NATO-a” te susret s hrvatskim iseljenicima u prostorijama hrvatskog veleposlanstva u Budimpešti.

U četvrtak i petak će, na poziv predsjednika Adera, kao gost sudjelovati na sastanku na vrhu Višegradske skupine u Balatonfueredu.