Maduro je, za sada, preživio državni udar. Kako je došlo do eskalacije krize u Venezueli?
Izvukli smo ključne momente koji su doveli do jučerašnje eskalacije
Nakon jučerašnjeg pokušaja puča u Venezueli je danas mirnije, ali i dalje napeto. Predsjednik Nicolas Maduro tvrdi da je pobuna ugušena, dok je vođa opozicije Juan Guaido, u video poruci objavljenoj pola sata prije Madurova govora, poručio kako uopće nije zazivao nikakav državni udar kada je jučer okružen vojnicima pozvao građane Venezuele i vojsku da ga podrže kako bi okončali Madurovu “uzurpaciju”. Kaže kako se radilo o mirnoj pobuni i poziva ljude da danas izađu na “najveću skup u povijesti Venezuele”.
U Caracasu je jučer u sukobima prosvjednika i snaga reda ozlijeđeno najmanje 69 osoba, objavile su zdravstvene vlasti u tom gradu. Većina je zadobila ozljede izazvane gumenim mecima. Deseci tisuća ljudi jučer su marširali u Caracasu u znak podrške Guaidu i sukobili se s policijom na glavnoj ulici Francisco Fajardo. Oklopno vozilo nacionalne garde uletjelo je među prosvjednike koji su na njega bacali kamenje. Ono što je danas jasno jest da je u Venezueli nastavljena pat pozicija između Madura i oporbe, što znači i nastavak agonije za stanovnike koja traje još od 2015. godine. Pripremili smo kratak pregled događaja koji su Venezuelu doveli do ove krize.
1. Zašto je zemlja koja pliva na nafti tako siromašna?
Kao što je u svojoj velikoj analizi pisao Telegramov Đivo Đurović, temelje problema u Venezueli udario je pokojni predsjednik Hugo Chavez. Kada je na vlast došao na demokratskim izborima 1998., Chavez je nezapamćeno visoku cijenu nafte iskoristio da kupi obožavanje naroda Venezuele. Zamrzavanjem cijena osnovnih potrepština poput kruha, kave ili ulja, Chavez je uništio proizvodnju u zemlji, a goleme prihode od nafte iskoristio je da jednostavno uvozi robu koju je domaćim tvrtkama prestalo biti iskoristivo proizvoditi. U trenutku kada je obožavani predsjednik 2013. umro, Venezuela gotovo da nije proizvodila ništa osim nafte. Kad je 2015. cijena nafte naglo pala, Venezuela više nije imala novca kojim bi plaćala uvezenu stranu robu, niti industriju koja bi proizvela domaću, objašnjava Đurović.
2. Kako je počela politička kriza?
Chavezov nasljednik Nicolas Maduro vrlo brzo susreo se s nezadovoljstvom osiromašenog naroda, što je dovelo do pobjede opozicije na parlamentarnim izborima 2015. godine. Maduro je priznao poraz, ali za njega nije okrivio pogubno gospodarenje izvorima nafte, nego „sabotiranje ekonomije” koje je po njemu provodio poslovni svijet i njegovi protivnici. Poraz na izborima nije poljuljao Madurovu vlast, a zemlja je nastavila tonuti u siromaštvo.
Do sredine 2016. godine vojska je morala čuvati pekarnice, a policija gumenim metcima s ulica tjerati ljude koji su pokušavali provaliti u prodavaonice, ljekarne i mesnice. Nemiri, protesti i masovne pljačke postale su normalne, kao i rijeke ekonomskih izbjeglica iz Venezuele koje su se slijevale u zemlje poput Kolumbije, Brazila i Meksika. Standard života i dalje se srozavao, dok je Maduro učvršćivao svoju vlast promjenama ustava i sumnjivim pobjedama na predsjedničkim izborima. Oporba je prosvjedovala, obračuni na ulicama postajali su sve krvaviji, ali nedostajala je osoba koja bi stala na čelo protivnika režima i postala lice otpora. To se konačno promijenilo početkom ove godine, kada se predsjednik parlamenta Juan Guaido proglasio vršiteljem dužnosti predsjednika zemlje.
3. Kako je došlo do pata između Madura i Guaida?
Američki predsjednik Donald Trump smjesta je priznao Guaida, koji je javno prisegnuo da će preuzeti ovlasti predsjednika. Njegovi pristaše nakon toga su zaposjeli avenije u istočnom dijelu Caracasa, uzvikujući “odlazi Maduro” i “Guaido predsjednik”, te mašući zastavama Venezuele. Maduro je reagirao brzo, prekidom diplomatskih i političkih odnosa s, kako je rekao, „imperijalističkom vladom Sjedinjenih Država”. Američki diplomati dobili su 72 sata da odu iz zemlje, a Maduro je s balkona predsjedničke palače Miraflores u Caracasu optužio Washington za “pokušaj državnog udara”.
Trumpova administracije nije se trudila deeskalirati krizu. Dapače, iz Amerike su počele stizati poruke koje su sugerirale spremnost za svaki scenariji. Neimenovani visoki dužnosnik američke administracije usred najgore krize u međusobnim odnosima rekao je da bi Maduro trebao prihvatiti mirnu tranziciju i silazak s vlasti. Upozorio je da će u suprotnom “sve opcije biti na stolu”. Činilo se da se Madurova predsjednička fotelja opasno ljulja, sve dok mu je nije pridržao lojalni ministar obrane Vladimir Padrino.
“Mi, vojnici domovine, ne prihvaćamo predsjednika nametnutog u sjeni opskurnih interesa”, objavio je Padrino na Twitteru, aludirajući na Guaida. Idućih dana postalo je jasno da će američka podrška Guaidu ipak ostati samo na riječima, kao i to da većina vojske Venezuele zaista neće stati na stranu oporbe. Usprkos tome, Maduro je procijenio da bi otvoreni napad na Guaida mogao dovesti do prevelikog kaosa pa se privremeno pomirio s tim da u zemlji ima još jednog, samoproglašenog predsjednika. Obje strane su se ukopale i počele je rovovski hladni rat koji traje već tri mjeseca.
4. Što se događalo u protekla tri mjeseca?
Maduro je odlučio da neće prihvaćati međunarodnu pomoć u hrani i lijekovima koji očajnički trebaju narodu Venezuele. U veljači je vojska na njegovu zapovijed blokirala most na granici s Kolumbijom pa su tako s jedne strane rijeke ostali hangari puni hrane, a s druge izgladnjeli ljudi. Nestašice struje su postale uobičajene, a manjak vode uzrokovao je sanitarnu katastrofu. Maduro za probleme okrivio sabotažu glavne hidroelektrane u zemlji, za što odgovornim smatra oporbu i SAD.
Guaido je nastavio s pozivima na prosvjede, sve češće putujući izvan glavnoga grada kako bi pojačao pritisak na Madura. U tome su mu se pridružili i međunarodni saveznici, koji su dali sve od sebe da ga predstave kao legitimnog predstavnika Venezuele. Tako je Međuamerička razvojna banka (IADB) sredinom ožujka odobrila imenovanje novog guvernera svoje venezuelske podružnice po izboru samoproglašenog predsjednika, što je bio jak vjetar u leđa Guaidu. Njegovi neprestani pozivi na suprotstavljanje Maduru i nesposobnost režima da riješi probleme građana doveli su do jačanja prosvjeda, što ga je vjerojatno potaknulo na to da danas odluči povući dosad najodlučniji potez.
5. Što se događa danas?
Vođa oporbe Guaido za danas je najavio masovan prosvjed u Caracasu. “Počinjemo provoditi Operaciju sloboda. Počinemo konačnu fazu i na ulicama će nas biti mnogo sve dok ne okončamo uzurpaciju”, poručio je Guaido kasno u utorak na Twitteru. Američka Savezna uprava za civilno zrakoplovstvo je pak zabranila letove iznad venezuelskog zračnog prostora zbog politčke nestabilnosti. Uz to, američki državni tajnik Mike Pompeo izjavio je kako je Washington otvoren za vojnu akciju po pitanju smirivanja krize u Venezueli, ali da je mirna opcija ipak i dalje bolje rješenje.