Makedonija nikako da formira Vladu, u Skopju je prosvjedovalo 50.000 ljudi i što sad? Napravili smo analizu
Predsjednik Gjorge Ivanov odbija dati mandat lideru socijaldemokratskog SDSM-a Zoranu Zaevu unatoč tome što je prikupio dovoljan broj potpisa i dokazao mu da ima većinu. Ivanov kaže kako ne želi dati mandat čovjeku koji se zauzima za rušenje integriteta i suverenosti Makedonije referirajući se na platformu albanskih stranaka na koju je Zaev pristao. Rješenje cijele krize za sada se ne nazire
Deseci tisuća prosvjednika jučer su se okupili u Skoplju, prosvjedujući protiv platforme albanskih stranaka na temelju koje bi lider Socijaldemokrata Zoran Zaev s njima trebao formirati parlamentarnu većinu i vlast u zemlji. Prosvjed se, što sasvim sigurno nije slučajno, podudara s dolaskom povjerenika za proširenje EU Johannesa Hahna u zemlju. On poziva na što brže formiranje Vlade, a s njim se odbio sastati i makedonski predsjednik Gjorge Ivanov, što govori i o slabom ugledu i utjecaju Unije na njezinim granicama. No, ukoliko Ivanov u sljedećih nekoliko dana ne da mandat za formiranje Vlade, EU bi imala razumijevanja za opciju u kojoj bi većina u parlamentu sama napravila takav korak, rekao je anonimni izvor Deutsche Wellea iz Bruxellesa. Mnogi makedonski pravni stručnjaci već su ukazivali na tu opciju prema kojoj bi parlament zaobišao predsjednika, a sudeći prema izvorima te medijske kuće, i EU je sklona takvoj opciji smatrajući kako bi svaki dan čekanja povećao tenzije u zemlji.
Organizatori prosvjeda kažu kako se okupilo 50.000 ljudi, a demonstracije su u Makedoniji opet postale gotovo svakodnevna pojava. Razlika je jedino u tome što je ovog puta na ulicama desnica, za razliku od prijašnjih godina kada su najčešće prosvjedovali građani koji su se protiv desnice borili. DW piše kako dužnosnici EU nemaju dvojbi kako iza prosvjeda stoji lider VRMO-DPMNE-a i dugogodišnji makedonski premijer Nikola Gruevski. “Krizu treba riješiti političkim putem, a ova politička kriza ne bi trebala biti pretvorena u međuetničku krizu”, kazao je Hahn. No, dio političke scene ovu krizu doživljava kao multietnički politički konflikt, a sudeći prema prosvedima imaju i podršku dijela građana.
Nova je etapa političke nestabilnosti, u zemlji koja je posljednjih godina, manje ili više u stalnom kriznom stanju, krenula početkom ovog mjeseca kada je predsjednik Ivanov kazao kako “ne može dati mandat nekom tko prijeti suverenitetu Makedonije”. Ta je poruka bila upućena dugogodišnjem oporbenom lideru Zaevu čiji je SDSM na izborima osvojio 49 mandata. Dva više, 51, osvojio je VMRO DPMNE Nikole Gruevskog kojemu je predsjednik ubrzo nakon izbora dodijelio mandat. No, Gruevski se nije dogovorio s strankama albanske nacionalne manjine te je mandat vraćen predsjedniku. Zaev je, nakon toga, kod predsjednika stigao sa 67 potpisa podrške za premijera, što je više nego potrebnih 61, ali mu Ivanov odbija dati mandat. Zaev ga optužuje za državni udar, a makedonska se kriza tako, nakon izbora koji su ju trebali riješiti, samo produbila.
Sedam zahtjeva Albanaca
Tiranska platforma, koju su potpisale albanske stranke DUI, Besa i Alijansa za Albance, traži između ostalog uvođenje albanskog kao drugog službenog jezika i ravnomjernu zastupljenost Albanaca u državnim strukturama. Ovaj je dogovor tako nazvan jer je nastao nakon susreta lidera albanskih stranaka u Makedoniji s albanskim premijer Edijem Ramom u Tirani. Upravo je činjenica da su se sastali u glavnom gradu Albanije jedna od ključnih zamjerki predsjednika Ivanova i makedonske desnice. Tvrde kako je platforma dogovorena izvan Makedonije i kako narušava suverenitet zemlje. Tiranska platforma predviđa sedam točaka koje su dogovorene kao zajednički zahtjevi albanskih stranaka za koaliciju s bilo kojom stranom, a to su:
- postizanje potpune jednakosti u skladu s Ohridskim sporazumom i Ustavom
- postizanje ekonomske jednakosti i socijalne skrbi, posebno kroz balansiran regionalni razvoj
- jačanje vladavine prava kao preduvjet napretka u procesu euro-atlantskih integracija
- stvaranje osjećaja povjerenja u funkcioniranje dobrih međuetničkih odnosa kao ključnog elementa političke stabilnosti u zemlji
- rješavanje pitanja imena, u skladu s europskim vrijednostima i principima međunarodnog prava
- dobri odnosni sa susjedima
- brzi ulazak u NATO i Europsku uniju
Ovako pobrojani, uvjeti ne djelu nimalo spektakularno, a kamoli kao nešto što bi zemlju uvelo u nove prosvjede i krizu s neizvjesnim završetkom. No, prva točka sadrži i postizanje pune lingvističke jednakosti, odnosno uvođenje albanskog na svim razinama vlasti. Isto je predviđeno i za sigurnosni, vojni, obavještajni i pravni sistem zemlje. Ustav bi, prema zahtjevima Albanaca trebao definirati kako su “makedonski jezik i njegovo ćirilićno pismo, kao i albanski jezik u svom pismu službeni jezik u zemlji”. U ovom trenutku je u zemlji koja ima oko 2,1 milijun stanovnika, od kojih su više od četvrtine etnički Albanci, njihov jezik priznat samo u određenim dijelovima zemlje u kojima su Albanci većina. Također, pod tom točkom navodi se “opsežna debata o zastavi, himni i grbu Republike Makedonije te državnim simbolima koji bi reflektirali multietičnost socijalne i entičke jednakosti”, no postoje naznake kako bi od tog zahtjeva albanske stranke mogle odustati. Prva točka sadrži i prihvaćanje rezolucije u parlamentu koja osuđuje genocid nad Albancima u Makedoniji u periodu od 1912. do 1956. godine.
Pravi problem za desnicu je nešto drugo?
No, čini se kako pravi problem za VRMO DPMNE, stranku iz koje je došao i predsjednik Ivanov, nije u svemu tome. Naime, sve više toga upućuje na to kako je i Gruevski pristao na sve uvjete koje zamjera Zaevu osim jednog koji nema veze sa suverenitetom zemlje, službenim jezikom ili pravima Albanaca. Tako barem tvrde iz albanskih stranaka koje su pregovarale i s Gruevskim. Potpredsjednik DUI-a i član pregovaračkog tima te najveće albanske stranke s VMRO-om Izet Mexhiti nedavno je kazao kako je Gruevski prihvatio sve, osim nastavka mandata Specijalnog tužiteljstva i donošenja novog Zakona o zaštićenim svjediocima. Na televiziji Telma Mexhiti dao je prostora naslutiti i kako postoje pisani tragovi s tih pregovora, kao i dokazi da je Gruevski prihvatio i bilingualizam te sve ostale zahtjeve Albanaca. Osim, dakle, tog jednog.
Kada sam u svibnju 2015. izvještavao za Telegram iz Skoplja više me sugovornika uvjeravalo kako Gruevski neće samo tako otići sa vlasti – gubitak vlasti, pričali su, za njega vrlo vjerojatno znači i gubitak slobode. Njegovi su dugogodišnji premijerski mandati bili opterećeni gigantskim korupcijskim aferama i prisluškivanjem čiji su razmjeri bili nezapamćeni i u komunizmu. Ljudi oko Gruevskog već su pokušavali zaustaviti istrage tih brojnih korupcijskih afera. Upravo je predsjednik Ivanov, u politički i pravno sasvim nevjerojatnom potezu u travnju prošle godine donio odluku o aboliciji za sve političare protiv koji se vodi istraga i protiv kojih je podignuta optužnica.
Specijalno tužiteljstvo
“S namjerom da doprinesem u rješavanju krize i relaksiranju odnosa i smanjenju tenzija između suprotstavljenih političkih snaga i njihovih pristalica, a svjestan posljedica po državu i građane ukoliko se ništa ne poduzme u ovoj teškoj krizi, svjestan i posljedica po mene zbog poduzimanja ovog koraka, ali i sa snažnom vjerom da donosim odluku u interesu države i nacije, njene stabilnosti i nezavisnosti, odlučio sam da bude stavljen kraj ovoj agoniji Republike Makedonije”, kazao je tada Ivanov. Odluku je potpisao, pozivajući se na interese države i nacije, a abolicija je odmah stupila na snagu.
U to je vrijeme Specijalno tužiteljstvo već imalo više optužnica nastalih na temelju dokaza iz afere prisluškivanje. Podnijeto je i mnogo kaznenih prijava protiv dužnosnika tada vladajuće VMRO-DPMNE. Ivanov, inače doktor pravnih znanosti, kazao je kako bi abolicija trebala omogućiti svima da bez opterećenja sudjeluju na izborima koji su tada bili zakazani za lipanj, a koji su kasnije odgođeni. Nakon brojnih kritika domaće i međunarodne javnosti i institucija, kao i masovnih prosvjeda, Ivanov je u lipnju svoju odluku povukao. Specijalno tužiteljstvo, formirano dogovorom iz Pržina, tako je nastavilo s radom. Sudeći prema izjavama visokih stranačkih dužnosnika albanskih stranaka, Gruevski na ovim izborima nije želio prihvatiti njihov uvjet kojim bi se nastavio mandat Specijalnog tužiteljstva.
Previranja kod američkih republikanaca
U čitavu su stvar od samog početka snažno uključeni i međunarodni čimbenici. Prošlog je mjeseca Makedonija postala i tema američke unutarnje politike. Republikanski zastupnik u Predstavničkom domu Kongresa, Christopher Smith, objavio je kako kreće istraga o aktivnostima američkog veleposlanstva u Makedoniji i navodima da je posljednjih nekoliko godina djelovala na pristran način podržavajući ljevicu, odnosno SDSM.
Do ovog je došlo nakon što je veleposlanstvo u Skoplju propustilo odgovoriti na pismo adresirano na veleposlanika Jessa Bailyja koje su uz Smitha potpisala još petorica zastupnika Republikanske stranke u kojem su tražili odgovore o navodnoj umješanosti u domaću politiku, ali i financiranju fondacije Otvoreno društvo Georga Sorosa. U pismu su Bailyju pisali kako su čuli kredibilne izvještaje kako je u posljednje dvije godine američka misija u Makedoniji aktivno intervenirala u stranačku politiku Makedonije, kao i u formiranje medijskog i civilnog društva. I to na način koji konstantno favorizira stranke, medije i grupe civilnog duštva lijevo od centra na uštrb onih desno od centra.
EU je shvatila da se mora aktivnije uključiti
Unatoč naporima međunarodne zajednice, SAD-a i EU, za sada još nije jasno kako će se situacija rasplesti. Nakon jučerašnjeg trosatnog sastanka delegacije VMRO DPMNE-a s delegacijom Unije jasno je samo kako obje strane ostaju na svojim pozicijama. “VMRO-DPMNE je otvoreno progovorio o direktnom upletanju vanjskih faktora u kreiranju krize”, kažu iz te stranke i spominju ulogu stranih veleposlanika u formiranju Vlade, te Specijalno tužiteljstvo kao “politički ured SDSM-a”. Ponovili su i osudu Tiranske platforme kao modela koji im nije prihvatljiv, a nadaju se kako će se novi izbori održati što prije. S druge strane, SDSM poručuje kako je poruka EU potpuno jasna. Oni nade polažu u što brže formiranje Vlade i nastavak puta prema EU. Gruevski je nedavno ponudio Zaevu opciju prema kojoj bi podržao njegovu vlast iz parlamenta, no varijanta manjinske vlade u ovom se trenutku ne čini vjerojatna.
#Skopje talks start, w @ivajgl @EduardKukan @knufleckenstein. Need new government urgently f reforms. No time 2 lose! pic.twitter.com/oByc4XRYvr
— Johannes Hahn (@JHahnEU) March 21, 2017
Početkom 2001. kada su albanski militanti tražili veća prava te krenuli u oružane napade na Vladine snage zemlje je za dlaku izbjegla građanski rat. Situaciju je tada smirio sporazum pod posredstvom UN-a, a NATO-ove su snage čuvale mir. Situacija sada nije toliko opasna, ali bi samo jedan incident mogao dovesti do daljnje esklacije. Svjesni su toga, čini se, postali i u EU, pitanje je samo jesu li se prekasno aktivnije uključili u cijelu situaciju. Bruxelles poručuje kako se Makedonija treba izdignuti iznad političke osvete i što prije formirati blokadu te deblokriati svoj put u članstvo EU.
Hahn u Skoplju kaže kako je EU otvorila put Makedoniji nakon ovomjesečnog summita, ali kako vremena nema beskonačno te kako je Makedoniji potrebno državništvo. I politički lideri Starog kontinenta shvatili su da će, ako se budu držali kao da ih se politika na Balkanu ne tiče, otvoriti prostor drugim silama. Gruevski već neko vrijeme koketira s Moskvom, a posljednji prosvjedi u zemlji, poruke protiv Sjedinjenih Država i Georga Sorosa sve više sliče anti-zapadnim mitinzima na koje Putin, u najmanju ruku, gleda blagonaklono.