Nekad je nužno odabrati stranu

Mala analiza Trumpove politike: intervenirao je u Siriji i poslao flotu prema Sjevernoj Koreji. Što sad?

Nova provokacija očekuje se na praznik Sjeverne Koreje, 15. travnja

, Image: 328282918, License: Rights-managed, Restrictions: Contributor usage restriction: Personal use., Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
FOTO: Profimedia, Alamy

Zapovjedništvo američke Treće flote objavilo je kako je predsjednik Donald Trump naredio da nosač zrakoplova Carl Vinson, zajedno s dva razarača naoružana navođenim raketama sličnim onima koji u sudjelovali u nedavnom napadu na Siriju, otkaže davno dogovoren posjet Australiji te da se smjesta uputi prema Korejskom poluotoku. U Pentagonu objašnjavaju da je ta iznenadna odluka donesena kako bi američka vojska bila spremna odgovoriti na moguću novu provokaciju Sjeverne Koreje.

Naime, 15. travnja, ta zemlja slavi svoj najveći praznik: dan rođenja utemeljitelja države Kim Il-sunga, djeda aktualnog diktatora Kim Jong-una. Na temelju satelitskih snimki američke obavještajne agencije upozoravaju da bi uoči grandiozne proslave Sjeverna Koreja mogla testirati još jednu balističku raketu, možda i nuklearnu bombu.

A takav izazov, tvrde u Washingtonu, predsjednik Trump ne namjerava dočekati skrštenih ruku. Iznenadan raketni napad na Siriju, pokazao je spremnost da odgovori na razoran način na sve izazove diktatorskih režima, objašnjavaju u Pentagonu. Prošli mjesec Sjeverna Koreja snažno je prosvjedovala zbog sudjelovanja nosača aviona Carl Vinson u zajedničkim vojnim vježbama s Južnom Korejom koje su imale za cilj pokazati sposobnost za efikasno sprečavanje mogućeg nuklearnog napada sa sjevera.

Kim, Trump, Putin Partying With Mask

One party you don't wanna be invited to. (By Hyperflesh & Stan Winston School of Character Arts)

Gepostet von 9GAG am Sonntag, 9. April 2017

 

‘Agresiju ćemo zaustaviti nuklearnim oružjem’

Neočekivanim udarom na Siriju, tvrde u Washingtonu, predsjednik Trump je poslao jasnu poruku ne samo sirijskom diktatoru Basharu al-Assadu, nego i Sjevernoj Koreji, Iranu pa i Rusiji i Kini. Odmah nakon raketiranja zračne baze u Siriji američki državni tajnik Rex Tillerson rekao je da je napad pokazao da je “predsjednik Trump spreman djelovati uvijek kad diktatori i njihove vlade prijeđu crvenu crtu”, u čemu su svi odmah prepoznali poruku jasnu i nedvosmislenu poruku sjevernokorejskom diktatoru Kim Jong-unu.

Ministarstvo vanjskih poslova Sjeverne Koreje smjesta je optužilo Washington da je “poduzeo otvoren čin agresije protiv suverene države. Taj napad podsjetio nas je na gorku lekciju kako se svaka država može braniti od imperijalističke agresije samo silom i svojom snagom. Mi ćemo eventualnu agresiju zaustaviti vlastitim nuklearnim oružjem”. Glasnogovornik sjevernokorejskog ministarstva također je kazao kako Pjongjang s mnogih strana čuje upozorenja da je napad na Siriju jasna poruka da se i njegova zemlja može vrlo brzo naći na udaru: “Znamo da nas mnogi žele uplašiti, ali mi se ne bojimo”.

Sirija i Sjeverna Koreja već dugo održavaju prijateljske odnose, pa nije malo onih koji smatraju da Pjongjang, koji ima goleme zalihe kemijskog oružja, uključujući i sredstva za smrtonosni nervni otrov sarin, i dalje pomaže režimu Bashara al Assada. Stručnjaci tvrde da je Sjeverna Koreja izvozila kemijsko oružje i svoje znanje o njemu u Siriju prije, ali i nakon početka sukoba u toj zemlji.

Totalna promjena retorike u odnosu na kampanju

Zbog toga ne čudi da je tiranin Kim odmah poslije napada poslao sirijskom predsjedniku poruku pune podrške i solidarnosti pozivajući dvije zemlje na “zajedničku borbu za neovisnost i protiv imperijalizma”. Američka vojna intervencija u Siriji pokazuje, među ostalim, da je predsjednik Trump ipak nešto drugo od predsjedničkog kandidata Trumpa. Ponajprije zbog toga što neće voditi izolacionističku politiku kako je to najavljivao u kampanji.

“Odmazda zbog upotrebe kemijskog otrova te brojnih civilnih žrtava, pokazala je da nema mjesta strahu da predsjednik Trump neće brinuti za ono što se događa u svijetu”, zaključio je Charles Grant, direktor Centra za europske reforme u Londonu te dodao: “Trump je shvatio da se percepcija o padu moći i snage SAD-a, koja je došla posebno do izražaja pod Obaminom administracijom, temeljila na nevoljkosti da se upotrijebi vojna sila”.

Za predsjedničke kampanje Trump je tvrdio kako je rat u Siriji građanski te uplitanje Rusije, Turske, Irana u sukobe u toj zemlji, nisu američki problem. Čak se rugao predsjedniku Baracku Obami kada je postavljao „crvenu liniju” protiv uporabe kemijskog oružja. Javno ga je pozivao da ne pokreće kaznenu ekspediciju protiv Sirije nakon što je Assad 2013. prvi put koristio kemijsko oružje protiv neprijatelja i civila. Dok je u prošlosti Trump tvrdio kako SAD nemaju nikakve nacionalne interese u Siriji, prošli tjedan je izjavio kako je nestabilnost u toj zemlji “ozbiljna prijetnja Washingtonu i njegovim saveznicima”.

Marginalizacija njegovih ekstremnih savjetnika

Trump je također u kampanji govorio kako je Rusija prijatelj SAD-a, a da je Kina neprijatelj te da njene vođe nikada ne bi pozvao na večeru. No u četvrtak i petak 21 sat družio se u svom resortu Mar-a-Lago s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i njegovom suprugom kojima je njegova unuka pjevala na kineskom. Unatoč svim najavama o jačanju odnosa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nakon što je napao zrakoplovnu bazu sirijske i ruske vojske, do kraja je zaoštrio odnose s Moskvom.

Trump je također počeo ponavljati izjave svojih prethodnika kako se “Amerika zalaže za pravdu” te da ima odgovornost djelovati u slučajevima kršenja ljudskih prava bilo gdje u svijetu, što u predizbornoj kampanji nije spominjao. Istodobno Trump je marginalizirao dio svojih ultradesničarskih i nacionalističkih savjetnika na čelu sa Stephenom Bannonom, koji su se protivili uplitanju u bliskoistočne sukobe te su se zalagali za trgovinske kaznene mjere protiv Pekinga.

Trump je u subotu istakao kako će “naše odluke biti vođene našim vrijednostima i našim ciljevima. Mi ćemo odbaciti put nepopustljive ideologije koja često dovodi do neželjenih posljedica.” U tom kontekstu izjavio je nešto što je pokrenulo lavinu komentara o tomu kakvu će vanjsku politiku voditi Donald Trump. On je, naime, kazao kako voli razmišljati o sebi kao o vrlo fleksibilnoj osobi. Istaknuo je kako “ne moram uvijek djelovati na isti način, ne sviđa mi se otkrivati gdje idem i što radim”.

Budući Trumpovi vanjskopolitički potezi

Sada stoga brojni analitičari i komentatori upozoravaju da će upravo koncept fleksibilnosti biti ključan za razumijevanje budućih vanjskopolitičkih poteza Trumpa, najmoćnijeg lidera na svijetu. Demokratski senator Christopher Murphy iz Connecticuta u članku za Huffington post u subotu napisao je da je “predsjednik Trump pokrenuo vojni udar na Siriju na temelju nagle, emocionalne odluke”.

“Neće biti nove Trumpove doktrine u vanjskoj politici u klasičnom smislu”, rekla je Kathleen Hicks, bivša dužnosnica Pentagona koja sada radi u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu. “Postaje, međutim, jasno da će voditi politiku u skladu sa svojim osobnim karakteristikama. A to znači nepredvidljivo, nagonski i nedisciplinirano”. Kathleen Hicks je dodala da Trumpova fleksibilnost ili nepredvidljivost mogu biti “vrlo rizične”.

“Ako druge zemlje ne mogu točno predvidjeti što će američki predsjednik učiniti, to može biti vrlo opasno”. Nakon što je Washington poslao dio svoje udarne flote kao pojačanje svojoj vojsci u Južnoj Koreji, Trumpovi stručnjaci za nacionalnu sigurnost upozorili su da će, ako Kina odbije izvršiti djelotvoran pritisak na Sjevernu Koreju, razmotriti mogućnost predaje nuklearnog oružja u Južnoj Koreji. Što je do sada najozbiljnije upozorenje, pa i prijetnja Pekingu.

Sve sofisticiraniji raketni program Sjeverne Koreje

Većina američkih saveznika pozdravila je odluku predsjednika Trumpa o napadu na Siriju, smatrajući ju potpuno opravdanom. Očekuje se da je tom akcijom završila era nespremnosti bivšeg predsjednika Obame da SAD preuzme vodeću ulogu u rješavanju krize na Bliskom Istoku. Izraelski mediji likovali su s naslovima „Amerikanci su se vratili natrag”, a europski čelnici nisu krili olakšanje što je Trump reagirao, a da pri tomu ipak nije otišao predaleko.

Raketni napad na Siriju izveden je u vrijeme dok je kineski predsjednik bio gost Donalda Trumpa na Floridi. Analitičari smatraju da su se kineski čelnici, u trenutku kad su saznali za napad, zacijelo upitali je li Trump na isti način spreman upotrijebiti silu, jednostrano i odjednom, i protiv Kim Jong-una. Unatoč otvorenog zveckanja oružjem, jednostrana američka vojna akcija protiv Sjeverne Koreje, slaže se većina vojnih i političkih analitičara, bila bi politički glupa i neodgovorna te vojno katastrofalna. Svi se slažu da je puno učinkovitije nagovoriti Kineze da zajednički obuzdaju razvoj sve sofisticiranijeg sjevernokorejskog nuklearnog i raketnog programa.

Kineski uvjeti za zajedničku akciju s Amerikom

Kina bi vjerojatno pristala djelovati zajedno s SAD tek kad bi dobila čvrsta jamstva da bi nakon pada režima Kim Jong-una došlo do potpune demilitarizacije korejskog poluotoka, kada bi se američka vojska povukla iz Južne Koreje te kada bi cijeli taj prostor postao vojno i politički neutralan. I, dakako, kada bi se golemim financijskim ulaganjima pomoglo Sjevernoj Koreji da izgradi svoje gospodarstvo kako bi se spriječio egzodus milijuna ljudi u Kinu.

No, za takvu dalekosežnu stratešku odluku čak i kineski predsjednik Xi Jinping mora dobiti potporu u partijskom, državnom i vojnom vrhu. Premda nema ozbiljnih oponenata u vlasti, u kineskom vodstvu vrlo su jake snage koje Washington doživljavaju kao neprijatelja, a svaki oblik suradnje s njim kao nedopustivo popuštanje, pa i ozbiljan znak slabosti.