Mali prikaz procedure prijevremenih izbora koji će se, ako SDP skupi 76 ljudi, održati najranije 24. srpnja

Zastupnici nacionalnih manjina, iako danima izjavljuju kako njihov Klub smatra da su izbori najbolje rješenje, još uvijek nisu potpisali zahtjev. Mostovih 12 zastupnika, s druge strane, svoje su potpise stavili i objavili no papir još nisu službeno predali. Božo Petrov u večerašnjim dnevnicima dao je naslutiti kako će, prije nego to učine, pregovarati oko datuma izbora.

“Meni je žao što je došlo do smjene premijera Oreškovića. To nije dobra slika za Hrvatsku. Mislim da smo časno radili svoj posao. Ako treba ići na izbore, idemo. Dobili smo informaciju od predsjednice da su potpisi skupljeni”, rekao je HSLS-ov Darinko Kosor. “Mi smo za brze izbore”, rekao je Kosor dodajući da volju većine treba poštovati.

Izgledni su novi pregovori s Mostom

Mostu, objasnio je, ne odgovaraju izbori usred ljeta. “Oni eventualno idu u prilog velikim strankama. Mi bez ozbiljne mašinerije ne možemo dovući glasače s odmora”, rekao je, pojašnjavajući kako smatra da je najbolje da se izbori održe u rujnu. Večeras mnogi mediji, pozivajući se na izvore u SDP-u, pišu kako su SDP i Most postigli dogovor. Most će i službeno predati svoje potpise, a izbori će se postponirati do rujna.

Iako nije posve jasno na koje se propise njihovi pravnici misle pozivati. Jer se čini logično kako bi se izbori trebali održati između 24. srpnja i 28. kolovoza.

Naime, ukoliko se skupi potrebnih 76 potpisa, predsjednik Sabora raspravu mora uvrstiti na dnevni red u roku 14 dana. S obzirom na to da su Laburisti svoj zahtjev predali 8. lipnja, rok bi bio 23. lipnja. Ako Sabor donese odluku o samoraspuštanju, predsjednica mora raspisati privremene parlamentarne izbore koji se, prema Ustavu, moraju održati najranije za 30 dana, a najkasnije za 60 dana.

Na kraju, činjenica je kako bilo koji zahtjev, i kad se uvrsti na dnevni red, mjesecima ne mora uistinu doći na raspravu. Mogućnosti manipulacije predsjednika Sabora su prilično velike, budući da je Poslovnik pisan tako da pogoduje vladajućima. Teško je, međutim, očekivati da bi bilo koji predsjednik parlamenta uistinu opstruirao ovakav proces.

Ustavnopravna logika

O tome je danas na svom Facebooku pisala i stručnjakinja za Ustav, profesorica Sanja Barić čiju objavu prenosimo u nastavku.

Ako predsjednik Hrvatskog sabora zaprimi zahtjev od 76 zastupnika za raspuštanjem HS-a (bilo da su na istom papiru ili kao odvojeni zahtjevi, bitno je da je ukupno 76), on to mora staviti na dnevni red (što je g. Reiner i najavio te odbio svaku sumnju u to da to ne bi napravio).

Ustavnopravna logika zahtijeva da se o tome raspravlja odmah, bez odgode. I sada, navodno, postoji neka dvojba – a što ako predsjednik Sabora odluči otezati s raspravom i glasanjem o tome, ako stavi na dnevni red, ali prvo obrađuje sve druge točke, a ovu pusti za kraj.

Zakoni bez legitimiteta

Poslovnik HS-a to omogućava, ali bi to bio ustavnopravni skandal prve vrste. Iz dva razloga:
1. nitko ne može skupiti 76 potpisa za novog mandatara kada je 76 potpisa već dano za raspuštanje Sabora pa je besmisleno čekati, a 2. to onda zapravo znači da se odgađanjem rasprave i glasovanja o raspuštanju HS-a (a čiji je ishod očit, budući da se ima 76 potpisa)

2a) pokušava donijeti određene zakone s većinom na odlasku, dakle bez legitimiteta i

2b) kako bi se istovremeno ucjenama, prijetnjama i tko zna kojom vrstom kupovine (pa i kaznenim djelima, moguće) nekoga natjeralo da se predomisli.

Nemojmo zaboraviti da bi kolektivnim ostavkama tih 76 zastupnica i zastupnika HS ionako izgubio mogućnost djelovanja i time zahtijevao od predsjednice RH da reagira u spoju ovlasti iz čl. 94., 101., 104. i 116. te sama raspusti HS i raspiše izbore jer bi to tada bila jedina mogućnost za osiguranje redovitog djelovanja vlasti.