Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Mali report iz HDZ-a: kako je došlo do odluke da Plenković ostane jedini kandidat za šefa stranke

Milijan Brkić iskoristio je svoj utjecaj i uvjerio ostale da odustanu

ZADNJA IZMJENA: srp. 1, 2016
Foto: PIXSELL

Premda je odluka vodstva HDZ-a da će Andrej Plenković biti jedini kandidat za predsjednika stranke izazvala negativne reakcije javnosti te se uzima kao još jedan dokaz nedemokratskih odnosa unutar te stranke, jedan utjecajni član HDZ-a, trenutno bez većih funkcija, drži da je to ipak najbolja, pa možda i jedina prihvatljiva odluka.

“Da izbori nisu najesen, tada bi se o ispravnosti takve odluke moglo raspravljati. No, HDZ si ne smije dopustiti da se unutar stranke, neposredno uoči parlamentarnih izbora, povede političko ideološki rat između nekoliko struja, da stranka postane talac ambicija pojedinih političara, da se u javnosti, zbog svađa i prepucavanja kandidata, stvori dojam o dubokim i nepremostivim razlikama.

Da bi to spriječilo, vodstvo stranke odlučilo je da se ide samo s jednim kandidatom. Istodobno je, također pravilno, zaključilo kako je Andrej Plenković najbolji kandidat te da sada cijela stranka mora stati iza njegove kandidature. To je, sasvim sigurno, jedini način da HDZ sačuva jedinstvo, da ostvari relativno dobar rezultat na izborima, odnosno da ne doživi izbornu katastrofu.”

Kako je Plenković odabran za kandidata

Odabir Andreja Plenkovića za kandidata za predsjednika HDZ-a te odluka da, bez obzira na unutarnje razlike, stranka stane iza njega, po ocjenama nekolicine članova užeg vodstva stranke, dokaz je da se Milijan Brkić pokazao sposobnijim političarem od svog bivšeg šefa Tomislava Karamarka.

Dok je Karamarko vukao krive poteze, Brkić je u krizi pokazao da je političar koji razumije političku pragmatiku te da zna strateški promišljati. Najprije je upozoravao Karamarka da ne ruši Vladu, potom je tražio od njega da se povuće iz Vlade, na sastancima Predsjedništva kritizirao je njegovo ponašanje, da bi mu na kraju predložio da podnese ostavku na sve funkcije kako bi spasio stranku.

Karamarko ništa od toga nije prihvatio, pa je doživio politički debakl. Nakon što je pak i formalno preuzeo u svoje ruke vođenje stranke, Brkić je povukao najznačajniji potez: opredijelio se za Andreja Plenkovića kao kandidata za predsjednika stranke.

Ključna Milanovićeva reakcija

Takvoj odluci u velikoj je mjeri pridonijela Milanovićeva izjava kako je Plenković bliži lijevo liberalnom krilu SDP-a nego li HDZ-u. Po tomu je Brkić zaključio da je Milanovića uhvatila panika jer je Plenković protivnik za kojega on nema pravog odgovora. Postavlja se također pitanje zašto se Brkić, koji je ideološki i politički blizanac Karamarka, ipak odlučio za Plenkovića, potpunu suprotnost donedavnom predsjedniku stranke. Iako Brkić s Plenkovićem ne dijeli baš iste političke svjetonazore, opredijelio za njega u uvjerenju da se samo on može nositi sa Zoranom Milanovićem i SDP-om.

Premda su među kandidatima za predsjednika bili ljudi koji su puno bliži Brkićevu političkom i ideološkom svjtonazoru, on se ipak odlučio za Plenkovića, siguran da je to od najveće koristi za HDZ. Naravno, situacija ipak ni izdaleka nije tako jednostavna, ostalo je, naime, previše nepoznanica.

Primjerice, kakav će biti odnos  Brkića i Plenkovića, koliko će Plenković imati slobode pri vođenju politike i odlučivanju, hoće li se moći okružiti ljudima svojeg povjerenja ili će biti talac Brkićevih i Karamarovih kadrova. Što će se dogoditi s Plenkovićem ako HDZ izgubi izbore, kako će njihov dvojica podijeliti vlast ako Plenković postane premijer? Hoće li Brkić postati ministar unutarnjih poslova ili će nastaviti voditi stranku?

Jesu li upće shvatili problem s Karamarkom?

Sugovornici Telegrama nisu spomenuli i cijeli niz drugih, jednako važnih pitanja na koje će Plenković, pa i Brkić, morati dati jasne odgovore. Pojednostavljeno: hoće li Plenković, kao svojedobno Ivo Sanader, zaustaviti sunovrat HDZ-a prema radikalnoj desnici, hoće li vratiti stranku u mainstream koji zagovara i Europska pučka stranka koje je HDZ član, hoće li ukloniti s utjecajnih funkcija ekstremiste poput Zlatka Hasanbegovića, hoće li se odreći se HSP-a, Tepeša, Čorića i ostalih filoustaša?

Koliko će, zapravo, uopće Plenković moći ići daleko u drugačijem profiliranju stranke? Jasno je da je sve to nemoguće učiniti za nekoliko mjeseci: stoga ne treba očekivati neke dramatične obrate i obračune, kao što se dogodilo nakon što je Ivo Sanader izabran za predsjednika HDZ-a: za novo pozicioniranje stranke bit će potrebno puno vremena.

Najvažnije je, međutim, saznati je su li Milijan Brkić i njegovi politički istomišljenici shvatili da Karamarko nije stradao samo zbog afere s MOL-om nego da je pravi uzrok njegova pada nepotrebna radikalizacija odnosa u društvu, što je iz ropotarnice povijesti izvukao ustaše i partizane, što se udaljio od glavnih tokova europskih konzervativnih i demokršćanskih stranaka… Također, doživljavaju li Plenkovića samo kao frontmana koji će napraviti nekoliko kozmetičkih zahvata te javnosti ponuditi uljuđenije i civiliziranije lice HDZ-a, a da se pri tomu u njoj ništa bitno neće promijeniti.

Nadmetanje dvije ličnosti

Brkić je svojim autoritetom uspio uvjeriti Darka Milinovića, Tomislava Tolušića, Ivanu Maletić i Miru Kovača da se ne kandidiraju za predsjednika stranke, premda tom odlukom nisu bili zadovoljni, ipak nitko se nije usudio proturiječiti. Sada Brkiću još preostaje nagovoriti HDZ-ovo biračko tijelo da u što većem broju, na skorim izborima za predsjednika, glasuju za Andreja Plenkovića.

Premda su HDZ-ovi birači iznimno disciplinirati i poslušni, ipak će se Brkić morati potruditi da ih uvjeri kako je Plenković jedini sposoban suprostaviti se Milanoviću, da Karamarkov eksperiment s radikalizacijom političke scene nije uspio te da se HDZ mora prilagoditi novim političkim okolnostima. Procjenjuje se da će HDZ na izborne liste staviti dio novih, Plenkoviću i Brkiću bliskih ljudi, a da će izostaviti većinu onih koji su slijepo podržavali Karamarka u njegovu suicidalnom uništavanju stranke.

Tako će se na izbore izaći s porukom da je pred biračima novi HDZ koji je raskinuo s Karamarkovim političkim nasljeđem. Istodobno, HDZ će nastojati predizborno natjecanje pretvoriti u nadmetanje dvije ličnosti, Plenkovića i Milanovića. Kao što je to, uostalom, učinio predsjednik SDP-a na prošlim izborima kada je uspio stvoriti dojam da su se na političkoj sceni sudarila dva suprostavljena svijeta, zboga čega je Milanović uspio poništiti golemu prednost HDZ-a.

HDZ-ovi birači koji su se sada priklonili Mostu

U vodstvu HDZ-a uvjereni su da Plenković kao novo lice, koje će doći s novim idejama i poletom, ima velike šanse pobijediti Milanovića kojega će napadati da je devet godina na političkoj pozornici, da se za to vrijeme potrošio te da je javnost umorna od njega.

U tim će pokušajima diskreditiranja Milanovića, očekuju u HDZ-u, imati veliku potporu Mosta. Svjesni su da će u predizbornoj kampanji Most biti usredotočen na osvajanje oko 15 posto glasova što bi toj stranci omogućilo da ponovno presuđuje koja će od dvije velike stranke preuzeti vlast.

Zbog toga jedan od sugovonika Telegrama iz HDZ-a, smatra da će SDP i Milanović, a ne HDZ i Plenković, biti glavna meta Mostove predizborne kampanje.

Mostu kao arhineprijatelj ostaje još samo Milanović

“Svi znaju da je Most imao misiju srušiti Karamarka i Milanovića. Kako se HDZ riješio Karamarka, Mostu kao arhineprijatelj ostaje još samo Milanović. Kako svi očekuju da se bez Mosta neće moći sastaviti ni sljedeća Vlada, Boži Petrovu, HDZ na čelu s Plenkovićem, bit će jedina prihvatljiva opcija.

S Milanovićem, naime, čak i u slučaju da SDP bude relativni pobjednik, Most ni pod kojim uvjetima, neće u koaliciju. U tom slučaju nezadovoljni SDP-ovci ne bi Milanoviću oprostili novi neuspjeh, on bi morao dati ostavku i tako bi Most ostvario još jedan važan cilj. Međutim, HDZ s Plenkovićem na čelu, biti će apsolutno prihvatljiv partner Mosta. Uvjeren sam da bi Petrov pristao da Plenković bude premijer, a da Most u novoj vladi zadrži pod svojom kontrolom sva svoja dosadašnja ministarstva”.

Hoće li Europska pučka stranka biti ključna?

S obzirom na to da se Milanović odrekao IDS-a, tvrdnjom kao je bolje da Istrijani idu sami na izbore, postavlja se pitanje hoće li koliranje samo s HNS-om biti dovoljno da se pobijedi Domoljubna koalicija. I u SDP-u i u HDZ-u uvjereni su da će presudnu ulogu na slijedećim izborima imati HSS. I zaista, Milanoviću je jedino iskreno stalo do HSS-a, za kojega drži da bi trebao biti jezičac na vagi koji bi SDP-u osigurao izbornu pobjedu.

Milanović će učiniti sve da šefa HSS-a, Krešu Beljaka, pridobije na svoju stranu. Zbog toga će HSS biti najveći dobitnik ovih izbora: moći će iznimno skupo prodati svoju kožu jer će i Plenković nastojati pridobiti Beljaka, a u tomu ćemu zdužno pomoći Europska pučka stranka koja smatra da je HSS-u prirodni saveznik HDZ-a.

Mladen Pleše
Novinar
45 članaka Više o autoru