Mama iz Varaždina, kažnjena jer nije cijepila kćer, uspjela je pokrenuti postupak protiv RH u Strasbourgu
Telegram je došao do slučaja koji, između ostalog, govori i o sasvim neujednačenoj praksi sudova u Hrvatskoj
Telegram je upravo doznao za slučaj mame iz okolice Varaždina koju je hrvatski sud kaznio jer je odbila cijepiti dijete, a sada je ona pokrenula postupak protiv Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Tužbu protiv države koja ju je osudila, podnijela je 42-godišnja majka dvoje djece tražeći od europskog suda “da zaštiti njezino pravo na privatni život”. U tužbi ističe i neujednačenu praksu hrvatskih sudova koji neke roditelje kažnjavaju zbog necijepljenja djece, dok drugi prolaze bez sankcija.
Od Prekršajnog suda u Varaždinu dobila je sudsku opomenu jer je 2013. odbila cijepiti kćer. Gospođa ima i starije dijete, sina rođenog 2006. godine kojem je dijagnosticiran težak oblik autizma. Gospođa je sklona teoriji kako je obolio od cjepiva i za kćer je, tvrdi u tužbi, tražila dodatne imunološke testove. No zahtjev joj je, piše, odbijen. Ako tužba ove mame bude prihvaćena, odluka će biti obvezujuća za Hrvatsku kao potpisnicu Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. To je i novi moment u iznimno polemičnoj situaciji oko propisanog obveznog cijepljenja te sve glasnijeg populizma.
Mama je prema zakonu morala cijepiti svoje dijete
Gospođa iz okolice Varaždina trebala je još krajem kolovoza 2013. godine cijepiti kćer. Radilo se o obveznom cijepljenju u sklopu mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti koje propisuje i istoimeni Zakon. Djevojčica je trebala dobiti cjepiva Pentaxim i Engerix protiv difterije, tetanusa, hripavca i dječje paralize, no mama to nije dozvolila. Stoga, kako će kasnije utvrditi Prekršajni sud u Varaždinu, nije izvršila obvezu imunizacije maloljetne osobe protiv bolesti utvrđenih Programom obveznog cijepljenja djece školske i predškolske dobi. Drugim riječima, prekršila je Članak 77. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
Taj Zakon u Hrvatskoj je, uz nekoliko izmjena i dopuna, na snazi još od listopada 1992. godine, a do osamostaljenja vrijedio je identičan zakon koji je, prema podacima dostupnima u Narodnim novinama, donijet još 1975. Tim zakonima točno su utvrđene zarazne bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku, te su propisane mjere za zaštitu pučanstva od njih. Zakon i propisuje kazne za kršenje propisanih pravila, koje mogu doseći i sto tisuća kuna za tvrtke koje ih se ne pridržavaju. Istovremeno, roditeljima i skrbnicima za necijepljenje djece prijeti novčana kazna od dvije tisuće kuna.
Sudski proces protiv mame iz okolice Varaždina
Postupak protiv ove 42-godišnje mame pokrenula je sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja. Nakon što nije cijepila dijete dobila je prekršajni nalog, no na njega je uložila prigovor pa je slučaj završio na Prekršajnom sudu u Varaždinu. Tijekom postupka mama je priznala kako je pedijatru zabranila da njezinoj kćeri aplicira Pentaxim i Engerix.
U liječničkoj ordinaciji potpisala je i izjavu kojom odbija cijepljenje, a nakon toga sud nije imao dileme oko donošenja presude. Dobila je doduše samo upozorenje, odnosno sudsku opomenu za svoju odluku da ne cijepi kćer, te je morala platiti 200 kuna sudskih troškova.
Presuda je donijeta u listopadu 2014. godine. U njoj je navedeno kako je prema Zakonu o zaštiti od zaraznih bolesti imunizacija obavezna protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, ospica, crvenke, zaušnjaka i virusne žutice tipa B, te bolesti uzrokovanih Haemophilusom influenzae tipa B.
Kasnije je tvrdila da joj je povrijeđeno majčinstvo
Ova je mama zatim podnijela tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske. U njoj je navela kako je, citiramo, “potpuno jasno da su joj povrijeđena ustavom zajamčena prava, a posredno i prava njezinog maloljetnog djeteta”. U pitanju su prava koja se tiču njezinog zdravlja i obveze korištenja principa predostrožnosti.
“Povrijeđeno mi je i dostojanstvo, privatnost i obiteljski život, kao i majčinstvo. Osuđujuća presuda, bez obzira što sam dobila samo opomenu, podrazumijeva da kao roditelj nisam poduzela sve mjere za zaštitu zdravlja svog djeteta. To implicira propuste u izvršavanju roditeljske skrbi. Zapravo iz presude proizlazi konotacija da sam zanemarila svoje dijete, jer se nisam pridržavala Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Na žalost ovo ne bi bio prvi slučaj u Republici Hrvatskoj da se u ovakvoj situaciji sankcionira majku”, navela je u ustavnoj tužbi 42-godišnjakinja očito povrijeđena što je kažnjena iako je odluku, tvrdi, donijela u najboljem interesu svoje kćeri.
Ustavni suci kažu da je zdravlje djeteta važnije
Međutim, Ustavni sud njezinu tužbu ne prihvaća, Ocjenjuje kako se, zbog zaštite djece i njihovog prava na zdravlje, opravdano može roditeljima uskratiti izbor necijepljenja. “Pravo djeteta na zdravlje više je od prava roditelja na (pogrešan) izbor”, stoji u odluci Ustavnog suda.
Ustavni suci zaključili su i kako je majka imala sasvim pravedno suđenje, jer je postupak protiv nje pokrenut na osnovu zakona i u okviru zakonskih ovlasti koje i inspekcija i sud imaju. U njezinom slučaju nije se radilo ni o kakvom eksperimentalnom liječenju ili pregledu, već standardiziranoj zdravstvenoj zaštiti. Gospođa pritom nema nikakav dokaz da je cjepivo doista bilo razlog autizma njezinog sina.
Evo što je Europski sud za ljudska prava pitao RH
Nakon što ju je lani u srpnju Ustavni sud i službeno odbio, 42-godišnjakinja je odlučila protiv Hrvatske podnijeti tužbu Europskom sudu za ljudska prava. O njezinim detaljima sada ni ona ni njezina odvjetnica ne smiju javno govoriti, jer ih pravila suda u Strasbourgu na to obvezuju.
No, sud je nedavno službeno objavio da je njezina tužba uzeta u razmatranje, te da se od Hrvatske uskoro očekuju konkretni odgovori. Tako će Hrvatska morati objasniti je li odluka Prekršajnog sud u Varaždinu u skladu s principom pravne sigurnosti, budući da različiti sudovi u ovakvim slučajevima donose različite presude. Osim toga, Europski sud za ljudska prava očekuje i odgovor na pitanje je li odbijanje obveznog cijepljenja uopće prekršaj prema hrvatskom zakonodavstvu. “Je li osudom ovoj majci koja je odbila cijepiti dijete, prekršeno pravo na privatni i obiteljski život?”, posljednje je pitanje na koje Europskom sudu za ljudska prava mora odgovoriti Hrvatska.