Politika & Kriminal Marić je potvrdio da su Vladine procjene pada BDP-a konzervativne

Vladine projekcije gospodarskih kretanja objavljene u Planu konvergencije za 2020. i 2021. godinu su konzervativne, kao što su bile i prijašnje, kada se pokazalo da je rezultat bio bolji od njih, rekao je u srijedu ministar financija Zdravko Marić. “Projekcije su nam i do sada bile konzervativne, pa je izvršenje bilo bolje. U ovom okolnostima uzet je također konzervativan pristup”, rekao je Marić u izjavi nakon sjednice Vlade.

Marić kaže da je Vlada izradila nekoliko scenarija te da je danas predstavljena projekcija bazni scenarij. “Ovo je bazni scenarij, a postoje i rizici za ostvarenje projekcija, kako negativni, tako i pozitivni”, dodao je. Najvećim dijelom ti su rizici po njegovim riječima vezani uz stanje s pandemijom korona virusa, pa će i gospodarske performanse ovisiti dobrim dijelom o tome.

Za primjer je dao podatke o fiskaliziranim računima, čiji je iznos po njegovim riječima u tri dana nakon popuštanja epidemioloških mjera u prosjeku veći između 16 i 20 posto u odnosu na prošli tjedan. Bazni scenarij po njegovim riječima ne uključuje pretpostavku da se virus vraća najesen, uz posljedično ponovno zatvaranje ekonomije.

Nije optimističan oko sezone

Upitan kakav je plan zaduživanja s obzirom da je moguća tehnička Vlada već u srpnju, a ona ne bi mogla donositi takve odluke, podsjetio je uz ostalo na današnju odluku Vlade prema kojoj uslijed nastupa izvanrednih okolnosti, ministar financija može ugovoriti dodatno zaduženje države na domaćem i međunarodnom tržištu kapitala do najviše 24 milijarde kuna iznad iznosa utvrđenog Zakonom o izvršavanju državnog proračuna.

Što se tiče turizma, rekao je kako nije za očekivati masovnija putovanja, ali da Hrvatska ima adute, a ova kriza mogla bi joj pomoći reputacijski jer će pokazati da je u stanju upravljati i u ovakvoj krizi. Uz to, Hrvatska je za većinu emitivnih tržišta dostupna automobilom, rekao je Marić. “Teško je prognozirati kakva će biti turistička sezona, a jedno je sigurno: neće biti ni blizu lanjskoj rekordnoj”, dodao je.

Očekuje se veći udio javnog duga u BDP-u

Vlada je u Programu konvergencije za 2020. i 2021. godinu za ovu godinu projicirala pad BDP-a za 9,4 posto, a za 2021. očekuje oporavak po stopi od 6,1 posto te manjak proračuna opće države od 6,8 posto BDP-a ili 24,8 milijardi kuna u 2020., a u 2021. godini projicirano je smanjenje manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a.

Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. porasti za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. te će iznositi 86,7 posto BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.

U 2021., uslijed smanjenja manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a i snažnog gospodarskog rasta, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u iznositi 83,2 posto BDP-a, što predstavlja pad za 3,5 postotna boda u odnosu na 2020. godinu. Predviđa se da će potrošačke cijene u 2020. blago pasti, za 0,3 posto na godišnjoj razini.