Marić nakon sastanka o prešutnim minusima: 'Nećemo dopustiti da građani s nižim primanjima dođu u ugrozu'
Danas je održan sastanak vladajućih i bankara
“Postoji nekoliko rješenja za problem prešutnih minusa”, izjavio je danas nakon sastanka vladajućih i bankara na tu temu ministar financija Zdravko Marić. Ministar je pritom istaknuo da je državi u interesu zaštititi potrošače, ali da su pokušali razumjeti problematiku koju su im iznijeli bankari, prenosi N1
“Iskristaliziralo se nekoliko vrlo dobrih prijedloga. S jedne strane, načelo socijalne osjetljivosti kao temeljno, a s druge strane je načelo pravednosti, pravičnosti u ovoj temi. Treće načelo, da rješenje i prijedlozi vode na to da se usmjerimo na segment dopuštenog prekoračenja, koje bi trebalo biti predominantno, jer je po zakonu jasnije i transparentnije regulirano i propisano. Ne manje važno je i načelo administriranja cijene toga, da se osigura maksimalna informiranost, transparentnost, jednostavnost i razumljivost, uz što manje administriranja, što je trošak i klijentu i banci”, rekao je Marić te dodao kako ne žele podržati ukidanje prekoračenja niti uvođenje dodatnih pritisaka na egzistenciju potrošača.
“Prema građanima s nižim primanjima treba biti jasan i nedvosmislen. Dobar dio naših promišljanja usmjeren je prema njima. Nažalost, s obzirom na visinu primanja, ta prekoračenja su sastavni dio njihove svakodnevice i nikakva namjera nije da oni dođu u ugrozu, dapače”, rekao je Marić.
Dozvoljeni minusi i dodatnih 1500 kuna
Guverner HNB-a Boris Vujčić je rekao kako su od banaka tražili rok od 12 mjeseci za podmirenje duga, a da će kod većih dugovanja biti potreban i duži rok otplate. “Suština je da se ono što su sada prešutni minusi vrati pod istu vrstu regulative kao dopušteni minusi, a da se pritom ne dogodi to da dio ljudi s najnižim primanjima izgube minus. Dogovorit ćemo se kako ćemo to napraviti”, rekao je Vujčić.
Potom je nastavio: “Prvo se trebamo dogovoriti na koji način ćemo adresirati ovo pitanje, jedno je nominalna kamatna stopa, a drugo je da se na drugačiji način računa efektivna kamatna stopa na minuse. Kad se to dogovorimo, onda ćemo znati kojim instrumentima da to riješimo, ali to je od sekundarnog značaja. Što se tiče minusa od 1500 kuna je sasvim drugo pitanje od ovoga. To je dodatni proizvod koji je stvarno prešutno prekoračenje, to je štićenje potrošača da se ne prezaduže i da to ne postane nešto što je trajni dug, to ne znači da će se smanjivati minusi koji sada imaju prešutna prekoračenja, to nikad nije bila opcija”.
Vujčić je potom još kazao kako bi 1500 kuna bio dodatni minus na već dozvoljeni, koji bi se onda morao podmiriti u nekom određenom roku, dok bi dopušteni minus ostao isti.