Nekad je nužno odabrati stranu

Marić o rastu cijena prehrambenih proizvoda: 'Mi smo tržišno gospodarstvo, ne možemo utjecati na to'

Smatra da uvođenje eura neće dovesti do prevelikog rasta cijena, ali da će doći do povećanja plaća

Ministar financija Zdravko Marić je komentirao trenutni rast cijena kod nekih prehrambenih proizvoda, poput rajčica. “Pratim to profesionalno, ali i osobno. Odlazim u dućan i vidim cijene, na primjer suncokretovog ulja, posljednjih tjedana. Globalni i regionalni odnosi utječu na to”, poručio je Marić i dodao kako su cijene i inflacija nešto što ekonomisti nikad ne zaboravljaju i zanemaruju. Istaknuo je kako zbog pandemije i popratnih monetarnih opuštanja treba voditi računa o upravljanju cijenama.

“Tržište je ključni korektiv za većinu cijena. Mi smo tržišno gospodarstvo, nema reguliranih cijena i ne možemo utjecati na to. Nema mehanizama i prisile na bilo koga”, rekao je i dodao kako je govorio i da snižavanje stope PDV-a nije garancija da će cijene pasti, ali da je to jedini način da se neizravno pomogne građanima s prosječnom plaćom.

“U svakom slučaju treba činiti sve s naše strane, informirati javnost i stavljati tu temu u fokus kako ne bi došlo do neopravdanog rasta cijena gdje netko vidi priliku za kratkoročnu zaradu, a što nas zapravo u duljem roku stavlja u malo veće probleme”, naglasio je ministar financija i rekao kako nema podatke koliko od prosječne plaće odlazi na hranu, ali da vjeruje da se, uz komunalije, radi o najvećem dijelu.

Hoće li uvođenje eura povećati cijene i plaće?

Naglasio je kako je rast cijena zbog uvođenja eura nešto što najviše zabrinjava građane, ali je istaknuo kako u ostalim zemljama članicama EU-a to nije bilo toliko izraženo i ne mora nužno značiti da će cijene rasti. Dodao je kako će 6 – 7 mjeseci prije ulaska u eurozonu uvesti obvezu o dualnim cijenama i da će tada građani vidjeti cijenu i u kunama i eurima i pratiti kako se one kreću.

Marić očekuje uvođenje eura 1. siječnja 2023., ali je naglasio kako treba ispuniti sve kriterije i da s hrvatske strane ne mogu više od toga. Vjeruje da će u ovih godinu i pol dana ispuniti sve te kriterije.

Smatra da će doći i do porasta plaća, ali je naglasio: “Ne možemo očekivati da će preko noći doći do zaokruživanja na više, kao što očekujemo za cijene. Super, ako neki poslodavci to učine. Ne ide standard preko noći. Zaposlenost i plaće su najvažnije makroekonomske varijable i najvažniji efekt uvođenja eura je da će se svi pozitivni koraci prema povoljnijim uvjetima poslovanja pretočiti u rast plaća i zaposlenosti. Sada bi bilo nezahvalno dati neku brojku koliko bi to moglo utjecati”, rekao je Marić

‘Nije protuzakonito da mjenjačnice za 100 eura daju 607 kuna’

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je istaknuo kako je u svim zemljama EU-a, koje su uvele euro, povećao standard života. ”Plaće su rasle brže nego cijene, tako da nema razloga za ne očekivati da tako ne bude i u Hrvatskoj. Imamo i podatke, detaljno smo proveli analizu od zemlje do zemlje”, izjavio je Vujčić.

Rekao je kako je kod svih zemalja koje su ušle u eurozonu, osim jedne, konverzijski tečaj bio isti onome kad su ušle u tečajni mehanizam te da je vrlo vjerojatno da će u Hrvatskoj taj tečaj biti 7,53 kuna za jedan euro.

Na pitanje je li protuzakonito da neke mjenjačnice na obali za 100 eura daju 607 kuna, Vujčić je odgovorio: “Svaka mjenjačnica može staviti tečaj koji hoće, nema zapreke za to. Nije mimo zakona, ali bih rekao da to nije etično poslovanje. Čovjek jednostavno treba biti oprezan da mu netko ne proda… da ne kažem šta. Takvih uvijek ima, rijetki su, ali treba biti oprezan.”