Da je nesigurnost ključna riječ za Hrvatsku (i mnogo šire) 2022. godine, ne treba pretjerano obrazlagati. Svaki posjet trgovini ili benzinskoj pumpi od proljeća naovamo sam za sebe vrišti “Frka!” mnogo plastičnije od bilo kakve novinske ili ekonomske analize.
No, analize ne prestaju samo na aktualnim cijenama. Najozbiljniji svjetski ekonomski autoriteti s ogromnim oprezom gledaju prema budućnosti, rastu inflacije i prijetnji recesije. Ako je ikad loše vrijeme za bilo kakve iznenadne poremećaje – onda je to upravo sada.
‘Što se događa?’
U Hrvatskoj je, međutim, kao grom iz vedra neba puknula vijest da odjednom odlazi ministar financija. Čovjek koji je u Vladi duže i od samog premijera Plenkovića. “Zašto odlazi Marić? Što se događa? Trebamo li povlačiti lovu iz banaka?”, pitanja su koja su potpisnika ovih redaka, prije prve jutarnje kave na terasi kvartovskog kafića dočekala nakon objave vijesti o Marićevoj ostavci. I koja su sigurno sebi postavljali mnogi građani, oni koji su posljednjih mjeseci već ludi od stresa koji im predstavlja svaki odlazak u kupovinu.
Odlazak ministra financija, ukratko, pogotovo ovako iznenadan, sam po sebi tako može postati djelić utega koji se vješa o vrat ekonomiji. Osim ako ga, je li, komunikacijski ne odradiš tako da ne ostane ni djelić nejasnoće, koja sama po sebi generira daljnju nesigurnost.
Odlazak i nesigurnost
No, u Hrvatskoj koja pleše na rubu ozbiljne ekonomske krize, cijeli jučerašnji dan protekao je bez da se ministar u odlasku uopće oglasio. Neodgovorena pitanja su tako otvorila prostor za sve moguće scenarije o njegovom odlasku i eventualnom utjecaju ove kadrovske promjene na domaću ekonomiju.
Ništa bolje nije bilo ni dan kasnije. Marić jest izašao pred novinare, jest održao još jednu pressicu koja je potrajala preko sat vremena, ali na ključno pitanje – zašto? – uporno nije davao konkretan odgovor. Ovdje nema smisla dodatno špekulirati o tome zbog čega nam ni dva dana od ostavke nije jasno zašto ministar financija odlazi – činjenica je da njegovo neobjašnjeno povlačenje samo podvlači utjecaj riječi nesigurnost na ekonomsku zbilju u Hrvatskoj.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Okršaj s Berošem
A kakva je i kakva će dalje biti ta zbilja, pokazuje prisjećanje na lanjski saborski Odbor za zdravstvo, kad se Zdravko Marić, vidno ljut, otresao na ministra zdravstva Vilija Beroša. Gigantski dugovi u sustavu su, naime, svako malo generirali krizu s veledrogerijama i ugrožavali nabavku lijekova, zbog čega se u zdravstvo moralo ulijevati dodatne milijarde kuna.
“Malo sam se jučer na kraju sastanka našalio, ako mi još netko dođe s tezom da Ministarstvo financija nešto duguje, neću odgovarati za svoje postupke. Ne možemo više”, govorio je iziritirani Marić. Mogli su. Dugovi zdravstva su krpani i u ovogodišnjem rebalansu proračuna.
Kako bi se takav financijski bezdan ubuduće izbjegao, na lanjskom odboru se zazivala ozbiljna reforma zdravstva. Beroš je tvrdio da je već na premijerovom stolu, samo da se čeka da prođu lokalni izbori. “Sljedeći korak mora biti reforma, nešto što će Ministarstvo zdravstva predložiti. Ako ostane ovakva dinamika, mi smo za godinu dana na istom i nismo ništa napravili”, pjenio se Marić.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Otporan i učinkovit
Godinu i tri mjeseca kasnije, međutim, reforme još nema. Dugovi zdravstva i dalje rastu. I to kako – početkom svibnja je baš Zdravko Marić iznio podatak da se povećavaju za 400-500 milijuna kuna. Svakog mjeseca.
A u istom danu u kojem je glavna tema bila njegova iznenadna ostavka, HDZ je u Saboru ove srijede od oporbenog opoziva branio jednog drugog ministra. Vilija Beroša, ministra zdravstva. Vlada je u svom očitovanju odbacila sve oporbene primjedbe na njegov račun kao ocijenivši ih neutemeljenima i neosnovanima. Te istaknula: “Hrvatski zdravstveni sustav je otporan i učinkovit”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Marić odlazi u najgore vrijeme. Građani se pitaju: ‘Što se zbiva, treba li povlačiti lovu s bankomata’
Sam odlazak ministra financija stvara dodatnu nesigurnost u kriznim vremenima. O bankrotiranom zdravstvu da se ne govori
U istom danu u kojem je glavna tema bila Marićeva iznenadna ostavka, HDZ je u Saboru od oporbenog opoziva branio jednog drugog ministra. Vilija Beroša. Vlada je u svom očitovanju odbila navode oporbe i istaknula: "Hrvatski zdravstveni sustav je otporan i učinkovit"
Da je nesigurnost ključna riječ za Hrvatsku (i mnogo šire) 2022. godine, ne treba pretjerano obrazlagati. Svaki posjet trgovini ili benzinskoj pumpi od proljeća naovamo sam za sebe vrišti “Frka!” mnogo plastičnije od bilo kakve novinske ili ekonomske analize.
No, analize ne prestaju samo na aktualnim cijenama. Najozbiljniji svjetski ekonomski autoriteti s ogromnim oprezom gledaju prema budućnosti, rastu inflacije i prijetnji recesije. Ako je ikad loše vrijeme za bilo kakve iznenadne poremećaje – onda je to upravo sada.
‘Što se događa?’
U Hrvatskoj je, međutim, kao grom iz vedra neba puknula vijest da odjednom odlazi ministar financija. Čovjek koji je u Vladi duže i od samog premijera Plenkovića. “Zašto odlazi Marić? Što se događa? Trebamo li povlačiti lovu iz banaka?”, pitanja su koja su potpisnika ovih redaka, prije prve jutarnje kave na terasi kvartovskog kafića dočekala nakon objave vijesti o Marićevoj ostavci. I koja su sigurno sebi postavljali mnogi građani, oni koji su posljednjih mjeseci već ludi od stresa koji im predstavlja svaki odlazak u kupovinu.
Odlazak ministra financija, ukratko, pogotovo ovako iznenadan, sam po sebi tako može postati djelić utega koji se vješa o vrat ekonomiji. Osim ako ga, je li, komunikacijski ne odradiš tako da ne ostane ni djelić nejasnoće, koja sama po sebi generira daljnju nesigurnost.
Odlazak i nesigurnost
No, u Hrvatskoj koja pleše na rubu ozbiljne ekonomske krize, cijeli jučerašnji dan protekao je bez da se ministar u odlasku uopće oglasio. Neodgovorena pitanja su tako otvorila prostor za sve moguće scenarije o njegovom odlasku i eventualnom utjecaju ove kadrovske promjene na domaću ekonomiju.
Ništa bolje nije bilo ni dan kasnije. Marić jest izašao pred novinare, jest održao još jednu pressicu koja je potrajala preko sat vremena, ali na ključno pitanje – zašto? – uporno nije davao konkretan odgovor. Ovdje nema smisla dodatno špekulirati o tome zbog čega nam ni dva dana od ostavke nije jasno zašto ministar financija odlazi – činjenica je da njegovo neobjašnjeno povlačenje samo podvlači utjecaj riječi nesigurnost na ekonomsku zbilju u Hrvatskoj.
Okršaj s Berošem
A kakva je i kakva će dalje biti ta zbilja, pokazuje prisjećanje na lanjski saborski Odbor za zdravstvo, kad se Zdravko Marić, vidno ljut, otresao na ministra zdravstva Vilija Beroša. Gigantski dugovi u sustavu su, naime, svako malo generirali krizu s veledrogerijama i ugrožavali nabavku lijekova, zbog čega se u zdravstvo moralo ulijevati dodatne milijarde kuna.
“Malo sam se jučer na kraju sastanka našalio, ako mi još netko dođe s tezom da Ministarstvo financija nešto duguje, neću odgovarati za svoje postupke. Ne možemo više”, govorio je iziritirani Marić. Mogli su. Dugovi zdravstva su krpani i u ovogodišnjem rebalansu proračuna.
Kako bi se takav financijski bezdan ubuduće izbjegao, na lanjskom odboru se zazivala ozbiljna reforma zdravstva. Beroš je tvrdio da je već na premijerovom stolu, samo da se čeka da prođu lokalni izbori. “Sljedeći korak mora biti reforma, nešto što će Ministarstvo zdravstva predložiti. Ako ostane ovakva dinamika, mi smo za godinu dana na istom i nismo ništa napravili”, pjenio se Marić.
Otporan i učinkovit
Godinu i tri mjeseca kasnije, međutim, reforme još nema. Dugovi zdravstva i dalje rastu. I to kako – početkom svibnja je baš Zdravko Marić iznio podatak da se povećavaju za 400-500 milijuna kuna. Svakog mjeseca.
A u istom danu u kojem je glavna tema bila njegova iznenadna ostavka, HDZ je u Saboru ove srijede od oporbenog opoziva branio jednog drugog ministra. Vilija Beroša, ministra zdravstva. Vlada je u svom očitovanju odbacila sve oporbene primjedbe na njegov račun kao ocijenivši ih neutemeljenima i neosnovanima. Te istaknula: “Hrvatski zdravstveni sustav je otporan i učinkovit”.