Marić predstavio Plan oporavka. I dalje uvjerava: 'Gospodarski dio je dominantan, dvije trećine su u korist investicija'
Ministar financija na presici je prošao kroz pet komponenti Plana
U 9.30 počela je konferencija za medije potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića. Tema presice je Plan oporavka i otpornosti, odnosno detalji tog plana povezani s Marićevim resorom. Iz Vlade je najavljeno da će u narednim danima ministri predstavljati komponente Plana oporavka i otpornosti u okviru svojih resora.
“Nakon što je Nacrt plana usvojen na prošloj sjednici Vlade, mi ga idućih desetak dana usuglašavamo sa stručnim službama i Europskom komisijom. Nakon toga idemo u daljnje korake”, kazao je Marić na početku presice. “Govorimo o iznosu od 6,3 miljarde Eura, s fokusom na bespovratna sredstva. Komponenta zajmova od 3,6 milijarde eura je znatna, ali zasad je fokus na bespovratnim sredstvima. Govorimo o ukupno 77 reformi i 152 ulaganja”, podsjetio je ministar financija.
Marić je odgovorio kritičarima koji smatraju kako se Plan pretjerano oslanja na javni sektor dok zanemaruje projekte za privatni. “Važno je naglasiti, ova sredstva nisu namijenjena za krpanje rupa ni u javnom ni u privatnom sektoru i neće se time pokrivati nikakvi postojeći dugovi. Nema potrebe dijeliti ulaganja na javno i privatno jer i javna ulaganja znače sudjelovanje privatnog sektora“, rekao je ministar.
Plan preferira investicije
“Srž je provedba reformi koje su poduprte javnim i privatnim ulaganjima. Kada govorimo o oporavku, to su primarno investicije, a kada govorimo o otpornosti, to su primarno reforme. Plan gleda i unaprijed: ekonomisti i građani znaju da su ekonomski ciklusi takvi da možemo očekivati iduću krizu, nažalost ne znamo kada i s čim će biti povezana”, objasnio je Marić. “Moguće je da će u usuglašavanju plana s EK doći do manjih izmjena, no srž plana je tu”, dodao je ministar financija.
Ministar je kratko prošao kroz pet komponenti Plana, napomenuvši kako ne treba isticati podjele između projekata koje će provoditi javni sektor i onih predviđenih za privatni. “Dvije trećine Plana je u korist investicija, naspram jedne trećine u korist reformi”, kazao je. Od ukupne raspodjele, gospodarski dio je dominantan, dodao je Marić, prikazavši raspodjelu na infografici.
Sredstva moramo povući do kraja 2026.
Marić je prošao kroz proces usvajanja Plana, rekavši kako je dinamika različita u raznim članicama EU.
“U Hrvatskoj se nadamo da će to biti gotovo unutar dva mjeseca. Nakon toga slijedi Vijeće EU, nadamo se u roku od četiri tjedna. Rok implementacije je ljeto 2026., a završni rok za povlačenje sredstava kraj 2026. godine. Do 31. prosinca 2021. godine najviše 13 posto dodijeljenih sredstava može stići u obliku predfinanciranja”, kazao je Marić.
“Sustav upravljanja kakav će zaživjeti je očekivan. Imamo Upravljački odbor sastavljen od premijera, ministara i tijela sredine razine upravljanja”, kazao je Marić, pojašnjavajući detalje upravljanja Plana.
Sve reforme su važne
Novinari su konstatirali da se u Planu spominje 77 reformi, upitavši koje su od njih najvažnije. “Ne možemo reći ništa osim da je sve bitno. Nema razloga da u ovoj fazi odstupamo. Na sve stavljamo naglasak, i sve što je važno za projekt je u dokumentu. Ta brojka od 77 može biti veća i manja, broj je manje važan. Bitna je implementacija. Nadam se da u razdoblju pred nama nećemo odustati od ničega”, kazao je Marić.
Novinari su podsjetili da u privatnim kompanijama menadžeri snose posljedice ako se planovi ne provedu, upitavši tko će odgovarati ako se to dogodi s ovim planom. “Nije na meni da to komentiran, ali zna se da će se pratiti, imamo jasan semafor. To je sada jače naglašeno nego u drugim prilikama. Treba vjerovati da su svi ministri i njihovi timovi prionuli poslu i da su svjesni da se ovo mora provesti”, kazao je Marić.
Razlika između ovog plana i ranijih?
Novinari su pitali zbog čega mnoge logične reforme iz Plana već nisu provedene, neovisno o Planu, sugeriravši da možda nije bilo političke volje za to.
“Nemojmo sve svaljivati na političku volju. Sad imamo jasan okvir, jasniji okvir. Razlika je između ovog dokumenta i nekih ranijih stvari. Svi su za reforme, osim u svom dvorištu. Ne govorimo samo o političkom okruženju. Ne želim da zvučimo preoptimistično, ali velika je razlika između ovog dokumenta i ovih u okolnosti u odnosu na prijašnje, tada nismo imali ta financijska sredstva”, kazao je ministar.
Iduće pitanje odnosilo se na najavljeni sindikalni porez i dulji radni vijek. “To će kolega Aladrović pojasniti. Dalek je put do toga. U ovom trenutku ne bih komentirao”, izbjegao je Marić odgovoriti na pitanje.
Nije se aktivirao oko kredita HBOR-a
Novinare ja zanimalo zbog čega se ministar nasamo sastao s investitorom Miljenkom Bašićem iz afere vjetroelektrane. “Pojasnio sam jučer. Što to znači nasamo? Nije to stvar konspiracije. Bez posrednika, konzultanata, da čujem što ima ze reći investitor kojeg nisam poznavao. Ni prvi, a vjerujem ni zadnji sastanak mene i drugih na tu temu. Maksimalno što od mene možete dobiti jest da ću sjesti i saslušati, pa onda uputiti stručnim službama HBOR-a za eventualnu operativnu razinu. Kredit je odobren tek kada su svi uvjeti HBOR-a ispoštovani, i to sam rekao”, ponovio je Marić.
Osvrnuo se i na poruke koje su zbog kredita za vjetroelektrane slale Gabrijela Žalac i Josipa Rimac. “Samo sam odgovorao na te poruke. Ostavit ću svakome na volju kako će pojedine stvari komentirati. Ja s kolegama u Vladi razmjenjujem poruke koje je moguće izvlačiti iz konteksta. Naša je zadaća oduprijeti se pritiscima i učiniti sve da rad službi bude nepristran. Nikad nisam imao nikakvu vrst intervencije prema bilo kojoj mojoj službi da se nešto napravi”, uvjerava Marić. “Netko me spomenuo u nekim porukama, da sam se aktivirao? U vezi čega? U vezi kredita u HBOR-u svakako ne”.
Žalac i Rimac nisu se pozivale na premijera
Jeste li poruke Rimac i Žalac doživljavali kao pritisak, pitali su novinari ministra. “Ne vidim veliku razliku na komunikaciju koju inače vodim. Ja sam kao ministar financija taj koji u Vladi u pravilu kaže ne na neke zahtjeve. Ovo je specifičan situacija, i pravosudno, pa ne volim komentirati. Moja zadaća je da se oduprem ako i ima nešto tog tipa”, kazao je Marić. Ministar je naglasio kako se Rimac i Žalac nikada nisu pozivale na neki autoritet iznad njega, poput premijera. “Ne”, rekao je vrlo jasno.
Premijer je rekao da mu je netko trebao signalizirati što se događa, podsjetili su novinari ministra. “Mislim da premijer treba imati informacije. U tom konkretnom slučaju ja sam dao punu podršku stručnim službama i upravi HBOR-a da ustraju u svojim zahtjevima. Ništa nije napravljeno mimo toga, i kada su svi preduvjeti ispunjeni, kredit je realiziran”, ponovio je Marić.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti
Nacionalni plan oporavka i otpornosti je dokument temeljem kojeg će Hrvatska moći povlačiti EU sredstva, a čiji je Nacrt Vlada RH usvojila na sjednici 30. travnja. Plan je strukturiran tako da obuhvaća pet komponenti: gospodarstvo; javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu; obrazovanje, znanost i istraživanja; tržište rada i socijalnu zaštitu; te zdravstvo. Tu je i jedna inicijativa koja se tiče obnove zgrada.
Vlada očekuje da će hrvatski Plan oporavka započeti s provedbom krajem 2021. nakon što ga Vijeće Europske unije potvrdi na temelju prijedloga Europske komisije. Do kraja 2021. Hrvatska već može očekivati isplatu oko 6,1 milijarde kuna, što je predujam od 13 % od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava osiguranih u okviru Plana, navode iz Vlade.
Mnogi u Hrvatskoj vrlo su kritični prema Planu i prema načinu na koji ga je Vlada predstavila javnosti. Stručnjaci kao njegovu najveću manu ističu velik broj projekata namijenjenih javnom sektoru i premalo projekata za privatni sektor. Oporba je kritizirala Vladu zbog toga što je u Saboru umjesto kompletnog Plana predstavljen tek njegov sažetak.