Marić se angažirao oko još jednog državnog kredita u aferi Rimac: 'Nazovi Zdravka da pomogne…’

Današnjim istupom kojim je reagirao na Telegramovo otkriće, ministar financija samo se zapetljao i otvorio nove teme

Telegram je jutros objavio opsežnu rekapitulaciju afere HBOR, na temelju službenih zapisnika i privatnih poruka Josipe Rimac. Najveći je upitnik oko uloge ministra financija Zdravka Marića, koji je, kako smo otkrili, nasamo primio vlasnika vjetroelektrana iz afere Rimac.

Golemi državni kredit od 80 milijuna eura odobren je nakon njihovog sastanka. To nije jedini problem oko kredita HBOR-a u rekapitulaciji ove afere, ali je privukao najviše pozornosti.

‘Nije dobio 80 milijuna, nego 30 plus 50’

Ministar Marić jutros je reagirao na Telegramov tekst. Rekao je kako često nasamo prima investitore koji traže kredite HBOR-a i zatim iznio prilično bizarnu obranu, kazavši kako se ustvari nije radilo o 80 milijuna eura. “Tih 80 milijuna kredita treba raščlaniti. Dobio je prvih 30 milijuna, a nakon toga uvjetovanih 50 milijuna uz sudjelovanje komercijalne banke. To je najbolja bankarska praksa”, izjavio je Marić.

Tri su golema problema s ovim ministrovim objašnjenjem. Prvo, HBOR je vjetroelektranama uistinu novac isplatio u dvije rate, kako ministar navodi: prvo 30 milijuna eura, a zatim ostatak od 50 milijuna. Za drugu tranšu morali su osigurati sudjelovanje i neke druge banke. Ono što Marić prešućuje jest da je ta druga banka također bila – u državnom vlasništvu. Radi se o HPB-u, koji je vjetroelektranama dao 15 milijuna eura.

“U najboljoj bankarskoj praksi”, koju spominje Marić, projekt su financirale dvije banke u državnom vlasništvu, a odbile su ga financirati sve privatne banke s kojima se pregovaralo.

‘Marić ide u srijedu, aktivirao se…’

Drugo i još gore, poruke Josipe Rimac otkrivaju kako su se mjesecima vršili golemi pritisci HDZ-ovih dužnosnika i oko tog drugog državnog kredita. Nakon što je s HBOR-om dogovoren kredit od 80 milijuna eura koji ide u dva dijela, Josipa Rimac baca se na stiskanje Uprave HPB-a.

To im je bilo ključno, jer s kreditom HPB-a otključavaju cijeli iznos HBOR-a. U toj se operaciji, sudeći po porukama, posebno angažirao ministar Marić, o čemu su se Rimac i Žalac intenzivno dopisivale. “Možda da vidiš sa Zdravkom da pomogne i da se aktivira”, piše Žalac 4. ožujka, na temu kredita HPB.

“Zvat ću Zdravka, vidjet ću što se da”, odgovara joj Rimac joj. Zatim piše kako sutra, u utorak 5. ožujka ide kod predsjednika Uprave HPB-a na sastanak, a da će ga Marić po tom pitanju posjetiti u srijedu. “Ide u srijedu i aktivirao se”, piše Rimac.

Državna banka na koju je vršen pritisak

Žalac joj odgovara sada već čuvenom rečenicom da su svi kao kuvane noge i da će ona također zvati Marića. Dakle, ministar Marić itekako je znao da drugi kredit nije dala neutralna komercijalna banka, već banka u državnom vlasništvu, na koju je vršen politički pritisak. “Moraš slomiti Marića”, u jednom trenutku piše Milenko Bašić, vlasnik vjetroelektrana, Josipi Rimac.

Treće, nakon što je HBOR garantirao da će isplatiti još 50 milijuna eura, vjetroelektranama nije bio problem pronaći još neku banku koja bi sudjelovala u tome. To je radikalno drugačiji model od onog koji je HBOR, prema riječima predsjednice Uprave Tamare Perko, isprva zagovarao: da široka grupa privatnih i državnih banaka oformi konzorcij i zatim zajedničkim snagama investira u projekt. Kredit je na kraju odobren samo u državnim bankama, dok su sve ostale odustale od toga.