Marić priča da će 2020. smanjiti poreze, ali izgledno je da neće uspjeti; rashodi će naprosto previše rasti

Iako se Vlada rado hvali da je stanje u proračunu dobro, unatoč aktiviranju jamstava za Uljanik, podaci upućuju na to da se početkom ove godine povećao proračunski deficit, objavio je u ponedjeljak Jutarnji list.

Pozivajući se na podatke Ministarstva financija, HNB u svom posljednjem Biltenu navodi da je u prva dva mjeseca ostvaren “veći manjak proračuna središnje države u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i to zbog nešto izraženijega godišnjeg rasta rashoda u odnosu na rast prihoda”. Riječ je o podacima koje Ministarstvo financija objavljuje u skladu sa zahtjevima Direktive Vijeća EU, a sada su dostupni i za tri mjeseca, navodi dnevnik.

Rashodi se povećali za 3,7 milijardi kuna

Oni pokazuju da se u prva tri mjeseca ove godine u državnu blagajnu slilo 19,3 milijarde kuna, 3,6 milijardi kuna ili 22,7 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. No, rashodi su povećani još i više, za 3,7 milijardi kuna i dosegli su iznos od 23,3 milijarde kuna. Stoga proračunski deficit nije smanjen, unatoč snažnom povećanju prihoda, već je i blago povećan, za 3,7 posto, na oko četiri milijarde kuna, ističe Jutarnji list.

Međutim, ministar financija Zdravko Marić kaže da su to sirovi podaci koji nisu relevantni i ne daju pravu sliku stanja proračuna.

Mariću sve u skladu s planom

Ukupni porezni prihodi su povećani 3,3 posto, dok su izdaci rasli nešto više, ali uglavnom u skladu s planom pojašnjava Marić. Dodaje da su najviše rasli prihodi od poreza na dobit, 3,3 posto, dok su oni od PDV-a povećani 2,8 posto, a blago su rasli i prihodi od doprinosa. Koliko su točno povećani ukupni rashodi, ministar ne otkriva, ali ističe da su ključne kategorije rasle u skladu s planom. Mirovine i socijalni izdaci veći su za 3,3 posto, a rashodi za plaće 2,8 posto.

Ipak, ministar priznaje da je prvo tromjesečje u godini uvijek specifično jer se rashodi moraju plaćati, neki i u većim iznosima, poput subvencija, dok prihodi znaju varirati. U svakom slučaju, ministar financija tvrdi da se sve odvija prema planu. To ujedno znači da će se deficit s početka godine “ispeglati” u sljedećim mjesecima, a moguće je da će proračun i treću godinu zaredom biti u suficitu, premda je u planu blagi deficit, piše Jutarnji list.

Ministrovi planovi

No, pritisci na povećanje rashoda su veliki, ne samo zbog tekućih potreba, već i aktiviranja brojnih jamstava, pa se povećani prihodi lako troše. Ministar je, pak, s njima imao drugačije planove, a odnose se na pokretanje posljednjeg kruga poreznog rasterećenja u svom mandatu.

Uz smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24%, postojala je i namjera da se snižena stopa PDV-a širi na veći broj prehrambenih proizvoda. Ministar je spominjao i mogućnost dodatnog smanjenja poreza na dobit. No, zasad je tek izvjesno da će se poboljšanje stanja javnih financija i kreditnog rejtinga iskoristiti za novo, povoljnije zaduženje, piše Jutarnji list.