Medvedev objašnjavao kako su naprosto morali krenuti na Ukrajinu, jer su prijetili nuklearnim programom

'Ukrajina još plače jer su nam morali predati staro nuklearno oružje'

Russia's President Vladimir Putin and acting Prime Minister Dmitry Medvedev attend a session of the State Duma in Moscow on May 8, 2018. - The Russian parliament on May 8, 2018 voted to back a new mandate for prime minister Dmitry Medvedev, a longtime ally of President Vladimir Putin who also served a Kremlin term from 2008 to 2012. (Photo by Yuri KADOBNOV / AFP)
FOTO: AFP

Bivši ruski predsjednik i premijer Dmitrij Medvedev ponovno se oglasio o ratu u Ukrajini. Na svojem profilu na ruskoj društvenoj mreži, VKontaktu, objavio je da su na rusku odluku o pokretanju “posebne vojne operacije” uvelike utjecale “prijetnje Kijeva o nastavku nuklearnog programa”.

Kazao je i da Kijev “ogorčeno plače zbog Memoranduma iz Budimpešte od 1994. godine kojim je odlučeno iz te zemlje povući nuklearni arsenal koji je Ukrajina nasljedila iz SSSR-a.” To se odnosi na sporazum kojim je Ukrajina predala nuklearno oružje Rusiji, a koje je ostalo u toj zemlji nakon raspada SSSR-a. Medvedev je dodao i da su ukrajinske vođe rekle kako bi “iskoristile nuklearno oružje protiv nas i svojih građana s dijaboličnim zadovoljstvom”, javlja TASS.

“To su bez sumnje nagovijestili kada su zaprijetili nastaviti s nuklearnim programom, koji je uvelike pokrenuo posebnu vojnu operaciju”, kazao je. Primijetio je, tvrdi, da su svi ukrajinski predsjednici od Leonida Kravčuka do Volodimira Zelenskog opisivali oduzimanje nuklearnog arsenala “prisilnom odlukom” pa dodao da Kijev nije imao “sredstava da održava tu moć koju je slučajno naslijedio.”

Naveo Južnu Afriku kao dobar primjer

Medvedev je naglasio i da je odluka o povlačenju nuklearnog oružja iz Ukrajine donesena pod jakim pritiskom SAD-a. Uzeo je potom i jedan suprotni primjer, Južnu Afriku, za koju je kazao da je ona prva i jedina zemlja s nuklearnim oružjem, potencijalom da ga proizvede, zapovjednim kompleksom i sredstvima da ga iskoristi, “koja je donijela važnu političku odluku da sve to dobrovoljno odbije.” Podsjetio je tako na odluku te zemlje s kraja osamdesetih o ukidanju nuklearnog programa.

“Nakon toga se pridužila Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja i postala jedna od pokretačica uspostavljanja Afričkog ugovora o zoni bez nuklearnog oružja 1996. godine”, dodao je. Kazao je i da je demokratska vlada koja je došla nakon apartheida usvojila odgovoran stav prema svom narodu, susjednim zemljama i globalnoj zajednici kao i da danas ne žali zbog odluke otprije 30 godina.

“Ponosna je na to i nudi put drugima, vodi svojim primjerom. Upravo zato je Južna Afrika danas najvažniji predstavnik globalne arhitekture multipolarnog svjetskog poretka. Pretorija je, skupa s Rusijom, Kinom, Indijom i Brazilom ključni element u dobro koordiniranom BRICS mehanizmu”, kazao je. BRICS je inače akronim koji se koristi za zemlje: Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku.