Merkel prijeti Putinu da će zaustaviti gradnju plinovoda Sjeverni tok 2. Je li to realno i koje bi bile posljedice?

Do sada je, naime, kancelarka Merkel bila vrlo benevolentna spram Rusije pa je Njemačka jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Moskve. Zbog takvog popustljivog odnosa Merkel je zaoštrila odnose s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom koji već godinama pokušava obustaviti gradnju plinovoda Sjeverni tok 2. I dio članica EU, prije svega Poljska, Francuska, Litva, Latvija, Estonija, oštro su zamjerale kancelarki takvu politiku.

Ekonomski udar na Rusiju

Ako doista Merkel ostvari svoju prijetnju to će ugroziti ne samo političke nego i ekonomske odnose jer bi se mnoge njemačke tvrtke povukle iz Rusije. S obzirom na to da su njemački liječnici potvrdili trovanje novičokom, Kremlj ne može igrati na kartu zavjere protiv Moskve jer Berlin nikad nije bio neprijateljski nastrojen spram Rusije. Dapače.

Stoga se postavlja pitanje kako je Putin mogao napraviti tako tešku stratešku pogrešku koja će dodatno pogoršati ionako narušene odnose Rusije i većine zemlja Zapada.

Jednako je logično pitanje zašto se za atentat na Navalnog koristio otrov kojeg je moguće proizvesti samo u vrhunskim državnim laboratorijima pa je nemoguće negirati povezanost države s pokušajem ubojstva.

Opasnost koje se mora riješiti

Budući da se u Rusiji ništa ne može dogoditi bez blagoslova predsjednika Putina sasvim je izvjesno da atentat nije izveden bez njegova znanja ili suglasnosti. I treće, zašto je upotrijebljen zabranjeni otrov kojim su ruski agenti pokušali ubiti u Velikoj Britaniji bivšeg tajnog dvostrukog agenta Sergeja Skripala i njegovu kćer Juliju 2018. Oni su preživjeli, ali je preminula Dawn Sturgess koja se slučajno zarazila tom nervnom supstancom što je izazvalo bijes međunarodne javnosti.

Dvije su mogućnosti: ili se Putin odlučio na taj opasni korak jer je krivo pretpostavio da će sve brzo pasti u zaborav ili ga zabrinjava ekonomska situacija u Rusiji koja je, i zbog epidemije koronavirusa, daleko od toga da bude dobra. Zbog toga je možda Putin procijenio da mu je Navalni realna opasnost koje se pod svaku cijenu mora riješiti. Time je ujedno poslao poruku svim drugim disidentima što im se može dogoditi ako nastave podrivati njegovu vlast.

Adut Angele Merkel

U svakom slučaju već sada je jasno da je Putin teško pogriješio. Jer, nakon ovoga više nema šanse da se Rusija vrati u G-8, skupinu najmoćnijih zemalja svijeta, a bit će ignorirana i u većini drugih međunarodnih organizacija.

Kancelarka Merkel politički bi jako profitirala ako bi zaustavila gradnju plinovoda koji je praktički pred završetkom jer bi se tom odlukom uravnotežili odnosi sa SAD-om i dijelom članica EU-a. Istodobno ne bi se ugrozila opskrba Njemačke plinom jer na svjetskom tržištu postoje veliki viškovi energenata.

Koliko je Putinovo bogatstvo

No, sva je prilika da je Putin ipak izgubio svaki smisao za realnost. Do sada mu se, naime, i kod kuće i u svijetu dopustilo raditi što ga je volja, a da za te svoje postupke nikada nije bio kažnjen. Jedan od primjer takvog bahatog ponašanja je nedavno priopćenje Kremlja i ruske vlade da je Putin 2019. zaradio 133.400 dolara.

Čak i Rusi znaju da je njihov predsjednik neizmjerno bogat čovjek pa svi znaju da je nemoguće da ima samo stan od 77 kvadrata s garažom od 18 kvadrata, vlasništvo tri stara automobila, dvije Volge GAZ M21, terensko vozilo SUV NIVA te prikolicu Skif čija se vrijednost procjenjuje na 800 eura. Uz to, Putin je prijavio stan od 153,7 kvadrata koji mu je na raspolaganju kao predsjedniku države.

U takve laži, dakako, nitko u svijetu ni u Rusiji, ne vjeruje. Bill Browder, britansko-američki financijer koji je do nedavno imao biznis u Rusiji, procijenio je da ruski predsjednik vrijedi oko 200 milijardi dolara. Bivši Putinov savjetnik Stanislav Belkovski procijenio je 2007. da Putinovo bogatstvo prelazi vrijednost od 40 milijardi dolara.

Čuveni Panama papiri

Belkovski je tvrdio da Putin ima 37 posto dionica naftne kompanije Surgutneftgaz te 4,5 posto dionica Gazproma. Većina drugih kremljologa smatra kako je Putin vrijedan najmanje 70 milijardi dolara. Svi se, međutim, slažu kako je Putinovo osobno bogatstvo praktički nemoguće izračunati jer je njegov novac raspoređen kod nekoliko njegovih bliskih prijatelja, odreda velikih ruskih oligarha. Kako funkcionira ta golema mreža ruskih tajkuna opisao je Burke Files, međunarodni financijski stručnjak koji se specijalizirao za istraživanje pranja novca.

Za Newsweek je otkrio da je u čuvenim Panama papirima pronađeno i ime ruskog violončeliste Sergeja Roldugina, što je za mnoge bilo veliko iznenađenje budući da glazbenici ipak ne mogu zaraditi stotine milijuna dolara. Vrlo brzo se, međutim, povezala činjenica da je Roldugin dugogodišnji bliski prijatelj Vladimira Putina te kum Marije Putin njegove najstarije kćeri.

Njih dvojica počeli su prijateljevati krajem sedamdesetih godina, a Roldugin je Putina upoznao s Ljudmilom, njegovom budućom suprugom. Rolduginov brat Jevgenij pohađao je Putinovu školu za obuku KGB agenata. Zahvaljujući odnosu s Putinom, Roldugin se devedesetih godina počeo baviti naftnim i medijskim biznisom, a danas svira na violončelu Stuart koji je izradio čuveni Antonio Stradivari 1732., i taj instrument platio je 12 milijuna dolara.

Međunarodna kriminalna mreža

U istrazi oko Panama Papers, koja je otkrila široku međunarodnu mrežu organiziranog kriminala i korupcije, Roldugin je opisan kao “tajni skrbnik” Putinovog skrivenog bogatstva. Novac je prao u transakcijama sa švicarskim odvjetnicima Mossackom, Fonsecom i Dietrichom te uredom Baumgartner & partneri te kroz razne offshore kompanije. Roldugin nije, dakako, jedini koji pomaže Putinu da skriva svoje bogatstvo. Ruski predsjednik preko tih svojih ljudi drži novac i imovinu pod kontrolom.

“Oni koji mu pomažu imaju od toga goleme i nesagledive koristi,” istaknuo je Files. No zaključio je kako je otkrivanje Putinova bogatstva “gubitak vremena i napora koji neće nikome koristiti. To je beskoristan posao koji će učiniti više štete nego koristi”.

No Anders Aslund, švedski ekonomist koji radi za Atlantsko vijeće u Washingtonu, smatra međutim da se ipak može donekle približno utvrditi vrijednost Putinova bogatstva. “Ako uzmete u obzir da tijekom godine dana kroz ruske državne i privatne transakcije iz Rusije u inozemstvo ode oko 800 milijardi dolara, onda je jasno da dio pripada Putinu. Najmanje 1/6,” objasnio je Aslund u intervjuu za tjednik Newsweek.

Milijarde od Gazproma

Na temelju toga Aslund je procijenio da Putin vrijedi između 100 i 160 milijardi dolara. Po njemu ruski predsjednik, zajedno s prijateljima, samo od Gazproma, čiji su dioničari, godišnje zaradi između 10 i 15 milijardi dolara.

“I to svake godine od 2004. A to je samo od Gazproma, a gdje je novac od ostalih kompanije”, pita Aslund, ali istodobno priznaje: ”Gotovo je nemoguće utvrditi kamo taj novac ide. To su obično Cipar, Kajmansko otočje, Britansko Djevičansko Otočje i Wilmington, Delaware u SAD. To je moguće jer bi Amerikanci trebali donijeti zakon kojim se zabranjuju anonimni vlasnici. Njihova imena trebaju biti objavljena,” zaključio je Aslund.

Putin ima na raspolaganju dvadesetak rezidencija, pedesetak zrakoplova, jahtu The Graceful koja stoji 1,2 milijarde dolara te jahtu Olympia koju mu je poklonio ruski oligarh Roman Abramović.