Svjetski čelnici suočavaju se s problemom koji bi za njih mogao biti daleko opasniji od ratova. Iz kolosijeka su ispali i Biden i Macron

“Postoji iskušenje da se pronađu brza rješenja. Ali neregularna migracija je veliki izazov. A njegovo rješavanje zahtijeva dugoročno političko razmišljanje izvan nacionalnih granica”, rekao je direktor programa međunarodnog prava pri Chatham House think tanku u Londonu Rashmin Sagoo.

Izborna kampanja je već u tijeku. Ekstremni desni, antimigrantski populisti obećavaju oštre odgovore na ilegalne migracije i dobivaju podršku u velikom broju zapadnih demokracija, piše Politico.

Problemi s migrantima u Britaniji

Britanski premijer Sunak pod pritiskom je članova svoje Konzervativne stranke, jer se boje da će ih glasači kazniti zbog neuspjeha vlade da kontrolira migracije.

Prije sedam godina glasači su podržali Brexit nakon obećanja da će biti vraćena kontrola nad granicama Ujedinjenog Kraljevstva. Umjesto toga, situacija je danas kaotičnija nego ikad ranije. Zabilježene su rekordne brojke migracija, a vlada nije uspjela spriječiti male brodove prepune migranata u prelasku kanala La Manche.

Sunak je obećao zaustaviti migrantske brodice, što je podijelilo već ionako razjedinjene članove stranke oko toga koliko daleko Britanija po pitanju migracija treba ići. Ruanda je pristala preuzeti migrante od Britanije, no ostala je zabrinutost u britanskom parlamentu oko toga što će se dalje događati. Upitna je i zakonitost ovog rješenja, a izbori se očekuju u jesen sljedeće godine.

Udarac za francuskog predsjednika

Francuski predsjednik Macron našao se na meti donjeg doma parlamenta koji je odbacio njegov prijedlog zakona o migracijama. Nakon gubitka na parlamentarnim izborima, Macronu je znatno otežano prihvaćanje zakona u parlamentu. U više je navrata bio prisiljen osloniti se na glasove desničarske stranke Les Républicains. Macronov nacrt zakona trebao je biti kompromis za sve, no većina parlamenta glasala je protiv njega.

Vlada je zadužila odbor senatora i zastupnika da zajedničkim snagama rade na pronalaženju rješenja. Njihov tekst, očekuje se, mogao bi biti oštriji od početnog, što bi mogao biti problem za lijevo orijentirane Macronove zastupnike.

Ako se ne pronađe kompromis, krajnje desna Nacionalna fronta Marine Le Pen moći će Macronov neuspjeh iskoristiti uoči izbora za Europski parlament u lipnju 2024. Čak i pozitivno rješenje moglo bi izazvati sumnju u sposobnost francuskog predsjednika da se izbori s donošenjem zakona o kontroverznim temama.

Imigrantska kriza problem i u SAD-u

Imigrantska kriza jedan je od najdugotrajnijih izazova za predsjednika SAD-a Bidena. Prije izbora obećao je da će preokrenuti politiku svog prethodnika Donalda Trumpa i izgraditi “pošten i human” sustav. No Bijela kuća je, unatoč naporima njegove administracije, doživjela poplavu migranata na južnoj granici zemlje.

Uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine republikancima je pitanje migranata postalo ključno. Čelnici stranke podnijeli su tužbe protiv Bidenove administracije i poslali autobuse pune migranata u gradove u kojima su na vlasti demokrati. Politički pritisak prelio se na druge razine. Države i gradovi koje vode demokrati pritišću čelnike u Washingtonu da država više pomogne i zauzme stav te da promjenama zakona ograniči protok migranata u SAD-u.

New York je zabilježio više od 150.000 dolazaka stranih državljana u proteklih godinu i pol. Manjka policajaca i objekata u koje će migranti biti smješteni. U Chicagu su migranti spavali u autobusima ili policijskim postajama. Stoga je došlo do razdora u redovima demokrata. Gradonačelnik New Yorka Eric Adams nije razgovarao s Bidenom gotovo godinu dana. “Trebamo pomoć, a nju ne dobivamo”, rekao je Adams.

Migracija na vrhu dnevnog reda u Njemačkoj

Migracija je već mjesecima na vrhu dnevnog reda političara u Njemačkoj. Broj zahtjeva za azilom porastao je od izbjegličke krize 2015., koju je pokrenuo građanski rat u Siriji. Najnoviji priljev migranata je zastrašujući izazov nacionalnim i lokalnim vlastima koje su se borile pronaći smještaj za migrante, ali i potrebna financijska sredstva.

Njemačka je jedna od najpoželjnijih destinacija za migrante, što za državnog kancelara Olafa Scholza predstavlja ogroman pritisak. Ponovno su uspostavljene granične provjere s s Poljskom, Češkom i Švicarskom u nadi da će te zemlje vratiti izbjeglice prije nego dođu na njemačko tlo. No, njihov broj se ne smanjuje.

Njemačka antiimigrantska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) dobiva rekordnu podršku u anketama. U lipnju su prestigli Scholzove socijaldemokrate te dodatno povećali vodstvo. Očekuje se da bi mogli pobijediti na izborima u rujnu sljedeće godine u istočnom dijelu Njemačke, gdje im je potpora birača iznimno visoka.

Desni politički centar zaoštrava svoj stav o migracijama i okreće leđa politici otvorenih granica koju je zagovarala bivša kancelarka Angela Merkel.

Zabrinutost oko migracija i u Austriji

Odobravanje austrijskog čelnika Karla Nehammera palo je zahvaljujući strahu od migranata. Austrija je pooštrila kontrole na južnim i istočnim granicama, što je dovelo do pada broja dolazaka migranata. Time je suspendiran režim putovanja bez granica zemljama EU-a, što je desetljećima bio blagodat za regionalno gospodarstvo.

Krajnje desna Slobodarska stranka uvjerljivo vodi u podršci birača već više od godinu dana. Na izborima koji se očekuju ujesen 2024. godine, to bi moglo značiti preokret u politici Austrije, u čijoj je politici od Drugog svjetskog rata dominirao centar.

Italija s umjerenijim stavovima o Ukrajini

Talijanska premijerka Giorgia Meloni postala je popularna kao oporbena čelnica s krajnje desnim stavovima. Otkako je osvojila vlast na prošlogodišnjim izborima, zauzela je umjerenije stavove o Ukrajini i Europi. Problem su i dalje migracije, tema koja dominira talijanskim raspravama već godinama. Meloni je bila prisiljena izdati vize stotinama tisuća migranata kako bi smanjila problem nedostatka radne snage. No, brodova s migrantima koji se iskrcavaju u Italiju ima 50 posto više u odnosu na prošlu godinu.

Iako je Meloni zatražila izgradnju centara za migrante u kojima bi bili smješteni do povratka, uvjeti u afričkim zemljama i nedostatak sporazuma o povratku migranata stvorili su ozbiljne probleme. Nije joj pomogla ni potpora predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i potencijalna pomorska misija EU-a koja bi blokirala odlaske iz Afrike i riskirala kršenje međunarodnog prava.

Meloni se pokušala dogovoriti s Tunisom kako bi se zaustavilo krijumčarenje migranata, ali plan se raspao prije no što je i definiran. Slično se dogodilo i u pokušaju dogovora s Albanijom. Meloni je zbog pitanja migracija došla u sukob s Francuskom i Njemačkom, a ako ne uspije riješiti problem, mogla bi izgubiti podršku građana.

Problemi srušili nizozemsku vladu

Vlada dugogodišnjeg nizozemskog premijera Marka Ruttea srušena je zbog pregovora o migraciji u srpnju, a Rutte je nakon toga najavio izlazak iz politike. Na izborima koji su uslijedili Rutteovo mjesto zauzeo je krajnje desno orijentirani Geert Wilders. U izbornoj noći obećao je obuzdati “tsunami azilanata”.

Wilders sada nastoji poduprijeti koaliciju desnog centra s tri druge stranke koje su zagovarale stavljanje migracija pod kontrolu. Jedna od njih je Rutteova stara grupa, koju sada vodi Dilan Yeşilgöz koja je migraciju pretvorila u jednu od glavnih tema svoje kampanje.

Trenutno su koalicijski pregovori zapeli i mogli bi proći mjeseci da se sastavi nova vlada. Ako Wilders bude uspio sastaviti koaliciju, politička putanja Nizozemske, općenito poznate kao pragmatične nacije, značajno će se pomaknuti udesno. Suzbijanje migracija je u tom slučaju izvjesno.

Ekonomski otvorena Irska u problemima

Čak i u ekonomski otvorenoj Irskoj, koja ima dugu povijest uvoza ljudi iz zemalja diljem svijeta, vlada Lea Varadkara, inače naklonjena imigraciji, prisiljena je uvesti nove mjere, koje su prije godinu dana bile nezamislive.

Irska se bori s kroničnom stambenom krizom i vlasnicima nekretnina koji ne žele pružiti hitno utočište, koje nakon nereda u Dublinu financira država. Nacija u kojoj je smješteno više od 100.000 pridošlica, uglavnom iz Ukrajine, prestala je jamčiti smještaj novim tražiteljima azila ako su samci te dolaze iz Nigerije, Alžira, Afganistana, Gruzije i Somalije.

Čak se i novopridošle obitelji suočavaju sa sve većim rizikom ostanka u vojnim šatorima unatoč niskim temperaturama. Nakon što parlament usvoji novi zakon u siječnju, ograničit će se novi dolasci Ukrajincima i socijalna pomoć za njih.

Pesimizam i izazovi u Kanadi

Pesimističko raspoloženje građana zbog visokih troškova života stvorilo je od imigracije još veći izazov za kanadskog premijera Justina Trudeaua. Stambena kriza koja se osjeća diljem zemlje smanjila je potporu migrantima, a ljudi traže “žrtvene jarce” zbog financijskih problema. Situacija je potaknula antipatiju prema Trudeauu tijekom kampanje za njegov reizbor.

Trudeau je doseljavanje tretirao kao rješenje za činjenicu da je kanadska populacija stara te da gospodarstvo usporava. Otkako je došao na vlast prije osam godina, najmanje 1,3 milijuna ljudi doselilo je u Kanadu. Uglavnom su podrijetlom iz Indije, Filipina, Kine i Sirije.

Kanada će udvostručiti trenutnih 40 milijuna stanovnika tijekom idućih 25 godina ako se trenutna stopa rasta održi, što bi mogao biti poseban izazov za Trudeaua.

Španjolski gradovi omiljeni među migrantima

Španjolski autonomni gradovi Ceuta i Melilla u sjevernoj Africi omiljeni su među migrantima koji žele ući u Europu s juga. Nakon što prijeđu kopnenu granicu, kontinentu lako mogu pristupiti trajektom. Tranzit kopnenom granicom koja dijeli europski teritorij od Maroka obično se kontrolira visokim ogradama s oštrim vrhovima. Službenici granične kontrole iz obiju zemalja rade zajedno kako bi spriječili prelazak migranata bez dokumenata.

Posljednjih su godina vlasti u Maroku izrazile nezadovoljstvo otpuštajući svoje službenike i dopuštajući stotinama migranata da prođu bez kontrole, prisiljavajući španjolske policajce da odbijaju migrante. Ovi incidenti glavni su čimbenik u odluci premijera Pedra Sáncheza o promjeni stajališta španjolske vlade o spornom teritoriju Zapadne Sahare.

Zaokret je razljutio Sánchezove ljevičarske saveznike i pogoršao odnos Španjolske s Alžirom, dugogodišnjim pobornikom neovisnosti Zapadne Sahare. Ali mjere su za sada zaustavile protok migranata, piše Politico.

Grčka na čelu migracijske krize

Grčka je na čelu europske migracijske krize od 2015. Tada su stotine tisuća ljudi ušle u Europu preko Egejskih otoka. Migracija i sigurnost granica bile su ključna pitanja u političkoj raspravi u zemlji. Organizacije za ljudska prava, kao i Europski parlament i Europska komisija, optužili su grčku konzervativnu vladu Kyriakosa Mitsotakisa za nezakonito vraćanje migranata koji su stigli na grčki teritorij te za deportaciju bez odgovarajućeg postupka. Grčka vlada porekla je optužbe tvrdeći da neovisne istrage nisu pronašle nikakav dokaz.

Mitsotakis inzistira na tome da Grčka slijedi “tvrdu, ali pravednu” politiku, no brojne dubinske istrage opovrgavaju umjereni profil koji konzervativni čelnik želi zadržati.

U lipnju je brod s migrantima potonuo u “najgoroj tragediji u Sredozemnom moru”. Stotine su izgubile živote, a incident je privukao pozornost Europe na to pitanje. Službene istrage tek trebaju otkriti jesu li propusti grčkih vlasti pridonijeli brodolomu, navode Amnesty International i Human Rights Watch. U međuvremenu, Grčka očajnički treba tisuće radnika kako bi ojačala sektore poljoprivrede, turizma i građevinarstva.

Cipar spreman na povećanje broja migranata

Cipar je spreman na povećanje broja migranata koji dolaze na njegove obale nakon početka sukoba na Bliskom istoku. Ciparski predsjednik Nikos Christodoulides zatražio je dodatna sredstva EU-a za upravljanje migracijama,. a bori se i s porastom nasilja nad migrantima.

Analitičari krive ksenofobiju i loše upravljanje državom po pitanju migracijskih tokova. Prošle je godine zemlja zabilježila najveći udio tražitelja azila u EU-u u odnosu na broj stanovnika. Pravni i kadrovski izazovi odgodili su osnivanje pomoćnog ministarstva za migracije.

Geografija otoka, koji je blizu i Libanona i Turske, čini ga glavnom metom za migrante koji žele ući na teritorij EU-a s Bliskog istoka. Složena povijest ove podijeljene zemlje otežava reguliranje priljeva migranata.