Migrant koji je jedini preživio požar u pritvoru na granici tuži nas sudu EU. Možda sad saznamo što se točno desilo?
Daraibou je s još trojicom migranata bio zatvoren u sobi u kojoj je izbio požar, svi su poginuli osim njega
Na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu pokrenut je još jedan postupak protiv Hrvatske zbog odnosa prema izbjeglicama. Tužbu je podnio Marokanac Abdeljalil Daraibou, a sud je ovih dana zatražio očitovanje hrvatske strane.
Daraibou tvrdi kako su mu u Hrvatskoj povrijeđeni pravo na život i pravo na čovječno postupanje, što su jedna od osnovnih ljudskih prava, jer je teško stradao u požaru u jedinici za zadržavanje Postaje granične policije Bajakovo. Požar je izbio 27. ožujka 2015. u večernjim satima.
U njemu je jedan ilegalni migrant odmah izgubio život, a još trojica, među kojima je bio i Daraibou, zadobili su ozljede. Ozlijeđeno je i osam policajaca koji su ih spašavali. Dvojica teško opečenih migranata preminula su naknadno u bolnici. Daraibou je jedva preživio.
Detalji tužbe marokanskog izbjeglice
Tužbu protiv Hrvatske Europskom sudu za ljudska prava odlučio je podnijeti jer smatra da je u njegovom slučaju upravo država odgovorna što se našao u situaciji u kojoj je skoro izgubio život. Naime, evidentno je da je u trenutku izbijanja požara bio u službenoj prostoriji za uhićene osobe te da je iz nje izašao s teškim opeklinama. U tužbi, koju je u Strasbourg uputio u prosincu 2017., piše i kako nije bilo učinkovite istrage ovog teškog incidenta.
Zanimljivo je kako je u međuvremenu došlo do obrata. Iako nikakvih službenih ni javnih podataka o istrazi požara na Bajakovu nema, doznajemo da je u svibnju ove godine, dakle nakon više od tri godine, tužiteljstvo odlučilo pokrenuti postupak upravo protiv Daraiboua. Ilegalci su, navodno, sami izazvali požar, a kako su ostali smrtno stradali istraga je otvorena samo protiv njega, kao jedinog preživjelog. Sve do tada, on je imao status oštećene osobe. U međuvremenu je, kako nam je potvrdila njegova odvjetnica Lidija Horvat, protjeran iz Hrvatske pa nije baš jasno kako će postupak biti proveden.
Ispovijest ozlijeđenog ilegalnog migranta
Prije nego što je morao napustiti Hrvatsku, Daraibou je 2015. za 24sata ispričao što se one kobne večeri događalo na Bajakovu. Probudila ih je, kaže, snažna eksplozija. Kada su otvorili oči vidjeli su plameni kovitlac. Svi su, tvrdio je, spavali na podu, jer nije bilo kreveta. Zatim su počeli zapomagati, no nitko od policajaca nije dolazio. Vrata prostorije u kojoj su se nalazili bila su zaključana. Izgubio je svijest. Tek idući dan probudio se u Klinici za traumatologiju u Zagrebu. Prošao je sedam operacija. Uporno je negirao da su sami podmetnuli požar.
Opisao je i razloge svog bijega iz Maroka. “U Maroku imam sina od tri i pol godine, majku i trojicu braće. Pobjegao sam jer su me neki ljudi htjeli natjerati da se pridružim ISIL-u i ratujem u Siriji. Planirao sam do rođaka u Njemačku, a zatim u Kanadu. Električar sam i vozač”, prepričao je Daraibou koji je u zagrebačkoj bolnici proveo dva i pol mjeseca.
Je li istraga ovog slučaja bila učinkovita?
Bio je ogorčen činjenicom što im se već tada pokušavalo podmetnuti krivnju. Jer, tvrdi, nitko od njih nije imao ni upaljače ni šibice. Sve su im oduzeli kada su ih uhvatili u ilegalnom prelasku granice. No, iako je jedini preživio nitko ga, tvrdio je, ništa nije pitao. Sada se sam našao pod istragom. Ipak, njegova sudbina, te odnos hrvatskih vlasti prema njemu, sada zanima i Europski sud za ljudska prava. Njemu će se zastupnica Hrvatske u Strasborugu Štefica Stažnik morati očitovati nakon što od Ministarstva unutarnjih poslova RH dobije službeni odgovor o zbivanjima na Bajakovu tog 27. ožujka 2015.
Centar za mirovne studije već je tada izrazio zabrinutost za sigurnost svih migranata u Hrvatskoj, te pozvao vlasti da zemlju otvore za izbjeglice i druge migrante. Usprotivili su se pritvaranju osoba čiji je jedini grijeh to što su granicu prešli bez identifikacijskih dokumenata i viza, ta istaknuli kako je nužno da barem uvjeti detencije budu dostojanstveni i podnošljivi za osobe koje u njima borave. Doduše, u međuvremenu je Hrvatska uredila prihvatni centar u Tovarniku.
Drugi proces protiv Hrvatske zbog imigranata
Još jedna velika tragedija zbog koje je Europski sud za ljudska prava pokrenuo u svibnju ove godine postupak protiv Hrvatske je pogibija šestogodišnje djevojčice iz Afganistana Madine. Postupak je pokrenut zbog tužbe njezine obitelji, o čemu je Telegram detaljno pisao.
Obitelj Madine Hosseini 2016. pobjegla je iz Afganistana. Prije nego što su došli u Hrvatsku bili su u Turskoj, Bugarskoj i Srbiji. Granicu Srbije i Hrvatske prvi puta su prešli 2017. godine. Hrvatska policija ih je tada zaustavila, a obitelj tvrdi da su odmah zatražili azil. No, vraćeni su u Srbiju. Tada je malena i poginula u naletu vlaka. Tužbu su podnijeli zbog nehumanih uvjeta detencije i nezakonitog zadržavanja cijele obitelji. Obitelj je prijavila Hrvatsku i zbog kršenja prava na privatni život, kolektivnog protjerivanja, diskriminacije i uskrate kontakata s odvjetnicima.