Migrantska kriza eskalira: dolaze vijesti o prvim žrtvama, Grci govore o invaziji, EU djeluje dezorijentirano

Sve je jasnije kako je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ovoga puta zaista ispunio prijetnje o tome da će otvoriti granice svoje zemlje i prema Europi propustiti migrante koji bježe iz Sirije, ali i one koji su već godinama smješteni u Turskoj. Radi se o 3 i pol milijuna ljudi. Broj ljudi koji je stigao do granica zapadnih turskih susjeda još se ne broji u milijunima, no iz vijesti s graničnih prijelaza jasno je da nova kriza počinje.

Od subote ujutro do grčkih je egejskih otoka na istoku te zemlje stiglo najmanje tisuću migranata, objavila je grčka policija. Više od deset tisuća migranata pokušalo je prijeći granicu na kopnu, gdje su vojnici s obje strane ispalili suzavac u ljudi koji se nalaze između ograda i ničije zemlje. Danas smo doznali i za prve žrtve, dijete koje se utopilo kada se prevrnuo čamac s migrantima i Sirijac koji je navodno ubijen na kopnenoj granici između Grčke i Turske.

Grčka, na čijem teritoriju u pretrpanim logorima već boravi 40 tisuća migranata, odlučno poručuje kako neće primiti nove migrante, niti će dopuštati njihov prolazak preko grčkog teritorija. Nema naznaka da će od svog plana odustati ni Erdogan, koji izbjeglice i migrante koristi kako bi EU i NATO natjerao da podrže akcije turske vojske u Siriji. Hrvatske vlasti javnost uvjeravaju da je zemlja spremna za novu krizu, a mi donosim pregled posljednjih događaja povezanih s novom migrantskom krizom.

1. Prve žrtve nove migrantske krize

Dijete koje umrlo u prevrtanju čamca pored grčkog otoka Lezbosa prva je žrtva novog migrantskog vala koji je krenuo prema Europi. Grčka obalna straža rekla je da je čamac koji se prevrnuo pored Lezbosa u ponedjeljak ujutro bio u pratnji turskog plovila. Četrdeset šest ljudi je spašeno, a dvoje djece prevezeno je u bolnicu, od kojih je jedno umrlo.

Nedugo nakon što su mediji javili o utapanju djeteta, stigle su i vijesti o tome da je sirijski migrant, koji je pokušavao prijeći iz Turske u Grčku, preminuo od ozljeda nakon što su grčke vlasti intervenirale kako bi spriječile prolaz migranata okupljenih pred graničnim prijelazom. Još nema službene potvrde da je migrant ubijen, ali dopisnik BBC-a iz Istanbula, Mughira Al Sharif, na svojem je privatnom Twitteru objavio kako je žrtva Sirijac po imenu Ahmed Aba Emad, koji je jutros malo nakon 9 sati pogođen u grlo nedaleko od grada Ipsale. Al Sharif je objavio i uznemirujuću snimku navodnog ubojstva.

Na Twitteru se pojavila i snimka novinarke Al-Aan TV-a koja tvrdi da je grčka policija bacila suzavac na migrante, među kojima je bilo djece. Na snimci se vide odrasli migranti koji udaraju djecu po leđima koja se guše od dima.

Children almost suffocating from tear gas fired by Greek guards at migrants gathered on Turkish Greek border. @akhbar pic.twitter.com/K8qZmfgzef

— Jenan Moussa (@jenanmoussa) March 2, 2020

2. Grčka ne propušta migrante

Grčki premijer Kiriakos Micotakis jučer je rekao da je njegova zemlja odlučna u tome da štiti svoje granice i upozorio migrante da ne “pokušavaju ući u zemlju ilegalno jer će biti vraćeni.” Grčka je u stanju maksimalne pripravnosti kako bi zaštitila svoje granice od priljeva tisuća migranata. “Naše vijeće za nacionalnu sigurnost odlučilo je podići razinu zaštite na granicama na maksimum”, rekao je Micotakis nakon kriznog sastanka vlade. Grčka je u nedjelju rekla da se suočava s ozbiljnom prijetnjom dok se tisuće migranata.

Grci su ozbiljno uzrujani Turskom koja ih je u ovu situaciju dovela. Grčki dužnosnici optužili su Ankaru da je u pozadini koordiniranih napora da izbaci migrante preko granice. “To kretanje vodi i potiče Turska”, rekao je vladin glasnogovornik Stelios Petsas novinarima nakon nacionalnog sigurnosnog skupa u Ateni. On je migrantski val na granici opisao kao “aktivnu, ozbiljnu, tešku i asimetričnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti”. Još je oštriji bio danas bio ministar razvoja Adonis Georgiadis, koji je rekao „ovo je invazija”, prenosi Skai TV.

3. Migrantski val stiže

Danas je u medije procurio povjerljivi izvještaj koji je sastavio Frontex, agencija za zaštitu vanjskih granica EU. Frontex je sigurnosnu situaciju na tursko-grčkoj granici ocijenio kao alarmantnu. Prema analizi Frontexa, pritisak na granice EU će sljedećih dana nastaviti rasti, a velik broj izbjeglica i migranata neće biti moguće zaustaviti čak ni ako Turska ponovo zatvori granice. Autori izvještaja navode kako će te ljude na pokret prema zapadu navesti i vijesti na društvenim mrežama.

Da je u pokretu ogroman broj ljudi govore i izvješća reportera europskih medija s terena. The Guardian tako javlja da su se na grčkoj granici okupile tisuće ljudi. Ne radi se samo o Sirijcima, nego o migrantima iz većeg broja azijskih i afričkih država, a prema onome što su neki od njih rekli novinaru britanskog lista, migranti očekuju da će uspjeti ući u Grčku ako ih se okupi toliko da ih Grci neće moći zaustaviti.

4. Plenković ponavlja da je Hrvatska spremna

Premijer Andrej Plenković silno se trudi javnost uvjeriti da je Hrvatska spreman za novu migrantsku krizu. Aktualna grčka vlada premijera Kiriakosa Micotakisa neće puštati migrante kojima je Turska otvorila granice da nezakonito prolaze preko grčkog teritorija a mi ćemo im svim sredstvima pomagati u zaštiti vanjskih granica EU-a, rekao je u nedjelju hrvatski premijer. Dodao je da je u intenzivnoj komunikaciji sa svim čelnicima, i onima EU-a kao i s grčkim i bugarskim premijerom i da se koordinira zajednički stav.

Plenković je naglasio da će Hrvatska sljedeći tjedan, kao zemlja koja predsjedava Vijećem EU-a, biti domaćin pet sastanaka, “među ostalima radimo na tome da se održi izvanredni sastanak ministara unutarnjih poslova”. Na pitanje kako bi Hrvatska reagirala kada bi veći broj migranata došao do njezinih granica, Plenković je kazao kako hrvatske granice čuva hrvatska policija, ali nije isključio ni angažman vojske.

“Hrvatsku granicu čuva hrvatska policija. Mi nismo u ovom trenutku još u situaciji da razmišljamo više o tome – mi imamo 6500 graničnih policajaca, apsorbirali smo iz europskih fondova 270 milijuna eura za jačanje Schengena – tu odgovornost primarno ima policija. Ako dođe do veće eskalacije, tada ćemo promišljati o tome treba li uključiti Hrvatsku vojsku”, naglasio je premijer. Dodao je kako je jedini mogući način rješavanja krize na njezinu izvorištu, a to je sada Sirija.

5. Mađari su povezali migrante i koronavirus

Za migrantski val se spremaju i druge europske države, a najpoduzetnija je, očekivano, Mađarska, zemlja u kojoj zbog migranata vlada opća paranoja koja traje još od velikog izbjegličkog vala 2015. godine. Mađarska je tako jučer objavila da zatvara pristup “tranzitnim centrima” na svojoj južnoj granici, s obzirom na opasnost širenja koronavirusa. “Suspendiramo na neodređeno vrijeme prihvat u tranzitne zone”, rekao je Gyorgy Bakondi, savjetnik premijera Viktora Orbana.

“Vidimo određenu vezu između koronavirusa i ilegalnih migranata”, rekao je na konferenciji za novinare. Mađarska zasad nije prijavila nijedan slučaj zaraze koronavirusom. Mađarska je 2015. podigla ogradu na granici sa Srbijom i Hrvatskom. Budući da ih zaustavlja ta barijera, migranti koji žele ući u Mađarsku nemaju drugog izbora nego proći kroz jednu od dvije tranzitne zone postavljene na granici.

Svađe oko migranata počele su u Njemačkoj, gdje je Savez njemačkih općina upozorio na mogućnost ponavljanja situacije iz 2015., što općine ne bi mogle izdržati. Humanitarne organizacije poput Pro Asyla i njemačka stranka Zeleni istodobno smatraju kako još uvijek ima dovoljno općina i gradova koji „imaju kapaciteta“ i koji bi bili spremni na prihvat dijela izbjeglica s grčkih otoka. No, konzervativno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD), čija popularnost je porasla nakon prošle izbjegličke krize, optužila je stranku Zeleni da svojim zahtjevom za prihvaćanjem migranata preuzimaju „ulogu Erdoganovih asistenata“.

6. EU šalje apele Erdoganu

Odgovor EU na rastuću krizu do sada su bili apeli Erdoganu da odustane od otvaranja granica. Jučer je objavljeno kako će se ministri vanjskih poslova država članica ovoga tjedna tjedan sastati na “izvanrednom sastanku” na kojem će raspravljati o pogoršanju stanja u Siriji, zbog čega su brojni migranti krenuli prema granicama EU-a. Pitanje je hoće li se što promijeniti nakon toga, budući da je šef europske diplomacije Josep Borrell, u objavi u kojoj je najavio sastanak, ponovo pozvao sve strane koje su uključene u sukob da se “hitno uključe u politički proces.”

Dodao je da EU mora “nastaviti mobilizirati sredstva kako bi se umanjila patnja civilnog stanovništva” te da mora biti omogućen humanitarni pristup svim područjima. “U isto vrijeme, nastavljamo pomno pratiti migrantsku situaciju na našim vanjskim granicama”, rekao je Borrell, naglasivši da se sporazuma o migrantima između Turske i EU “treba pridržavati”.