Milanović iz Petrinje: 'Nema smisla istraživati obnovu iz 90-ih, to je bilo poslijeratno kokošarenje'
Novinari su predsjednika suočili i s dilemom Banija ili Banovina
Predsjednik RH Zoran Milanović danas je posjetio Petrinju. Novinari su iskoristili priliku da mu postave pitanja o tome što je vidio i o njegovim razmišljanjima po pitanju učinjenog dva tjedna nakon razornog potresa. Najviše je bilo govora o lošoj kvaliteti obnove kuća na Baniji nakon Domovinskog rata.
„Ili su projekti loši, ili je netko kokošario, krao na materijalu. Po meni je došlo do zastare, prošlo je 20 godina, koga optužiti? Pokojnog predsjednika?“, zapitao se predsjednik, nastavivši: „Kuće su uglavnom obnavljane kroz državni program, ali na terenu su bile stotine inženjera koji su na kraju morali potpisati projekt“, rekao je predsjednik.
Protiv metoda iz vremena Velike depresije
Upitan o ideji da se nezaposleni građani angažiraju kako bi pomogli u obnovi stradalih mjesta, predsjednik je rekao da nije za takav pristup. „Nismo u velikoj ekonomskoj depresiji 1930-ih pa da ljudi dobiju lopate i idu saditi stabla. Ne vidim da ćemo naći puno ljudi koji će se penjati po skelama, pogotovo u Hrvatskoj u kojoj ionako nedostaje radne snage za takve poslove“, rekao je.
Novinari su Milanovića pitali i o tvrtki Pleter koja je preuzela pripremu obroka za stradalnike na Baniji. „Pleter je firma koja je prije dosta godina izvučena iz MORH-a da ljudi ne bi dobili otkaz. Ona nije dio vojske nego sklapa ugovor s MORH-om. To je mala firma, i uvijek je mala neku dobit, ali ne znam je li savršena“, kazao je Milanović.
Banija ili Banovina?
Zamoljen da komentira napade iz vrha HDZ-a kako mediji u ovoj krizi rade protiv Vlade, Milanović je rekao da medije treba pustiti da rade svoj posao. „Ako si na vlasti moraš biti svjestan toga da si jači od medija, ali i da će ti mediji ići na živce. Jači po resursima, ne u sirovoj primjeni snage. Treba ih pustiti da rade, sve dok ne rade to što rade u SAD-u, mada to više nisu mediji. Tim pitanjima se ne mogu baviti bogataši iz Silicijske doline, zakonodavac mora reći stop“, kazao je predsjednik, skrenuvši na pitanje izbacivanja Donalda Trumpa s nekih društvenih mreža.
Kada su novinari predsjednika pitali misli li da je ispravan naziv sisačkog zaleđa Banija ili Banovina, Milanović je rekao da je skloniji prvoj verziji. „Gdje god da dođeš, ljude moraš pitati ‘kako vi kažete’. Za mene je Banovina Hrvatska, zgrada u Splitu, a Banijska su ratna praskozorja. Mislim da je Banija ipak samo Banija. Ali to je na kraju nebitno, jučer su tako rekli i kardinal Bozanić i mitropolit Porfirije“, istaknuo je predsjednik.
Na pitanje hoće li obnova nakon potresa biti bolja nego što je bila nakon rata, Milanović je kazao kako je i obnova potkraj devedesetih bila ozbiljna.
‘Mimoza’ obnova
„Ona prije 20 godina je bila ozbiljan obnova, pitanje je samo koliko je novaca potrošeno i na što. Ne možemo reći da se država tada nije ubila od napora. Da se kralo, kralo se, ali rekao bih na sitno, ne sistemski“, objasnio je Milanović. Predsjednik je istaknu da se postavljanjem pitanja o obnovi nakon rata ne kriminalizira baština Franje Tuđmana ni HDZ-a.
„Neki ljudi su radili za neke klanove, ali to je mimo stranačka stvar, mimo zakona, mimoza. Ne znam treba li osnivati povjerenstvo, to neka Sabor odluči, ali ja ne vidim svjedoke, neki od ključnih protagonista su pokojni. Što će se ustanoviti, da je netko pokrao armaturne mreže i ugradio ih negdje drugdje? To je bilo poslijeratno kokošarenje“, smatra Milanović.
Prijedlog organizacija zapovjednog lanca
Predsjednik je kazao kako ne bi previše kritizirao Vladu u ovoj situaciji. „Nisam izvršna vlast pa ne mogu pretendirati na izvršne odluke i upute. Razgovaram s ljudima, i bio sam premijer pa imam iskustva takvih kriza, kao i istaknuti instinkt za to gdje je granica opravdanog prigovora predsjednika RH, a gdje postaje smetalo.
Milanović je na kraju objasnio kako bi on organizirao rad na obnovi stradalog područja. „Ja bih odgovornost fokusirao na najmanji mogući broj ljudi, i ne vidim potrebe da ovamo dolazi svaki član Vlade. Potreban je jasna hijerarhija – ako je to Tomo Medved, onda je to Medved, i on mora biti pred kamerama i biti najodgovorniji. Ne bih rekao da je na terenu previše ministara, samo da je moje iskustvo da u ovakvim kriznim situacijama treba odabrati dvije ili tri osobe koje odgovaraju, obećavaju i na kraju snose odgovornost“, kazao je.