Milanović je u Brezovici rekao da su hrvatsku povijest obilježila tri čovjeka - Radić, Tito i Tuđman

'Hrvatska je demokratska država i teško da bi postojala bez partizana i branitelja'

22.06.2012., Sisak - Svecanost obiljezavanja Dana antifasisticke borbe i 67. obljetnice pobjede nad fasizmom u sumi Brezovica. Premijer Zoran Milanovic obratio se okupljenima. 
Photo: Goran Jakus/PIXSELL
FOTO: PIXSELL/PIXSELL

U šumi Brezovici kod Siska u ponedjeljak je počelo obilježavanje Dana antifašističke borbe, u spomen na 22. lipnja 1941. kada je u Brezovici osnovan Prvi sisački partizanski odred, prva naoružana antifašistička postrojba u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu. Premijer Zoran Milanović rekao je kako se Dan antifašističke borbe slavi kao dan ustanka jer je tako odlučio prvi predsjednik Franjo Tuđman, koji je i sam bio partizan i to nikada nije zanijekao, niti se toga sramio, javlja Tportal.

“Ustanak 1941. bio je sve samo ne jednostavan. Na dan kad je Hitler napao Sovjetski Savez, sisački su se komunisti samoinicijativno maknuli u šumu. Bio je to legitiman ustanak i ti su ljudi bili jedini spremni reći – ne”, rekao je Milanović.

“Kome krivo, a kome pravo. Ono što je bilo 1945. ne može se uspoređivati s onim što je bilo 1991. ili 2001. godine. Svatko dobronamjeran to zna, svatko dobronamjeran će to reći svojoj djeci, ali temeljna poruka ostaje – Hrvatska danas je moderna, demokratska država u kojoj vlada pravo, u kojoj vladaju prava svih njezinih građana bez obzira na njihovu nacionalnost, bez obzira na njihovo rođenje. Ta Hrvatska teško da bi postojala bez tadašnjeg vodstva partizanskog pokreta, ta država nikako ne bi postojala bez hrvatskih branitelja i bez onih koji su je 1991. godine nesebično odveli u pobjedu. Živjela moderna Hrvatska, živio hrvatski antifašizam. Volimo i gradimo svoju Hrvatsku, ovu našu današnju Hrvatsku”, rekao je Milanović

“Naša priča je jedinstvena”

U sklopu obilježavanja Dana antifašističke borbe vijence su u spomen-parku Brezovica položili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, premijer Zoran Milanović, potpredsjednica Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, izaslanstva HAZU, veleposlanstva u RH, Sisačko-moslovačke županije i Grada Siska te Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH i Antifašističke lige.

Okupljenima se obratio premijer Zoran Milanović rekavši kako “naša priča iz Drugog svjetskog rata predstavlja jedinstvenu priču, toga nigdje u Europi nije bilo”.

Partizani su bili sastavljeni od svih naroda

“Bilo je sjajnih stvari na koje možemo biti ponosni. Dobro je moralo pobijediti zlo, a Hrvati su uvijek bili na pravoj strani”, rekao je premijer Milanović. “To je hrvatska povijest, moramo o njoj otvoreno razgovarati i našu djecu tjerati da misle i postavljaju pitanja.

“Pripadnici prvog odreda bili su uglavnom Hrvati, to je činjenica, iako ne volimo ta prebrojavanja. Nakon što su se povukli na Baniju, hrvatski partizani združili su sa Srbima koji su mjesecima trpjeli ustaški teror. To zbližavanje Hrvata i Srba dovelo je do masovnog pokreta”, rekao je Milanović i dodao kako nam je dugo trebalo da naučimo lekciju suživota. “Ovo je naša država, država u kojoj sve manjine imaju ista prava, a ne ona država iz 1941. To nikad nije bila Hrvatska.”

Stjepan Radić, Tito i Tuđman

Milanović je rekao kako moderna Hrvatska u kojoj vlada pravo svih građana, bez obzira na nacionalnost, ne bi postojala bez onih koji su nas nesebično vodili u pobjede.

“Povijest ne možemo mijenjati. Stjepan Radić, Josip Broz Tito i Franjo Tuđman tri su osobe koje su obilježile Hrvatsku u 20. stoljeću. Ono što je bilo 1945. ne može se uspoređivati s onim 1991. Hrvatska je danas moderna i demokratska država i teško da bi postojala bez partizana i branitelja”, rekao je Milanović.

Grabar-Kitarović kaže da ustanak treba priznati, a zločine osuditi

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je kako je antifašistička borba važna etapa u hrvatskoj povijesti. “Stradala su brojna djeca i civili zato što su bili na krivome mjestu u krivo vrijeme. Sve je to zbog zla nacizma i fašizma koji je bio početna točka za sve nesreće ljudi diljem Europe”, rekla je Grabar-Kitarović.

Predsjednica je podsjetila i na 1991. godinu. “Sjećam se s ponosom Franje Tuđmana, Janka Bobetka, Ivana Gorana Kovačića i svih onih koji su 1941. i 1991. stali na branik domovine.” Predsjednica je rekla kako ustanak treba priznati, ali zločine osuditi.

“Ustanak protiv okupacije, borbu za slobodu i ravnopravnost, vjerujem, treba priznati, ali treba spomenuti i ono što se događalo nakon rata. Konfiskacija i likvidacije ne mogu se opravdati. Antifašizam želimo čuvati kao povijesnu vrijednost, komunizam ne. Potrebno je učiti borbu protiv okupacije te ustaških i četničkih zločina. Stoga, iskazujući počast svim palim borcima, možemo osuditi svaki zločin i pokazati poštovanje prema žrtvama. Za zločin nema opravdanja”, rekla je predsjednica.

Pojava kukastih križeva

U ime organizatora svečanosti predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABAH) Franjo Habulin kazao je da se formiranje partizanskog odreda nije dogodilo slučajno, nego ga je planirala Komunistička partija Jugoslavije, jedina stranka koja se otvoreno suprotstavila fašističkoj okupaciji. Druge au stranke, dodao je, prihvatile okupaciju ili joj se nisu otvoreno suprotstavljale.

“Pojava kukastih križeva i ustaških pozdrava na stadionima nije tek izraz huliganskog nestašluka, nego posljedica činjenice da se o antifašizmu u školama malo uči, da su knjižnice ispražnjene te da je porušeno 3000 spomenika borcima i žrtvama NOB-a”, kazao je Habulin. Naglasio je da na takve pojave nije bilo dovoljno reakcije šire društvene zajednice te da je krajnje vrijeme da se time pozabavimo.

“Zvijezda petokraka bila je jedini ispravan put 1941.”

Sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček kazala je da je crvena zvijezda petokraka bila jedini ispravan put 1941. godine, ali da je hrvatski narod i 1991. godine znao prepoznati što je moralno ispravno te da je i danas zvijezda petokraka ispravan put.

Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić istaknuo je da se u mjesecu lipnju tijekom povijesti na području Siska zbilo nekoliko važnih događaja. Osim početka antifašističke borbe, koja je i danas identitet hrvatskog naroda, u tom se mjesecu 1693. vodila bitka protiv Turaka, a 1991. je osnovan 57. bataljun Hrvatske vojske, koji se 23. lipnja prvi put postrojio u Sisku, a navečer zauzeo mjesto na prvoj liniji bojišnice u Sunji.

Partizanski odred osnovan 22. lipnja 1941.

Podsjetimo, u Hrvatskoj se u ponedjeljak obilježava Dan antifašističke borbe u spomen na osnutak prve naoružane antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu – Prvoga sisačkog partizanskog odreda, koji je osnovan 22. lipnja 1941. godine u šumi Brezovici pokraj Siska.

Nacistička je Njemačka toga jutra napala Sovjetski Savez u akciji kodnog naziva Operacija Barbarossa, čime je poništen Ribbentrop – Molotov pakt o nenapadanju između tih dvaju sila.

Zbog novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije u Sisku našli su se u opasnosti pa su se iz grada povukli u okolicu, najprije u selo Žabno, a zatim u Brezovicu. Ondje su osnovali odred koji je od prvih dana postojanja izvodio diverzije, osobito na željeznici.

Odred je imao 77 boraca, većinom Hrvata

Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janjić Capo i komesar Marijan Cvetković. Njegov je pripadnik bio i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko.

Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borili su se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjelo je 38 boraca.

Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana.

U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske bilo je oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa.