Milanović je u Kazahstanu rekao da je Hrvatska zemlja otvorena za ulaganja

Hrvatski premijer Zoran Milanović pozvao je u srijedu u Astani kazahstanske gospodarstvenike da posluju u Hrvatskoj jer je to zemlja otvorena za strana ulaganja. Milanović boravi u svom prvom službenom posjetu Astani i predvodi hrvatsko gospodarsko izaslanstvo sastavljeno od predstavnika hrvatskih tvrtki i poduzetnika s područja industrije, osobito prehrambene i obrambene, graditeljstva, medicine, informatike i telekomunikacija te brodogradnje i turizma.

Govoreći o hrvatskom gospodarstvu na kazahstansko-hrvatskom poslovnom forumu istaknuo je stoljetnu tradiciju brodogradnje. “Hrvatska ima višestoljetnu tradiciju života od mora, uz more i s morem”, kazao je.

Pozvao na ulaganje u turizam

Naglasio je da je Hrvatska otvorena za ulaganja i posao te, kao jedan od primjera, naveo mogućnosti ulaganja u turističku industriju.

“Hrvatska je na prekretnici što se tiče modela gospodarskog razvoja”, rekao je Milanović istaknuvši kako više ne može ići putem kojim je išla do sada, oslanjajući se uglavnom na građevinski sektor i izgradnju infrastrukture i autocesta, već se mora okrenuti produktivnosti i konkurentnosti.

Premijer Milanović u Kazahstanu predvodi delegaciju 30 građevinskih, IT, turističkih, brodograđevnih i drugih tvrtki https://t.co/66aLAyhtbG

— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) May 27, 2015

Na forumu je bilo zastupljeno više od 30 hrvatskih tvrtki, priopćeno je iz Banskih dvora.

Sastao se s Nazarbajevom

Hrvatski premijer prije foruma se sastao u Astani sa svojim kolegom Karimom Masimovim i rekao je da službeni Zagreb želi bolju gospodarsku suradnju s Kazahstanom.

Sastao se i s kazahstanskim predsjednikom Nursultanom Nazarbajevom s kojim je razgovarao o aktualnim međunarodnim pitanjima te tješnjoj suradnji dviju zemalja u području trgovine, ulaganja i energetike.

“Trgovinska razmjerna trenutačno je mala i želimo je podići na višu razinu”, rekao je Milanović, kako prenosi kazahstanska novinska agencija Kazinform. “Mi smo članica Europske unije već dvije posljednje godine, što se poklopilo s krizom u Europskoj uniji, ali i s rastom hrvatskog izvoza i produktivnosti i mi smo spremni sudjelovati na ovom rastućem i vrlo obećavajućem tržištu”, dodao je.

Masimov je pozvao je hrvatske tvrtke da dođu u Kazahstan i sudjeluju u njegovom razvoju.

U Kazahstanu je i ministar obrane Ante Kotromanović koji je poslije sastanka s kolegom Imangalijem Tasmagambetovim rekao da je Kazahstancima zanimljiva hrvatska vojna industrija i da se nada da hrvatske tvrtke naći svoju priliku i realizirati neke poslove u toj zemlji.

“Kazahstan je proteklih godina privukao impresivna strana ulaganja i postao gospodarski moćan, s liderskim ambicijama u srednjoazijskoj regiji. Pokazali su da im je zanimljiva i hrvatska vojna industrija i nadam se da će naše tvrtke ovdje naći svoju priliku i realizirati neke nove poslove”, naglasio je ministar Kotromanović.

Tijekom ovog posjeta predstavnici hrvatske obrambene industrije (Agencija Alan, HS Produkt, Dok-Ing, Šestan-Busch, Đuro Đaković, Kroko, Geofoto) prezentirali su svoj proizvodni program i mogućnosti vojno-tehničke suradnje.

Direktor državne agencije Alan, Ivica Nekić naglasio je kako je Kazahstanu zanimljivo europsko tržište. “Oni se otvaraju prema zapadu, žele novu opremu, upotpuniti ili proširiti svoje proizvodne i prodajne kapacitete”, rekao je.

Kotromanović je predložio je i osnivanje zajedničkog povjerenstva za vojno-tehničku suradnju koje bi omogućilo bolju koordinaciju i usklađivanje između predstavnika obrambene industrije RH i Kazahstana te državnih institucija.

HGK: Velik potencijal kazahstanskog gospodarstva

Na forumu su predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović i predsjednik Nacionalne gospodarske komore Kazahstana “Atameken” Rakhim Ošakbajev potpisali sporazum o osnivanju Poslovnog savjeta između dviju komora, priopćeno je iz HGK.

“Hrvatska gospodarska komora prepoznaje velik potencijal gospodarstva Kazahstana i mogućnosti za razvoj poslovnih aktivnosti za hrvatske tvrtke na tom brzorastućem tržištu. U ova četiri mjeseca, organizirali smo niz sastanaka na kojima su se hrvatske tvrtke predstavljale veleposlanstvu Kazahstana sa svojim proizvodnim programima i poslovnim interesima u Kazahstanu. Slijedom toga, zaključili smo kako Hrvatska ima što ponuditi Kazahstanu i obratno, te da postoje veliki potencijali za ostvarenje konkretnih poslova, na obostranu korist”, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na poslovnom forumu ovih dviju zemalja.

Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Kazahstana u 2014. godini iznosila je je 91,4 milijuna dolara, od čega je izvoz iznosio 22,6 milijuna dolara, a uvoz 68,7 milijuna.

Glavni hrvatski izvozni proizvodi

Glavni izvozni proizvodi iz Hrvatske u Kazahstan su u prošloj godini bili lijekovi, kozmetički proizvodi, šećer, poljoprivredni strojevi, građevinska stolarija, dok su glavni uvozni proizvodi bili nafta i propan.

Podaci su to, rekao je Burilović, koji pokazuju kako postoji velik neiskorišteni potencijal te će ovi susreti i ostvareni kontakti pridonijeti povećanju brojki već tijekom tekuće godine.

Premijer Masimov predstavio je sektore u kojima Kazahstan očekuje suradnju s hrvatskim tvrtkama. To su brodogradnja, obrambena industrija, IT sektor, graditeljstvo i prehrana. “Kazahstan je dio Euroazijske carinske unije te nudi suradnju s puno širim prostorom od Kazahstana. Povezuje Aziju s Europom i otvara velike mogućnosti za tvrtke iz raznih zemalja svijeta koje su već prisutne u Kazahstanu, a očekujem da i hrvatske tvrtke nakon ove posjete pronađu svoje mjesto jer postoji potreba za unapređenjem mnogih gospodarskih grana Kazahstana kojima Hrvatska ima što ponuditi”, istaknuo je.

Na kraju foruma potpisani su i memorandumi o suradnji između hrvatskih tvrtki i KaznexInvesta, kazahstanske agencije za investicije. Memorandume su potpisale tvrtke Dok-ing, Pastor, Uljanik, Podravka i Eurocable. Oni predstavljaju načelnu zainteresiranost hrvatskih tvrtki da svoje poslovanje usmjere na kazahstansko tržište dok će se na razvoju konkretnih projekata intenzivno raditi u narednom periodu.

Kazahstan ima na raspolaganju 25 milijardi dolara za investiranje u industrijalizaciju zemlje. Osnovni problem kazahstanskog gospodarstva je ovisnost u naftnom i plinskom sektoru te nedostatak domaće proizvodnje. Inozemnim tvrtkama, koje žele ulagati u Kazahstan i pokrenuti proizvodnju i poslovne zajedničke projekte s kazahstanskim partnerima, na raspolaganju je niz olakšica u poslovanju, a na snazi je zakonska regulativa koja štiti investicije i osigurava povrat uloženih sredstava u prve tri godine do 40 posto. Sektori u kojima postoje potencijali za suradnju su obrambena industrija, rudarstvo, energetika, farmacija, graditeljstvo, prehrambena industrija, navodi se u priopćenju HGK.