Milanović o ranjenom Hrvatu: 'Južna Koreja sudi ljudima koji odlaze ratovati u Ukrajinu. Kod nas nije tako'
'Želim da on bude razmijenjen što prije', rekao je predsjednik
Danas se na Brijunima održao trilateralni sastanak hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, slovenskog predsjednika Boruta Pahora i austrijskog predsjednika Alexandera Van der Ballena. Nakon sastanka trojica predsjednika odgovarala su na pitanja novinara.
Milanovića su pitali o ulasku u Schengen na što je on rekao da se nada kako Slovenija to neće blokirati. “Nije na meni da ocjenjujem slovenski nacionalni interes i da se stavljam u tuđu poziciju, nisam za to plaćen. Hrvatskoj je u interesu da uđe u Schengen i euro, ali to ima i zazove o kojima stalno treba govoriti”, kazao je.
“U Euro je ušao tko je htio pa će i Hrvatska. Schengen…kažem, Slovenci imaju puno nekretnina u Hrvatskoj i oko milijun dolazaka. Vlasnici žele koristiti svoje nekretnine i Schengen će im to olakšati”, rekao je.
Nada se da će ranjeni Hrvat ubrzo biti razmijenjen
Uslijedilo je pitanje o hrvatskom državljaninu ranjenom u Ukrajini, kako gleda na to. On je na to ispričao da je nedavno vidio kako se u Seoul vratio jedan Južnokorejac koji je ratovao u Ukrajini te da će mu u njegovoj zemlji sada suditi. “Kod nas nije tako, želim da on bude razmijenjen što prije”, kazao je govoreći o ranjenom Hrvatu.
“Naš je, hrvatski je državljanin, ako postoji mogućnost da ga se što prije razmijeni i da se vrati u Hrvatsku. Išao je na vlastitu odgovornost, po tom pitanju sam neutralan. Htio bih da u pitanju rata u Ukrajini budemo oprezni da kada se nađemo u ovakvim situacijama svojim ljudima možemo pomoći što više. To je sve što možemo”, rekao je.
Dodao je da drži palčeve za ranjenog hrvatskog državljanina. “Nadam se da nije teže ranjen”, dodao je.
‘Zapanjen sam razinom neznanja kod većine europskih lidera’
Sljedeće pitanje, na koje je Milanović dao dugačak odgovori bilo je ima li opasnosti da će zapadni Balkan ispasti iz fokusa međunarodne zajednice zbog Ukrajine. Milanović je rekao da on o tome govori godinama te da ga najviše zanima BiH. No, ne kao plijen, naglasio je. “Odluke o konstitutivnim narodima su prepuštene ljudima čiji to nije platni razred”, kazao je pa dodao da se donose dalekosežne odluke o BiH a da o tome ljudi u Europi koji na to mogu utjecati nemaju pojma.
“Moja dvojica kolega i prijatelja o tome znaju više jer su bliže tom prostoru ali i jer ja o tome govorim kad sam s njima. I dalje sam zapanjen razinom neznanja koju srećem kod većine europskih lidera koji ne znaju ništa o tome”, kazao je i rekao da je zadatak hrvatske diplomacije da o tome govori.
“To jedino možemo. Sve što radim, radim s namjerom da nešto postignem pa i po cijenu da se nekome van Hrvatske zamjerim”, rekao je i dodao da kada nameće neke uvjete to radi s jasnim ciljem. “Ne da nekome napakostim, naprimjer Švedskoj i Finskoj, to ne, nego da pomognem onome koji drugačije ne može dobiti pomoć”, rekao je.
Kaže da ga boli manjak interesa za rješavanje stanja u BiH
Ispričao je da je situacija u BiH za Hrvate grozna kao i da ga boli neznanje i manjak interesa onih koji bi tu nešto mogli učiniti. “Tu je ključan SAD”, kazao je pa dodao da se tu onda upliće Turska koja je pak važan saveznik SAD-u u NATO savezu te da je Erdogan važan i jer je Putinov susjed. “Turska je ta koja će odlučiti hoće li i kada Švedska i Finska u NATO”, rekao je.
“Inače, kada je u pitanju širenje NATO saveza ja sam tu konzervativan. To je ekskluzivni i elitni vojni savez u kojem se daju najozbiljnija jamstva. Hrvatska je morala čekati 100 godina, naša vojska je ta koja je omogućila prekid rata u BiH. Ne NATO bombarderi, to je tjednima neuspješno trajalo dok naša vojska nije došla do Banja Luke na američki zahtjev i vratila se nazad. To su činjenice, prošlo je 26 godina, nećemo o tome šutjeti”, kazao je.
Rekao je da našu vojsku Holbrook u svojim memoarima nazvao “psima s otpada” pa dodao da je prošlo puno godina i da ga malo smeta da se tuđi nemiri i strahovi trenutno uzimaju u obzir, preskaču sve procedure, a mi smo čekali godinama. “Nema u ovome zluradosti, samo nekakav red i pravila koja bi trebala vrijediti za sve”, rekao je.