Nekad je nužno odabrati stranu

Milanović pisao Plenkoviću. Traži sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost zbog izbora u BiH

Milanović Plenkoviću kaže da na sjednici mogu govoriti i o ruskoj invaziji na Ukrajinu

28.04.2022., Klis - Svecana akademija povodom 31. Obljetnice 4.  Gardijske brigade. Na svecanoj akademiji sudjeluju Premijer Andrej Plenkovic i Predsjednik Zoran Milanovic.  Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL
FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

Predsjednik Zoran Milanović predložio je premijeru Andreju Plenkoviću sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost zbog situacije u BiH nakon što su u susjednoj državi raspisani izbori, po zakonu čiju izmjenu zagovaraju i Pantovčak i Banski dvori. Milanović i Plenković već danima vode verbalni rat oko predsjednikovih prijetnji da će blokirati ulazak Finske i Švedske u NATO dok Savez ne riješi pitanje izbornog zakona u BiH.

Milanović je, u dopisu koji je uputio Plenkoviću, ustvrdio kako će se izbori u BiH održati bez izmjena postojećeg zakona, kojeg naziva “diskriminatornim za Hrvate u BiH”. “Izvjesno je kako će izborni proces onemogućiti Hrvatima u BiH legitiman izbor svojih predstavnika u tijela vlasti. Provođenjem izbora uz postojeći zakon Hrvati u BiH, kao jedan od tri konstitutivna naroda, izgubit će ravnopravnost i ustavna prava koja su im zajamčena Daytonskim sporazumom”, stoji u Milanovićevom dopisu.

Ustvrdio je kako je zaštita prava Hrvata u BiH, koji su ujedno i hrvatski državljani, u nacionalnom interesu Hrvatske, kao i njezina obveza. “Isto tako, hrvatski je nacionalni interes očuvanje stabilne BiH budući da s tom državom dijelimo najdužu granicu i imamo snažne gospodarske odnose. Svaka politička destabilizacija susjedne nam države izravno utječe na sigurnost Republike Hrvatske, a oduzimanje prava Hrvatima u BiH da sami biraju svoje predstavnike u tijela vlasti nedvojbeno je prijetnja političkoj stabilnosti BiH”, poručio je.

‘Naši partneri ne pokazuju razumijevanje’

“Na žalost, hrvatski partneri iz EU i NATO-a nisu učili gotovo ništa kako bi se promijenio Izborni zakon i osiguralo pravo Hrvatima u BiH da sami biraju svoje predstavnike. Štoviše, neki od predstavnika međunarodne zajednice sustavno su nastupali sa suprotnih pozicija i osporavali ustavna prava Hrvata u BiH. Ni javna upozorenja hrvatskih vlasti niti napori hrvatske diplomacije, koja je nastojala biti kooperativna, nisu urodili plodom, dapače, u potpunosti su ignorirani od strane naših partnera”, poručio je Milanović.

Konstatirao je kako je Hrvatska do sada davala podršku partnerima u EU-u i NATO-u “bez postavljanja uvjeta, jer smo smatrali kako je to ispravno i u duhu našeg članstva u tim savezima”. “Međutim, kada je u pitanju nacionalni interes Republike Hrvatske, ti isti partneri nisu i ne pokazuju jednako razumijevanje i podršku. Ne samo da Hrvatska nema podršku kada očekuje zaštitu položaja Hrvata u BiH, već nema iskrenu i istinsku podršku partnera niti kod ulaska Republike Hrvatske u Schengen i OECD”, ocijenio je predsjednik i nastavio:

“Naši partneri, na žalost, nisu pokazali dovoljan interes kako bi podržali hrvatske aspiracije za članstvo u tim organizacijama, niti su podržali hrvatske stavove kada je riječ o zaštiti prava Hrvata u BiH. Upravo suprotno, često su podržavali stavove treće strane, a ne stavove Hrvatske kao članice i EU i NATO-a.”

‘Još jednom smo prisiljeni upozoriti partnere’

Milanović tvrdi da je Hrvatska “prisiljena još jednom upozoriti svoje partnere da očekuje njihovu podršku, jednako kao što oni računaju na hrvatsku podršku kada su u pitanju njihovi nacionalni interesi”. I u dopisu se osvrnuo na ulazak Finske i Švedske u NATO, ustvrdivši kako Hrvatska “razumije” njihovu zabrinutost za vlastitu sigurnost zbog ruske agresije na Ukrajine. Naveo je i kako “načelno” podržava njihovu namjeru i da je legitimno da žele ući u NATO kako bi zaštitili svoje interese. Razumije, kaže, i želju drugih saveznika da prime skandinavske zemlje u NATO.

“Međutim, potpuno mi je neprihvatljiv izostanak isto takvog razumijevanja za nacionalni interes Republike Hrvatske koja je također punopravna članica oba saveza. Kao što Finska i Švedska same znaju što je njihov nacionalni interes, tako i Hrvatska zna što je njen nacionalni interes. U tom kontekstu, kao hrvatski interes, ističem i nužnost da se ubrza put BiH prema članstvu u EU, pogotovo ukoliko će EU zbog novonastale situacije u Europi ubrzanim postupkom osigurati status kandidata za Ukrajinu”, istaknuo je predsjednik.

“Hrvatska ne može prihvatiti ubrzano davanje statusa kandidata Ukrajini ukoliko se isti status ne dade i BiH što bi svakako stabiliziralo ne samo situaciju u toj državi, nego i u cijeloj jugoistočnoj Europi što je, nadam se, svima u cilju. Ne može se od Hrvatske očekivati da ima razumijevanja i daje podršku partnerima kada žele zaštititi svoje nacionalne interese ukoliko nailazi na šutnju i nerazumijevanje kad to isto Hrvatska traži od njih. Za mene kao predsjednika Republike Hrvatske to je potpuno neprihvatljivo i, uostalom, suprotno duhu partnerstva”, napomenuo je.

‘Morat ćemo poduzeti snažnije mjere’

Milanović smatra da hrvatski partneri “svojim nerazumijevanjem i dvostrukim kriterijima partnerstva” Hrvatsku dovode u situaciju da će “morati poduzeti snažnije mjere u cilju zaštite hrvatskih nacionalnih interesa budući da dosadašnji diplomatski napori nisu donijeli nikakav rezultat”.

“Kada govorim o pravima Hrvata u BiH, ukoliko naši partneri ne žele ili ne mogu izvršiti utjecaj na predstavnike Bošnjaka da prihvate promjene Izbornog zakona, onda Hrvatska mora inzistirati da Visoki predstavnik u BiH iskoristi svoje ovlasti te nametne rješenja koja će Hrvatima u BiH jamčiti pravo da sami biraju svoje predstavnike”, poručio je Milanović i nastavio:

“Nakon svega je jasno da ukoliko se sami nećemo boriti za vlastite nacionalne interese, nitko drugi neće. Kao što smo se sami obranili i izborili pobjedu u Domovinskom ratu, bez da nam je itko pomagao, tako se i sada moramo postaviti kao suverena država koja štiti svoje interese i pokazati kako je Hrvatska ravnopravna članica EU i NATO-a”, stoji u Milanovićevom dopisu Plenkoviću.

Dopis zaključuje prijedlogom da se održi sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost kako bi “raspravili i pokušali utvrditi zajedničko stajalište koje će odražavati zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa”. “Iako držim kako je zaštita prava Hrvata u BiH itekako dovoljan razlog za održavanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, na sjednici možemo raspravljati i utvrditi kakve su posljedice ruske agresije na Ukrajinu na sigurnost Hrvatske, a kao što ste već ranije Vi predložili.”