Milanović u Mostaru: 'Hrvatima se ukralo pravo da biraju svog člana predsjedništva. Što je tu moralno i ispravno?'

'Bih li ja trebao simpatizirati tuđi sekularni nacionalizam?'

FOTO: Screenshot N1

Predsjednik Zoran Milanović u prvom je posjetu Bosni i Hercegovini kao hrvatski predsjednik. Drugog dana svog boravka posjetio je Sveučilište u Mostaru na poziv rektora. Pritom je novinarima dao izjavu te je istaknuo da se ne miješa u unutarnju politiku BiH, kako to tvrde neki tamošnji političari. Naglasio je kako poštuje BiH, komentirajući svoje prijašnje izjave koje su izazvale burne reakcije u toj zemlji, poručivši da su one krivo protumačene.

Zatim je poručio: “Hrvatima se ukralo pravo da biraju svog člana predsjedništva. Što tu nije jasno? Što je tu moralno i ispravno? Bih li ja trebao simpatizirati tuđi sekularni nacionalizam? Nisam nacionalist i očekujem da to ne budu ni drugi. To je osnova i zbog toga dublje od toga ne idem. Detalji izbornog zakona me ne zanimaju, trebali li ga mijenjati – ne znam. Ovo što treba napraviti je prema Ustavu BiH. Sve je jasno.”

Istaknuo je kako prvih deset godina nitko nije razmatrao da se Hrvatima bira član Predsjedništva i da se onda “netko pametan toga dosjetio” i to vidi kao “najboljim kontradokazom o čemu se radi”. Na pitanje što ako na sljedećim izborima opet dođe do Željka Komšića i budu li Hrvati izbačeni iz Doma naroda i iz Vlade Federacije, Milanović je odgovorio: “Nadam se da se to neće dogoditi, jer to je protivno slovu i duhu Daytonskog sporazuma, kojeg je Hrvatska potpisala i u koji je ukorijenjena i jedino tražimo i očekujemo da se to poštuje.”

‘Pristran sam, ali korektan’

Naglasio je da će uvijek inzistirati da se u međunarodnim dokumentima oko BiH izričito spomene Dayton, a ne samo drugi međunarodni sporazumi, i konstitutivni narodi, kao što je to nedavno učinio tijekom summita NATO-a. “Izostavljanje triju naroda je nemaštovito. Sad će biti procjena napretka BiH za članstvo u NATO-u, ne bude li spomena na Daytonski sporazum i konstitutivne narode zajedničke izjave neće biti”, rekao je Milanović.

Istaknuo je i kako će imati istu poruku za hrvatske političare u BiH, kao i za sve s kojima se sastane i za sve s kojima se neće susresti. “Izlaz samo dijalogom. To je jedini način. Ovdje nema opasnosti od rata, jer rat košta”, rekao je Milanović, dodavši da predstavnici triju naroda moraju sjesti i dogovoriti se. “Ja nemam ambicije to organizirati u Zagrebu, niti postoji ta vrsta povjerenja, niti bi oni koji zlorabe hrvatsko pravo na to pristali. Nisam pogodan biti posrednik, ja sam pristran, ali nadam se da sam korektan. Zastupam Hrvatsku i hrvatske interese.”

Zamolili su ga da komentira stav stranaka okupljenih oko Komšića, da BiH sa “sovjetskom kategorijom naroda” neće ući u Europsku uniju. Milanović se zapitao što znači sovjetsko, ističući da su i Sovjeti prepoznavali model nacija. “Čak ni Sovjeti nisu govorili da ne postoje Finci i Ukrajinci, naravno u okviru represivnog totalitarnog sustava. Jesu li svjesni što su rekli ili je to samo bilo bacanje blata, kao što su za mene rekli da sam šovinist i fašist?”, rekao je Milanović.

‘Pametno je od Hrvatske pomagati Sveučilištu u Mostaru’

Na pitanje oko zabrane ulaska u Hrvatsku iz BiH rekao je da ne komentira odluke hrvatskih izvršnih tijela dok je u inozemstvu. “Ja bih to drukčije, to je sve što ću reći.”

Milanović je ranije održao predavanje na Mostarskom sveučilištu nakon sastanka s rektorom i prorektorima, gdje je isticao iste teme. “Moja dužnost je kad vidim nešto što mi se ne sviđa, za što smatram da je protivno duhu i slovu, prirodi, moralu, dobrim odnosima između konstitutivnih naroda da to i kažem”, započeo je Milanović.

Za Sveučilište je rekao da je ono hrvatsko, ali i da je dobro da se tako ne zove, jer se “neke stvari ne trebaju izraziti riječima i slovima”, te da je i univerzalno sveučilište, a ne univerzitet. “Ima visoke ambicije s obzirom na teške okolnosti u kojima radi, dobro surađuje s hrvatskom državom i to je dužnost, pa ako hoćete i pametna politika Hrvatske, da pomaže ovom sveučilištu”, poručio je predsjednik.

‘Nije istina da se dolazim uplitati u unutarnje stvari’

“Znanost ne može imati predznake, međutim, postoje i identiteti”, rekao je Milanović i dodao da je njegov i identitet većine okupljenih hrvatski. “Da nije ili da mislim drukčije, ne bih se kandidirao za predsjednika. Da radim drukčije, radio bih protiv slova i duha hrvatskog Ustava”, rekao je Milanović i dodao da hrvatskom predsjedniku interes Hrvatske i hrvatskog naroda mora biti važan. Nije mislio, kaže, da će njegov dolazak u BiH na obljetnicu Srebrenice ikoga smetati, a upravo to je izazvalo kritike nekih političara u BiH.

Milanović je naglasio da govori na općoj razini, jer u detalje ne želi i nema pravo ulaziti, i da govori u ime države koja ima interes o stanju u BiH, i da tu živi puno Hrvata i onih, koji etnički to nisu, ali imaju hrvatsko državljanstvo. “Naša je dužnost gledati što se tu događa i Hrvatskoj je to u većem interesu nego bilo kojoj drugoj državi i naprosto nije istina da dolazim uplitati se u unutarnje stvari BiH. To je jeftina podmetaljka. Nisam nikada takvu politiku vodio i neću se više puno opravdavati. Moje je da kažem i upozorim”, rekao je Milanović.

‘Narod mora moći birati svog predstavnika’

U ovom trenutku hrvatski narod ne može izabrati svog člana Predsjedništva BiH, ustvrdio je predsjednik. “Ta dužnost je simbolička, ali su ljudi zbog simbolike radili najljepše i najlošije stvari. Simbolika da u etničkom sistemu predstavljanja biraš svog predstavnika je temelj dogovora i zajedničkog života”, rekao je i dodao da se u Hrvatskoj mora opredijeliti da si pripadnik manjine kako bi se glasalo za predstavnika manjina.

BiH je zamišljena po modelu etničkog predstavljanja, rekao je Milanović i citirao izjavu Harisa Silajdžića od prije 15 godina. “Dokle god je to sustav predstavljanja u BiH, uzimati pravo narodu da sam bira svog predstavnika nije ispravna i nije poštena.” Na tome toliko inzistira, kako je rekao, jer to vidi kao viši princip, a detaljima se neće baviti.