Milanovićevog kandidata za Vrhovni sud šef prijavio jer nije ispunio normu. On: 'Taj cijeli sustav je apsurdan'
Sudac Radovan Dobronić i Ured predsjednika kažu da za stegovni postupak nisu ni znali
Jučer je potvrđeno da će sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Radovan Dobronić biti kandidat predsjednika Zorana Milanovića za predsjednika Vrhovnog suda RH. Telegram je iz sudačkih krugova nedugo nakon toga doznao da se protiv suca Dobronića vodi stegovni postupak. Da je ta informacija točna potvrđeno je iz Državnog sudbenog vijeća.
U pitanju je stegovni postupak pokrenut još 1. listopada prošle godine, a suca Dobronića tereti se za neuredno obnašanje sudačke dužnosti. Sasvim precizno, tijekom godine nije ispunio normu, odnosno nije donio 80 posto odluka. Taj postotak propisuju Okvirna mjerila za rad sudaca, a protiv Dobronića je postupak pokrenuo njegov nadređeni, predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu Nino Radić.
Tko su kandidati za čelo VSRH?
Novi je to moment u javnom pozivu za čelno mjesto Vrhovnog suda RH, na koje u ovom trenutku uz suca Dobronića, barem prema izjavama koje su dali u javnosti, pretendiraju i sudac Vrhovnog suda RH Marin Mrčela, te sudac Visokog kaznenog suda RH Ivan Turudić. Sudac Dobronić već je i poslao svoj životopis i program rada DSV-u, a Novi list je jučer dobio potvrdu iz Ureda predsjednika da će upravo Dobronić biti onaj kandidat kojeg će Milanović predložiti Saboru.
Milanović i Dobronić ništa nisu znali
Uskoro je pak stigla potvrda o stegovnom postupku. “Osnovano se sumnja da je Dobronić u jednogodišnjem razdoblju, bez opravdanog razloga, donio manje od 80 posto odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca”, potvrđeno nam je iz DSV-a. Doznajemo kako postupak još nije okončan, što znači da još nije utvrđeno je li doista sudac Dobronić stegovno odgovoran.
U Uredu predsjednika Milanovića o tom stegovnom postupku nisu ništa znali, a za njega, tvrdi, nije znao ni sam sudac Dobronić. “Neka iz DSV-a odgovore kada su me to izvijestili da već deset mjeseci vode protiv mene stegovni postupak. Meni je to prvi glas, nitko mi o tome dosad nije ništa rekao”, poručuje sudac Dobronić.
Nije ispunio godišnju normu
Kada smo mu predočili razlog vođenja postupka potvrdio je da ipak zna o čemu se radi. Naime, predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu Nino Radić izračunao je da je Dobronić za jednu godinu ostvario 77 ili 78 posto norme, a ne 80 posto koliko je minimalno potrebno.
“To je bila jedna, jedina godina za koju mi je rečeno da nisam ispunio sudačku normu. Napisao sam prigovor na to i obrazložio kako ja radim. Dogodi se da dosta vremena potrošite na posao koji vam se kasnije ne priznaje. Dobijete spis koji je već riješio neki drugi sudac i onda je sve što ste po njemu radili kao da uopće niste. Uglavnom, prigovor mi je odbijen i ako su procijenili da je zbog ta dva, tri postotka nužno protiv mene pokrenuti postupak, slobodno su to, naravno, mogli učiniti. Ali, ponavljam, apsolutno mi nitko nije rekao da postoji taj stegovni postupak protiv mene. Usput, sljedeće godine sam opet ispunio normu”, naglašava Dobronić. Ističe kako veliki broj sudaca ne može izdržati na parničnom odjelu upravo zbog visokih normi.
O ocjenjivanju sudaca pisao je i u svom programu za javni poziv za mjesto predsjednika Vrhovnog suda RH. Ocjenjivanje je, po njegovom mišljenju, potpuno pogrešno jer se temelji isključivo na broju odluka koje su suci donijeli kroz godinu dana. To je, smatra, jedna od loših strana hrvatskog pravosuđa.
Jesu li ocjene sudaca pravedne?
“Možete godinama kao sudac dobivati skoro samo teške predmete. Njih se uopće ne vrednuju adekvatno, a natalože vam se”, pojašnjava sudac Dobronić. Kaže da je predsjednik Trgovačkog suda Nino Radić svjestan toga no ne želi se, smatra Dobronić, zamjeriti Ministarstvu pravosuđa koje je takve norme propisalo.
“Ja sam na Trgovačkom sudu ostao jedini parnični sudac, dok su ostali postali stečajni suci i rade tzv. sumarne stečajeve. Naprave se u sklopu toga dvije, tri šablone i zatim suci gotovo da mogu dati svojim zapisničarima da napišu odluke. Ja to nisam želio prihvatiti, iako mi se čak pokušalo naturiti te sumarne stečajeve budući da je jasno koliko je na drukčiji način teško ispuniti normu”, govori Dobronić.
‘Zbrajaju se doslovno kruške i jabuke’
“Pobunio sam se, rekao sam im da sam parnični sudac. Ostali su to mahom na papiru, ali svoje norme puno lakše odrađuju. A da se predmete ispravno vrednuje, ja bih posljednjih nekoliko godina ispunio svoje dvije do tri norme. Nije važno koliko stranica ima pojedini sudski spis, kolika je financijska vrijednost spora, zbrajaju se doslovno kruške i jabuke, kako bi statistika bila zadovoljena. Stavio sam u svoj program da te norma nemaju smisla jer ih nema niti jedna nama slična kontinentalna država. Nema to nigdje u Europskoj uniji.
Suci moraju biti odgovorne osobe, a ne da im se nameću nekakve norme. Je li netko čuo da njemački ili austrijski suci zabušavaju? Ne zabušavaju iako nemaju zadane norme. Sigurno spadam među tri do pet sudaca koji su u 25 godina riješili najviše teških predmeta, ali, eto, nisam jednom ispunio normu. Zato sam napisao u programu da se ne smije tražiti od sudaca da u mjesec ili godinu dana moraju riješiti neki precizan broj predmeta, bez obzira na njihovu težinu. Ta su Okvirna mjerila promašena, apsurdna koncepcija i toga je dosta.
Imate suce koji, na osnovu laganih predmeta, znaju za dva, tri mjeseca ispuniti godišnju normu i onda se ostatak godine šetuckaju ili se prave da rade. Istovremeno su predsjednici sudova goniči sudaca, samo se time bave, vode gole statistike”, tvrdi sudac Dobronić.
‘Ovo je, siguran sam, izašlo iz sudačkih krugova’
Svjestan je koliko mu stegovni postupak može naštetiti iako je uvjeren da nije učinio ništa loše. Zamjera i DSV-u što postupak još nije okončan, nego se razvlači mjesecima, bez da je on o tome uopće obavješten.
“Ocjenjivanje se u ovako postavljenom sustavu pretvorilo u ucjenjivanje. Ako si pokoran i ništa ne govoriš, onda te nitko ne dira, ali u suprotnom ti se neispunjenje norma izvlači kao neki veliki krimen. Ovo protiv mene izašlo je, siguran sam, iz sudačkih krugova, ali ja sam na sve spreman”, zaključuje sudac Dobronić.
Treći javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda službeno završava ovaj tjedan.