Hrvatski građani, kao ni ja, sebi zapravo ne mogu predočiti koliko je to milijarda kuna, taj vagon novca koji je na cijeni plina pronevjerila uhapšena skupina na čelu s Damirom Škugorom, jednim od direktora u Ini.
Radnik koji dirinči za sedam tisuća ili čovjek koji živi s prosječnom starosnom hrvatskom penzijom za puni staž od 40 godina, a ona iznosi 2900 kuna, padaju u nesvijest već kad čuju da predsjednik nadzornog odbora Ine prima godišnju naknadu od skoro 500 tisuća kuna.
Koliko vrijedi milijarda kuna
Ali milijarda je za njih, kao i za sve nas druge, u zoni totalno nepojmljivoga. Zato smo pogledali koliko stvarno vrijedi ta milijarda – preračunato oko 140 milijuna eura – i što se s tolikim novcem može.
Za početak, od sume opljačkane u hrvatskoj ”strateškoj kompaniji” moglo se svakome do jednoga hrvatskom kućanstvu, kao energetska pomoć, razdijeliti okruglo po 700 kuna. Hrvatska ima 1,438 milijuna domaćinstava. I još bi oko 40 milijuna ostalo da se nađe. No, slikovitih primjera, koji nam daju uvid u težinu te milijarde i kusur, može se napabirčiti koliko hoćeš.
Obnovljeno 4000 objekata
Recimo, ovoga je mjeseca iz Vlade objavljeno da će ukupno 944 milijuna kuna koštati već dovršena nekonstrukcijska obnova 3445 kuća na potresom postradalom području Petrinje i Gline, još 670 objekata na kojima su radovi u toku te izgradnja osam višestambenih zgrada u Petrinji i četiriju u Glini.
Sve to skupa manje je od milijarde koja je isparila iz Ine a da nitko nije primijetio. Pri čemu je Ina izvijestila da su u prvom polugodištu ove godine ostvarili neto dobit od 1,6 milijardi kuna.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dakle, cijela polugodišnja dobit Ine nije ni dvostruko veća od svote koju su iz kompanije zamračili Škugor i drugari prebacujući milijune na račune svoje i svojih očeva. Stvarno ozbiljno sljepilo Uprave i Nadzornog odbora.
Troškovi turističke županije
Krajem prosinca prošle godine, u doba kad se izglasavaju proračuni županija, gradova i općina, javljeno je iz Dubrovnika da je prošao proračun Dubrovačko-neretvanske županije u iznosu od 1,1 milijarde kuna. Znači, godišnji troškovi cijele jedne turističke županije ravni su svoti opljačkanoj u Ini.
U Splitu je Gradsko vijeće usvojilo proračun od 1,675 milijardi pa će tako drugi najveći grad u Hrvatskoj sve svoje potrebe u 2022. financirati od iznosa koji je 60 posto veći od ove milijardice. Gradonačelnik Ivica Puljak rekao ja da će taj novac ići na ulaganja u svim dijelovima grada i za poboljšanje kvalitete života svih kategorija građana.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vodoopskrba po cijeloj zemlji
Dalje. Milijardu kuna bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije dobila je lani Hrvatska za set manje složenih intervencija u sustavu vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda.
Nakon natječaja koji je krajem prošle godine raspisalo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, tada još na čelu s Tomislavom Ćorićem, u proljeće je odlučeno da će se na projekte koji su zadovoljili propozicije potrošiti iz ovog izvora 706,85 milijuna kuna. Pa eto, bitno manje novca od Inine milijarde dostajat će za financiranje čak 73 projekta vodoopskrbe i odvodnje na području cijele zemlje.
Novac za fakultetske zgrade
U ožujku prošle godine, točno milijardu kuna uložili su svi investitori zajedno u sve hrvatske investicijske fondove. Podatak je objavila državna agencija za nadzor financijskih usluga HANFA.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dalje. Početkom prošle godine, raspisan je poziv za dodjelu europskih sredstava za obnovu fakultetskih zgrada nakon potresa na području Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Za financiranje hitnih mjera sanacije, građevinskih radova i nabave uništene opreme dobili smo od EU bespovratnih 954 milijuna kuna, niti cijelu Ininu milijardu.
Dovoljno za 21 novi vlak
Prije dvije godine, samo su se iz Elektroindustrije Končar javili na natječaj državnih Hrvatskih željeznica koje su tražile isporuku 21 elektromotornog vlaka. Procijenjena vrijednost te nabave, sa 85 posto sredstava financirane iz EU, iznosila je 978 milijuna kuna bez PDV-a. Končar je ponudio da će 21 vlak izraditi za 1,05 milijardu kuna s PDV-om.
Na znam što je bilo s tim poslom, ali ovdje je bitno to da je renomirano dioničko društvo Končar za 21 vlak, od kojih bi svaki mogao primiti od 400 do 500 putnika, računalo toliko novca koliko je sada zamračeno u Ini.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Imovina ruskih oligarha
Zgodnu podudarnost na temu koliko vrijedi milijarda kuna nude nam i nedavne vijesti iz Italije i Španjolske, čije su vlade konfiscirale imovinu ruskih oligarha zatečenu unutar njihovih granica.
Italija je od dvojice međunarodno označenih ruskih milijardera oduzela novac, nekretnine i jahte u vrijednosti od 140 milijuna eura, što je u hrvatskoj valuti jednako ovoj našoj milijardi.
Proljetos je sa sličnom informacijom izašao i španjolski premijer Pedro Sánchez: njegova vlada konfiscirala je u Barceloni luksuzni brod u vlasništvu Putinovog oligarha čija je cijena 140 milijuna eura ili oko milijardu kuna.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Misterij za EU tužiteljicu
Milijarda je, dakle, nevjerojatno puno novaca, toliko strašno puno da takav suludi manjak u blagajni mora lako uočiti i država, a kamoli jedna kompanija. No, u Ininom slučaju to nije vrijedilo.
Prst ravno u zjenicu upravi, nadzornim odborima, kontrolingu, ministrima. I – ništa. Nestane 21 vlak za 400 do 500 putnika, a nikome ništa ne fali. Trebalo bi pozvati europsku tužiteljicu Lauru Kövesi da pohvata pipke tog mračnog misterija.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Milijarda koja je ukradena iz Ine nepojmljiv je iznos. Što se sve može za taj silan novac?
Takav suludi manjak u blagajni mora lako uočiti i država, a kamoli jedna kompanija. No, u Ininom slučaju to nije vrijedilo
Godišnji troškovi cijele jedne turističke županije ravni su svoti opljačkanoj u Ini. U ožujku prošle godine, točno milijardu kuna uložili su svi investitori zajedno u sve hrvatske investicijske fondove. Vlade Italije i Španjolske konfiscirale su imovinu ruskih oligarha u istoj protuvrijednosti
Hrvatski građani, kao ni ja, sebi zapravo ne mogu predočiti koliko je to milijarda kuna, taj vagon novca koji je na cijeni plina pronevjerila uhapšena skupina na čelu s Damirom Škugorom, jednim od direktora u Ini.
Radnik koji dirinči za sedam tisuća ili čovjek koji živi s prosječnom starosnom hrvatskom penzijom za puni staž od 40 godina, a ona iznosi 2900 kuna, padaju u nesvijest već kad čuju da predsjednik nadzornog odbora Ine prima godišnju naknadu od skoro 500 tisuća kuna.
Koliko vrijedi milijarda kuna
Ali milijarda je za njih, kao i za sve nas druge, u zoni totalno nepojmljivoga. Zato smo pogledali koliko stvarno vrijedi ta milijarda – preračunato oko 140 milijuna eura – i što se s tolikim novcem može.
Za početak, od sume opljačkane u hrvatskoj ”strateškoj kompaniji” moglo se svakome do jednoga hrvatskom kućanstvu, kao energetska pomoć, razdijeliti okruglo po 700 kuna. Hrvatska ima 1,438 milijuna domaćinstava. I još bi oko 40 milijuna ostalo da se nađe. No, slikovitih primjera, koji nam daju uvid u težinu te milijarde i kusur, može se napabirčiti koliko hoćeš.
Obnovljeno 4000 objekata
Recimo, ovoga je mjeseca iz Vlade objavljeno da će ukupno 944 milijuna kuna koštati već dovršena nekonstrukcijska obnova 3445 kuća na potresom postradalom području Petrinje i Gline, još 670 objekata na kojima su radovi u toku te izgradnja osam višestambenih zgrada u Petrinji i četiriju u Glini.
Sve to skupa manje je od milijarde koja je isparila iz Ine a da nitko nije primijetio. Pri čemu je Ina izvijestila da su u prvom polugodištu ove godine ostvarili neto dobit od 1,6 milijardi kuna.
Dakle, cijela polugodišnja dobit Ine nije ni dvostruko veća od svote koju su iz kompanije zamračili Škugor i drugari prebacujući milijune na račune svoje i svojih očeva. Stvarno ozbiljno sljepilo Uprave i Nadzornog odbora.
Troškovi turističke županije
Krajem prosinca prošle godine, u doba kad se izglasavaju proračuni županija, gradova i općina, javljeno je iz Dubrovnika da je prošao proračun Dubrovačko-neretvanske županije u iznosu od 1,1 milijarde kuna. Znači, godišnji troškovi cijele jedne turističke županije ravni su svoti opljačkanoj u Ini.
U Splitu je Gradsko vijeće usvojilo proračun od 1,675 milijardi pa će tako drugi najveći grad u Hrvatskoj sve svoje potrebe u 2022. financirati od iznosa koji je 60 posto veći od ove milijardice. Gradonačelnik Ivica Puljak rekao ja da će taj novac ići na ulaganja u svim dijelovima grada i za poboljšanje kvalitete života svih kategorija građana.
Vodoopskrba po cijeloj zemlji
Dalje. Milijardu kuna bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije dobila je lani Hrvatska za set manje složenih intervencija u sustavu vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda.
Nakon natječaja koji je krajem prošle godine raspisalo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, tada još na čelu s Tomislavom Ćorićem, u proljeće je odlučeno da će se na projekte koji su zadovoljili propozicije potrošiti iz ovog izvora 706,85 milijuna kuna. Pa eto, bitno manje novca od Inine milijarde dostajat će za financiranje čak 73 projekta vodoopskrbe i odvodnje na području cijele zemlje.
Novac za fakultetske zgrade
U ožujku prošle godine, točno milijardu kuna uložili su svi investitori zajedno u sve hrvatske investicijske fondove. Podatak je objavila državna agencija za nadzor financijskih usluga HANFA.
Dalje. Početkom prošle godine, raspisan je poziv za dodjelu europskih sredstava za obnovu fakultetskih zgrada nakon potresa na području Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Za financiranje hitnih mjera sanacije, građevinskih radova i nabave uništene opreme dobili smo od EU bespovratnih 954 milijuna kuna, niti cijelu Ininu milijardu.
Dovoljno za 21 novi vlak
Prije dvije godine, samo su se iz Elektroindustrije Končar javili na natječaj državnih Hrvatskih željeznica koje su tražile isporuku 21 elektromotornog vlaka. Procijenjena vrijednost te nabave, sa 85 posto sredstava financirane iz EU, iznosila je 978 milijuna kuna bez PDV-a. Končar je ponudio da će 21 vlak izraditi za 1,05 milijardu kuna s PDV-om.
Na znam što je bilo s tim poslom, ali ovdje je bitno to da je renomirano dioničko društvo Končar za 21 vlak, od kojih bi svaki mogao primiti od 400 do 500 putnika, računalo toliko novca koliko je sada zamračeno u Ini.
Imovina ruskih oligarha
Zgodnu podudarnost na temu koliko vrijedi milijarda kuna nude nam i nedavne vijesti iz Italije i Španjolske, čije su vlade konfiscirale imovinu ruskih oligarha zatečenu unutar njihovih granica.
Italija je od dvojice međunarodno označenih ruskih milijardera oduzela novac, nekretnine i jahte u vrijednosti od 140 milijuna eura, što je u hrvatskoj valuti jednako ovoj našoj milijardi.
Proljetos je sa sličnom informacijom izašao i španjolski premijer Pedro Sánchez: njegova vlada konfiscirala je u Barceloni luksuzni brod u vlasništvu Putinovog oligarha čija je cijena 140 milijuna eura ili oko milijardu kuna.
Misterij za EU tužiteljicu
Milijarda je, dakle, nevjerojatno puno novaca, toliko strašno puno da takav suludi manjak u blagajni mora lako uočiti i država, a kamoli jedna kompanija. No, u Ininom slučaju to nije vrijedilo.
Prst ravno u zjenicu upravi, nadzornim odborima, kontrolingu, ministrima. I – ništa. Nestane 21 vlak za 400 do 500 putnika, a nikome ništa ne fali. Trebalo bi pozvati europsku tužiteljicu Lauru Kövesi da pohvata pipke tog mračnog misterija.