Nekad je nužno odabrati stranu

Milijarde kuna parafiskalnih nameta dokaz su da je reket u Hrvatskoj legalan, ako ga provodi država

Široj javnosti najpoznatiji trio parafiskalnih haračlija su HGK, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska turistička zajednica

Parafiskalni nameti ili neporezna davanja, kako ih naziva država, odnosno, pljačka i reket, kako ih nazivaju poduzetnici, prema podacima iz 2016. godine iznosili su oko devet milijardi kuna. To je iznos raznih naknada i “članarina” koje su građani i poduzetnici te godine platili, a da nisu sigurni što su dobili zauzvrat.

Neke od tih naknada, kojih ima oko pet stotina, vjerojatno su opravdane, no za dobar dio njih oni koji ih plaćaju ne znaju zašto ih plaćaju, na što se troše niti što su za taj novac dobili.

Možete prijaviti namete za koje mislite da su nepotrebni

Da je broj parafiskalnih nameta i njihov ukupni iznos ozbiljno eskalirao, svjedoči i to da na stranicama Ministarstva gospodarstva čak postoji formular na kojem možete prijaviti namete za koje mislite da su nepotrebni. Valjda se i sama državna administracija pogubila u toj mreži koju su sami ispleli. Prije nekoliko godina Ministarstvo gospodarstva najavljivalo je njihovo smanjenje, izrađen je popis neporeznih davanja i postojao je plan da se dio njih postupno ukine.

No, prema svjedočenjima poduzetnika, očito se nije daleko doguralo. Jučer je u javnost sa svojim problemom izašao vlasnik paškog Boškinca, Boris Šuljić. Šuljić je na Pagu uspio stvoriti jedan od rijetkih restorana u Hrvatskoj koji nosi Michelinovu zvjezdicu. Uz restoran ima hotel i vinariju, a kako je planirao širiti kapacitete, krenuo je u ishođenje “papira” potrebnih za taj posao.

Uslijedio je šok kada je shvatio da mora platiti 180 tisuća kuna javnom poduzeću Hrvatske vode za objekt koji još ne postoji, a s obzirom na neizvjesnu situaciju u turističkom sektoru zbog korone, nije siguran hoće li se to proširenje uopće realizirati. Ali Hrvatskim vodama je morao platiti.

Najpoznatiji trio parafiskalnih haračlija

To je samo jedan u nizu primjera kako država legalno reketari, kako prodaje ciglu svima koji pokušavaju nešto raditi. Sve je naravno “po zakonu”, a ako se neobjašnjivi i nefer nameti ne plate, slijedi ovrha.

Ipak, široj javnosti najpoznatiji trio parafiskalnih haračlija su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska turistička zajednica. Najpoznatiji su zato što ih plaćaju svi, ili gotovo svi koji pokušavaju nešto raditi.

Tako da su članovi Hrvatske gospodarske komore automatski sve firme u Hrvatskoj upisane u sudski registar. U Hrvatsku obrtničku komoru upisani su svi obrtnici. Također, osim nekoliko djelatnosti koje su se prije par godina uspjele izboriti za neplaćanje članarine Turističkoj zajednici, svi ostali moraju i njima plaćati članarinu, iako ih se većina ne bavi turizmom.

Neporezna davanja iznose oko 9 milijardi kuna

Iz Registra neporeznih davanja (podaci za 2016.) vidljivo je da ona ukupno iznose, kao što smo već spomenuli, oko 9 milijardi kuna. Od toga 5,2 milijarde plaćaju poduzetnici, a 3,8 milijardi građani. Te je godine najviše novca prikupilo Ministarstvo zaštite okoliša, ukupno oko 4,4 milijarde kuna. Od toga su 2,5 milijardi platili poduzetnici, a 1,9 milijardi građani.

Na drugom mjestu bilo je Ministarstvo prometa koje je naplatilo oko 2 milijarde kuna neporeznih davanja, od toga 1,2 milijarde od poduzetnika i 770 milijuna od građana.

Što se tiče Ministarstva kulture, njihov iznos se također mjeri milijardama, ali su u njihovom slučaju građani opterećeniji od poduzetnika. Oni su 2016. prikupili oko 1,3 milijarde kuna, od čega su poduzetnici platili oko 250 milijuna, a ostatak građani. Vrijedi spomenuti i “upravne pristojbe” koje se također navode u Registru neporeznih davanja, a one su te godine iznosile oko 250 milijuna kuna.

Peticija za ukidanje obveznog članstva u HGK i HOK-u

Udruga Glas poduzetnika ovih je dana pokrenula peticiju za ukidanje obveznog članstva u HGK i HOK-u. Do sada su prikupili oko 10 tisuća potpisa. Ukidanje obveznog članstva u komorama vide kao prvi korak ka ukidanju parafiskalnih nameta jer smatraju da bi se sve javne usluge trebale financirati iz poreza.

Vidjet ćemo koliko će njihov apel i peticija imati efekta, s obzirom na to da se Gordan Maras, dok je bio ministar poduzetništva i obrta, snažno zalagao za ukidanje obveznog članstva u HGK, ali mu ni iz te, ministarske pozicije, to nije pošlo za rukom.