Ministar predstavlja novi zakon o sukobu interesa. Ukratko, premijer više neće imati problema ako postavi svog kuma za ambasadora
Kakav je zakon o sukobu interesa koji će uskoro predstaviti ministar Malenica? Čak su Kuščević i Rimac imali bolji
Lovro Kuščević i Josipa Rimac bili su bolji – barem ako je suditi po prijedlogu Zakona o sprječavanju sukoba interesa koji će danas predstaviti ministar uprave Ivan Malenica. Novi zakon, naime, baš kako se moglo i predvidjeti, smanjuje ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, neovisnog tijela koje je u posljednjih šest-sedam godina zadalo mnoge glavobolje političarima i dužnosnicima u Hrvatskoj.
Sad će to, međutim, biti mnogo teži posao. Za razliku od prijedloga na kojem su 2018. godine radili Kuščević i Rimac, Povjerenstvo više neće moći donositi odluke na temelju kršenja načela obnašanja dužnosti – principa koji je odjednom postao upitan kad se Povjerenstvo počelo baviti – Andrejem Plenkovićem.
Kume, nema problema
Nakon dugotrajne pravosudne bitke, sudovi su stali na stranu tumačenja po kojem po sadašnjem zakonu Povjerenstvo nema pravo preispitivati, primjerice, Plenkovićevo lansiranje kuma na diplomatsku poziciju ili Bernardićevo primanje stipendije od strane privatne škole. Sad će se ta situacija zakonom dodatno zabetonirati, a Povjerenstvo će smjeti odlučivati samo o taksativno nabrojenim i ograničenim situacijama u kojima dolazi do povrede zakona.
Ovdje valja naglasiti i kako je Antikorupcijski odbor Vijeća Europe (GRECO) u svom posljednjem izvješću u Hrvatskoj inzistirao na tome da su načela obnašanja dužnosti središnja značajka zakona i da bi trebalo osigurati da Povjerenstvo odlučuje o njihovoj povredi. No, s aktualnim prijedlogom zakona dogodilo se upravo suprotno, osigurano je da Povjerenstvo o povredi tih načela – ne odlučuje.
“Drakonska” kazna za nedostavu dokumentacije
Jedna od točki sukoba Povjerenstva i politike, pogotovo Plenkovića, posljednjih godina bila je zakonska obveza dostave tražene dokumentacije. Premijer ju je jednostavno ignorirao u trenutku kad je on procijenio da je dostavio sve što treba.
Dosadašnji zakon nije za tu ignoranciju predviđao kaznu, a sadašnji prijedlog je stroži. Ako dužnosnik ne želi dostaviti dokumente koje traži Povjerenstvo morat će platiti tisuću kuna. I onda? Ništa. Nema dokumentacije, nema predmeta, nema političkih problema koji bi mogli proizići iz eventualnog sukoba interesa.
Usmjeravanje izbora novog predsjednika ili predsjednice
A da premijer i ostali mogu mirnije spavati, čini se da se ovaj put preciznije radi i na izboru novog predsjednika ili predsjednice Povjerenstva. Dalija Orešković i Nataša Novaković nisu baš izazvale svojim tvrdoglavo neovisnim radom ovacije u političkim krugovima. Oko izbora čelne osobe ovog tijela mijenjaju se dvije bitne stvari. Prvo, otežava se mogućnost da se za predsjednika kandidira netko tko je već bio član Povjerenstva. Odnosno, za razliku od starog zakona, ovaj put se onemogućava nekome tko je bio član Povjerenstva u dva mandata da se natječe za mjesto predsjednika.
Uz to, iz zakona je odjednom ispala odredba da je za funkciju šefa Povjerenstva nužan položen pravosudni ispit. Kako takav ispit uglavnom nemaju sveučilišni profesori, u kuloarima se već pokrenula priča da se možda igra namješta za nekog od onih koji su sudjelovali u radnoj skupini za pripremu zakona. No, možda bi čak i za Hrvatsku bilo previše da tijelo koje se bavi sukobom interesa preuzme osoba koja je radila na pripremi zakona kojim se definiraju pravila izbora predsjednika tog tijela, a da tamo nije morala nužno sjediti zbog funkcije koju obnaša.