Ministar vanjskih poslova kaže da će EU razmotriti uvođenje mjera za Bjelorusiju

Mjere bi se, kaže, odnosile na one koji su odgovorni za kršenje ljudskih prava

ZADNJA IZMJENA: kol 14, 2020
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL/EU2020HR

Hrvatski šef diplomacije izrazio je u petak zabrinutost eskalacijom nasilja u Bjelorusiji nakon nedavnih predsjedničkih izbora te najavio da će ministri vanjskih poslova EU-a razmotriti uvođenje mjera protiv onih u toj zemlji koji krše ljudska prava.

“Duboko smo zabrinuti eskalacijom nasilja nakon predsjedničkih izbora koji su se održali 9. kolovoza. Nama je neprihvatljiva upotreba sile prema mirnim prosvjednicima kao i arbitrarna pritvaranja. Gledali smo scene, na mirne prosvjednike se ne može ići pendrekom,” kazao je Gordan Grlić Radman u Baškoj Vodi, uoči video-konferencije ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a.

“Moguće je da će se razmatrati i uvođenje mjera protiv onih koji su odgovorni za kršenje ljudskih prava i temeljnih sloboda i ako se dogovorimo o takvom pristupu onda je ključno osigurati da ne bude negativnih posljedica za obične građane,” izjavio je ministar.

Pismo s pozivom na ‘restriktivne mjere’

Reuters je ranije javio da se najmanje devet europskih država zalaže za nove sankcije Bjelorusiji zbog spornih izbora i zbog nasilnog gušenja prosvjeda. Poljska, Češka, Estonija, Latvija, Litva i Danska pozvale su u pismu na “restriktivne mjere” protiv odgovornih za službene rezultate izbora na kojima je predsjednik Aleksandar Lukašenko dobio 80 posto glasova, kao i protiv onih koji su odgovorni za premlaćivanje prosvjednika.

“Moramo naći pažljivu ravnotežu između pritiska i angažmana s bjeloruskim predsjednikom Lukašenkom. Vjerujemo da bi EU mogao biti posrednik što je prije moguće”, kaže se u tom pismu kojeg prenosi Reuters.

Danas bez konkretne odluke o sankcijama?

Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg rekao je kako nije vjerojatno da će danas na video konferenciji biti donesena odluka o sankcijama. Radman je kazao da će se razgovarati i o dugoročnom pristupu budući da je Bjelorusija u razdoblju od posljednje četiri godine napravila određene pozitivne korake.

“Sad je naš primarni cilj osigurati poštivanje vrijednosti, temeljnih sloboda, demokracije, vladavine ljudskih prava u Bjelorusiji. Na to ćemo usmjeriti naše napore, ali dakako i na pomoć u borbi s pandemijom Covida-19 i na oporavak od njenih posljedica, osobito na gospodarskom planu,” kazao je Grlić Radman.

Kako uspostavit kontakt s Lukašenkom?

Na upit kako uspostaviti kontakt s bjeloruskim predsjednikom Lukašenkom kojeg Europa naziva diktatorom, Grlić Radman je rekao:

“To je važno za EU, jer ako EU želi sa svojim vrijednostima biti utjecajna onda želi to proširiti u obvezi i na svoje susjedstvo. Isto tako ne treba zaboraviti činjenicu da je Bjelorusija jedna od zemlja istočnog partnerstva”.

Napetosti između Grčke i Turske

Najavio je da će se na video konferenciji razgovarati i o situaciji u istočnom Sredozemlju i napetostima između Turske i Grčke.

“Očekujem razgovore o tome kako pomoći u smirivanju aktualne situacije u Sredozemlju koja ima i šire regionalne implikacije. Turska je NATO-saveznica, partner Europske unije te država kandidatkinja za članstvo u EU – to ne treba smetnuti s uma. No smatramo da je važan upravo zbog toga dijalog i angažman s Turskom o svim ovim pitanjima kako bismo osigurali njezin konstruktivan pristup i pronalazak kvalitetnog rješenja .Za nas je i dalje važno osigurati poštivanje dogovora o migracijama iz 2016.,” kazao je Grlić Radman.

Reforme u Libanonu

Najavio je kako je predviđen i osvrt na situaciju o Libanonu. “Svi smo bilo šokirani serijom eksplozija koje su se dogodile i njenim posljedicama. Tristo tisuća ljudi je postalo beskućnicima i ključno je fokusirati se na humanitarne napore i pomoć najugroženijima,” kazao je.

Dodao je kako će dugoročno EU raditi na tome da se osigura provedba strukturnih reformi u Libanonu koji je važan za stabilnost Bliskog istoka.

Više s weba
Ostanite uz telegramov program