Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Ministar za Telegram o aferi kume: ‘stalo mi je da se sve oko tog slučaja do kraja razriješi’

Davor Božinović o tome zašto smatra da policija nije pogriješila i oštrom priopćenju DORH-a o MUP-u

ZADNJA IZMJENA: ožu. 23, 2019
Foto: PIXSELL

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, nakon detalja koje je Telegram objavio o prometnoj nesreći kume ministrice Gabrijele Žalac, Marijane Obradović, čvrsto je stao uz Policijsku upravu požeško-slavonsku, koja je u tom slučaju podnijela samo prekršajni zahtjev.

Kako je prvi pisao Telegram, Marijana Obradović (čije je peto dijete, samo dan nakon vlastite prometne nesreće u Vinkovcima, na krštenju držala ministrica Žalac), nesreću je skrivila 30. prosinca prošle godine u pijanom stanju, vozeći s 1,34 promila alkohola u krvi, pobjegla s mjesta događaja i ostavila bespomoćnu Nataliju Baričević da leži na nogostupu.

Ministar je iz Bruxellesa branio požešku policiju

Baričević je s potresom mozga i drugim ozljedama hospitalizirana u Općoj županijskoj bolnici u Požegi, gdje je na odjelu traumatologije provela pet dana, a i danas osjeća posljedice i već je treći mjesec je na bolovanju. Uz to, u trenutku nesreće, alkoholizirana kuma ministrice Žalac u autu je vozila i dvoje svoje malodobne djece, a to joj je, u kratkom vremenu, bila druga prometna nesreća u alkoholiziranom stanju.

No, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u petak je iz Bruxellesa kazao: ”Kad govorimo o razlici između kaznenog i prekršajnog djela, određuje ju težina ozljede. Kada je lakša ozljeda onda je prekršajna, a teža onda je kaznena prijava. Nije na policiji da određuje težinu ozljede koju je osoba doživjela”.

Ministar je, kao što se vidi, branio postupak požeške policije koja je, dan nakon nesreće, najavila kaznenu prijavu protivi ministričine kume, a onda, nakon što je iz bolnice naknadno stigla informacija da se radi o lakšoj tjelesnoj ozljedi, protiv Obradović odlučila podnijeti prekršajnu prijavu. Takav optužni prijedlog bio je napisan i pripremljen za slanje Općinskom državnom odvjetništvu u Požegi 20. ožujka. Upravo tog dana pojavio se Telegramov tekst pa će se cijeli slučaj potom pretvoriti u mega aferu.

Stav profesora, odvjetnika i Vrhovnog suda

Profesor kaznenog prava i odvjetnici s kojima je Telegram razgovarao ovaj tjedan zaključili su međutim da je policija u svom postupanju ignorirala kazneno djelo nepružanja pomoći, za koje je propisana kazna do tri godine zatvora. “Ako se pažljivo pročita članak 123. stavak 2., vidjet će se da on kažnjava svakog tko je skrivio opasnost i onda nije pružio pomoć unesrećenoj osobi.

Pritom, Zakon ne precizira o kakvoj se opasnosti mora raditi. Na primjer nigdje ne piše da to mora biti opasnost po život ili teška tjelesna ozljeda”, kazao je profesor kaznenog prava Igor Vuletić, pozivajući se na i na odluku Vrhovnog suda iz 2013. godine.

‘Odgovor se odnosio na pitanje o tjelesnim ozljedama’

Ministar Davor Božinović u razgovor za Telegram, koji smo vodili u petak, rano popodne, kaže kako mu je stalo da se sve oko tog slučaja do kraja razriješi i da, naravno, ne želi nikakvu mega aferu. Pojašnjava kako se njegov odgovor (kojeg smo citirali), a kojeg je dao u Bruxellesu, gdje se tada nalazio, odnosio samo na pitanje o tjelesnim ozljedama.

“Dakle”, kaže ministar Božinović za Telegram, “moj odgovor nije se odnosio na pitanje o udaljenju s mjesta nesreće, koje ste vi apostrofirali. U izvješću DORH-u, u dijelu koji se odnosi na činjenicu o udaljenju s mjesta nesreće, policija je to procesuirala u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. To je prometna policija i to je njima lex specialis.

Što se toga tiče i meni je to malo nelogično, s obzirom na drugačiju odredbu u Kaznenom zakonu, članak 123., jer po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, u članku 175., ako ste pogledali, stoji da ukoliko netko napusti mjesto događaja, a prouzročio je ozljedu, pa čak i smrt, to se kažnjava prekršajno i kazna je od tri do sedam tisuća kuna”.

‘Policija i inače tako postupa u ovakvim situacijama’

Kažemo ministru Božinoviću da pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali, kao i sudska praksa koju smo spomenuli, te tumačenje članka 123. Kaznenog zakona o nepružanju pomoći unesrećenoj osobi, misle drugačije.

“Policija je to tretirala u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, člankom 175.”, pojašnjava ministar Božinović i dodaje: “s obzirom na to da se u toj priči radi o kumi ministrice Žalac, koja je od javnog interesa, zatražio sam da mi izvade statistiku kako se postupalo u sličnim slučajevima. Na taj se način 2018. godine postupalo 249 puta; 2017. – 246 puta; 2016. – 274 puta… Dakle, kažnjavalo se prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, članak 175., stavak 3. u vezi sa stavkom prvim. Dakle oni tako rade, to je njihova metodologija”.

“Negdje do 2015. – nastavlja ministar Božinović – u Kaznenom je zakonu bijeg s mjesta prometne nesreće bio poseban članak. Sad je to u članku 123., nepružanje pomoći, i tu je isto nastala neka vrst nerazumijevanja. Stručnjaci koje ste konzultirali, eksperti su za kazneno pravo, a prometna policija radi po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Sada taj zakon ide u izmjene, pooštravamo to, kazna će biti veća, umjesto 3 do 7 tisuća, bit će 10 do 20 tisuća kuna”.

‘Slično je i s kažnjavanjem krijumčara ljudi’

Pitamo ministra unutarnjih poslova, Davora Božinovića nisu li ta dva zakona u koliziji. Jedan bijeg s mjesta nesreće tretira kao prekršaj, a drugi – nepružanje pomoći unesrećenom, bez obzira na težinu ozljeda – kvalificira kaznenim djelom.

“I meni se čini da je, ali to vam je otprilike kao i s krijumčarima ljudi, odnosno migranata. Dakle, oni se isto rješavaju prekršajno zbog toga što to ide brže i brže se rješavaju te kazne, mada ne znači da će počinitelj protiv kojeg nije podnesena kaznena prijava bolje proći. Slično je bilo i u razgovoru o organizatoricama prosvjeda #spasime.

Čelnice inicijative tražile su od Vlade da se promijeni Kazneni zakon jer po sadašnjem zakonskom okviru možete nasilje u obitelji tretirati i kao prekršaj i kao kazneno djelo. Znači da bi onih 11 tisuća prijavljenih slučajeva nasilja – da se razumijemo, to ne znači da ih samo toliko ima, ima ih puno više – tih 11 tisuća nasilja u obitelji, svi bili tretirani kao kazneno djelo. Vjerojatno su sudovi, kroz sve ove godine, kao i odvjetništva pružali otpor tome, jer kako nam idu ti kazneni procesi, to sve duže traje”, kaže Božinović.

‘Požeška bolnica promijenila je nalaz’

Ministra unutarnjih poslova pitamo tko je na kraju u pravu: požeška policija koja je vožnju u pijanom stanju, bijeg s mjesta nesreće i izazivanje teške tjelesna ozljede (potres mozga) tretirala kao prekršaj, ili DORH koji je sada preuzeo cijeli slučaj, jer nije siguran da je to baš tako.
“Moji suradnici napravili su kronologiju i zaključuju da nitko nije pogriješio u priopćenju: nije lagao ni DORH, nije lagala ni policija.

Kako sam ja razumio, kad se nesreća dogodila, netko je u bolnici policiji rekao da se radilo o teškoj tjelesnoj ozljedi. Policija je počela pripremati kaznenu prijavu i tako su išli s prvim priopćenjem. Onda je požeška bolnica izašla s nalazom da nije teška nego laka tjelesna ozljeda. Ali, koliko znam policija je cijelo vrijeme o tome obavještavala DORH”, dodaje.

‘DORH nije reagirao sve dok vi niste poslali upit’

“Ne želim ni na koga prebacivati odgovornost, ali DORH je u ovome slučaju reagirao tek u trenutku kad ste vi oko toga postavili upit. Tada su zvali policiju da zaustave prekršajnu prijavu. Policija ih je obavijestila da će ići s prekršajnom prijavom, no u DORH-u nisu reagirali do vašeg upita. Tada su im rekli: Stanite. I policija je stala, dakle, de facto, priopćenje požeške Policijske uprave da je podnesena prekršajna prijava bilo je točno. U međuvremenu dolazi zahtjev DORH-a da zaustave postupak i policija ga je zaustavila jer će DORH raditi neka dodatna vještačenja”, kaže ministar.

“Kao što rekoh”, dodaje, “ukoliko nema nekih detalja za koje sada ne znamo, bez obzira što se policijski službenici ne mogu mjeriti s državnim odvjetnicima u poznavanju prava, po svemu što znam, prilično smo uvjereni da je policija u Požegi učinila sve kako je trebalo. Mega afera nije mi u interesu”, zaključuje ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović u razgovoru za Telegram.

Oštro priopćenje općinskog DORH-a o policiji

Općinsko državno odvjetništvo u Požegi u petak je poslalo prilično oštro priopćenje za javnost u kojem kažu kako su od policije tražili da zaustavi prekršajni postupak protiv Marijane Obradović te da preuzimaju slučaj kako bi utvrdili postoje li u tom slučaju elementi kaznenog djela. Između ostalog, napisali su i kako im policija nije dostavila medicinsku dokumentaciju o ozljedama oštećenice.

No, u službenim zabilješkama MUP-a stoji kako je policijski službenik zadužen za ovaj slučaj 4. siječnja 2019. godine razgovarao s općinskom državnom odvjetnicom u Požegi Ankicom Njegovan Bišof. Piše da ju je izvijestio kako je policijska postaja dobila medicinsku dokumentaciju Natalije Baričević iz koje proizlazi da je u nesreći zadobila lakše tjelesne ozljede.

Općinsko državno odvjetništvo u Požegi 11. ožujka 2019. godine zaprimilo je policijsko izvješće u kojem stoji kako će gospođu Obradović goniti prekršajno. Međutim, 20 ožujka novinar Telegrama Drago Hedl šalje upit Općinskom državnom odvjetništvu u Požegi oko ove nesreće koju je skrivila Marijana Obradović. Zamjenik općinske državne odvjetnice Vlado Novak zbog tog novinarskog upita kontaktira Policijsku postaju Požega, te traži žurno svu dokumentaciju.

‘Dorh je tražio vještačenje samo zbog novinara’

Požeška policija tada sastavlja objedinjeno “Posebno izvješće” i sve informacije koje su prikupljene o slučaju pijane kume ministrice Gabrijele Žalac šalje tužiteljstvu. Policijski službenik koji je cijelo vrijeme vodio slučaj osobno ga odnosi u zgradu Općinskog državnog odvjetništva u Požegi.

Po povratku u sjedište policije sastavlja i službenu zabilješku. U njoj piše kako je osobno odnio izvješće u zgradu Općinskog državnog odvjetništva u Požegi. Opisuje kako je tamo sreo općinsku državnu odvjetnicu Ankicu Njegovan Bišof kojoj je rekao da je dostavljena sva dokumentacija o nesreći.

Ona je, piše dalje policajac u bilješci, osobno uzela izvješće i pregledala ga, te mu rekla da je sve u redu, no da će zbog medijskog upita ipak tražiti dodatno medicinsko vještačenje. Zatražila je i da policija zaustavi pokretanje prekršajnog postupka protiv Marijane Obradović dok to vještačenje ne bude gotovo.

Hoće li DORH teretiti kumu za nepružanje pomoći?

DORH u spomenutom priopćenju od petka također nije spominjao mogućnost kaznene prijave zbog potencijalnog počinjenja kaznenog djela nepružanja pomoći. Ponavljamo, iz kaznenog zakona, objašnjenja predsjednice kaznenopravnog odjela Vrhovnog suda te sudske prakse, proizlazi kako stupanj tjelesnih ozljeda pritom nema utjecaja.

“U slučaju Marijane Obradović je jasno da je vozačica naletjela na pješakinju. U tom trenutku ona nije znala kakve joj je ozljede nanijela, no evidentno ju je dovela u opasnost, te je tu opasnost sama prouzročila. Zakonodavac je bio jasan, te je propisao kaznu za osobu koja u takvoj situaciji ne pruži pomoć. Zato držim da bi državno odvjetništvo moralo nastaviti istraživati ovaj slučaj i provjeriti jesu li ispunjene okolnosti iz kojih bi proizašao dovoljan stupanj sumnje da je vozačica počinila upravo ovo kazneno djelo”, rekla nam je odvjetnica Vesna Alaburić, jedna od stručnjakinja s kojima smo razgovarali. Telegram će svakako nastaviti pratiti ovaj slučaj.

Drago Hedl
Istraživački novinar
166 članaka Više o autoru
Ana Raić Knežević
Telegram autor
402 članka Više o autoru