Ministarstvo diže invalidnine braniteljima

Više od 20 godina se nije mijenjao iznosi od 441,44 eura

21.01.2023., Zadar - Sredisnja proslava jubilarne 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica. Sveta misa u crkvi sv. Sime. Tomo Medved  Photo: Sime Zelic/PIXSELL
FOTO: Sime Zelic/PIXSELL

Novi model izračunavanja osnovice za određivanje iznosa osobne invalidnine hrvatskih branitelja tj. njezino povećanje te osnivanje ustanove za trajni smještaj braniteljsko-stradalničke populacije predviđa Ministarstvo hrvatskih branitelja kroz izmjene i dopune zakona.

O izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji u tijeku je savjetovanje o obrascu prethodne procjene, a iz Ministarstva ističu da su one u skladu s aktualnim potrebama braniteljsko-stradalničke populacije i realnim mogućnostima državnog proračuna. Nakon usuglašavanja teksta, prijedlog izmjena i dopuna Zakona bit će upućen u javnu raspravu.

Novi model izračuna osnovice

Iznos osnovnih prava iz Zakona koja se ostvaruju po osnovi oštećenja organizma iz Domovinskog rata i gubitka člana obitelji nužno je prilagoditi, objašnjavaju iz Ministarstva, s obzirom na ekonomsko stanje u državi.

Osnovica za određivanje iznosa i uvjeta za ostvarivanje većine prava hrvatski branitelja, prema važećem zakonu ovisi o proračunskoj osnovici utvrđenoj u Hrvatskoj koja se za svaku godinu određuje Zakonom o izvršavanju državnog proračuna, a od uvođenja se, prije više od 20 godina, pa sve do danas nije mijenjala i iznosi 441,44 eura.

S druge strane, napominju iz Ministarstva, iznos prosječne neto plaće i troškovi života su neprestano rasli, a za više od 40 posto hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata osobna invalidnina mjesečno iznosi 15,23 eura. Osnovicu bi odlukom određivala Vlada, kako se u budućnosti ne bi ponovno iz istog razloga mijenjao zakon. Vlada bi mogla odlučiti o tome ako postoji ekonomska opravdanost i financijske mogućnosti države.

Ukinut će se i umanjenje iz 2010.

Izmjenama se planira i usklađivanje odredbi iz mirovinskog osiguranja kao što je primanje najniže mirovine i za vrijeme zaposlenja do polovice radnog vremena te rad uz obiteljsku mirovinu.

Radi se o usklađivanju s općim propisima kojim se omogućuje da hrvatski branitelji mogu primati puni iznos najniže mirovine određene Zakonom o hrvatskim braniteljima, ako im je isti povoljniji od njihove starosne mirovine, i biti zaposleni do polovice radnog vremena, čime se želi potaknuti njihova radna aktivnost.

Mirovine hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji ostvarene prema posebnim propisima smanjene su u dva navrata po 10 posto, 2010. i 2014. godine. Umanjenje iz 2014. godine u međuvremenu je prestalo vrijediti (2017. godine), a s početkom iduće godine ukinut će se i umanjenje iz 2010. godine. Najprije će, od 1. srpnja, mirovine braniteljima biti povećane za 5 posto, a za dodatnih 5 posto od 1. siječnja 2024.

Osnivanje Ustanove za trajni smještaj

Budući da je više od 50 posto hrvatskih branitelja starije od 60 godina, očekuje se kontinuirani porast onih kojima će biti potrebna institucionalna pomoć u obliku smještaja trajnije naravi, bilo zbog socioekonomskog stanja ili potrebe pomoći oko obavljanja svakodnevnih aktivnosti, objašnjavaju iz Ministarstva razloge nužnosti reguliranja osnivanja ustanove za trajni smještaj braniteljsko-stradalničke populacije iz Domovinskog rata.

Troškovi investicije i financijski učinci procijenit će se nakon detaljne analize, kada će se odrediti opseg prava na smještaj, korisnici i lokacije za tu namjenu, a pritom će se voditi računa da se koriste i prenamjene već postojeći objekti u vlasništvu države. Među najvećim izazovima s kojima se Ministarstvo susreće u radu, naglašavaju, starenje je braniteljske populacije, porast njihovih zdravstvenih problema i smrtnosti te samačka domaćinstva u kojima nema tko brinuti o braniteljima.

Podsjećaju da su stoga pokrenuli projekte usmjerene na očuvanje i poboljšanje zdravstvenog stanja te kvalitete življenja korisnika koji se realiziraju kroz dnevne ili trotjedne programe, poput pilot-projekta Dom hrvatskih veterana u Lipiku te projekta uspostave veteranskih centara koji su otvoreni u Šibeniku i Sinju, te uskoro u Petrinji i Daruvaru.