Ministarstvo gospodarstva dijelilo 388 milijuna kuna poticaja najbržim prstom. Ljudi varali botovima
Na zlouporabe su prvo upozorili brojni poduzetnici i konzultanti
Sve više poduzetnika i konzultanata za EU projekte upozorava da su se tijekom natječaja Ministarstva gospodarstva “Komercijalizacija inovacija” iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) teškog 388 milijuna kuna, dogodile ozbiljne nepravilnosti. Primijetili su ih i u Ministarstvu financija te sve prijavili. Sumnja se, naime, da su pojedine tvrtke kod prijave na natječaj, koji se provodio po principu ‘najbržeg prsta’, koristile tzv. skripte ili botove ne bi li zauzele čim bolju poziciju.
Da je u natječaju doista bilo nešto krivo može se zaključiti iz tvrdnje Tomislava Grubeše, direktora i jednog od osnivača tvrtke Geolux, koji je u podužem statusu na LinkedIn-u napisao kako je nevjerojatno da je prvoj sekundi natječaja prijavljeno oko 400 projekata. To je, smatra Grubeša ali i ostali poduzetnici i konzultanti za EU projekta s kojima je razgovarao Telegram, potpuno nemoguće s obzirom na sustav koji se za prijavu projekata koristi, na brzinu interneta, kvalitetu računala… Zato svi sumnjaju da se koriste softveri koji omogućuju bržu prijavu, no to je, prema pravilima natječaja strogo zabranjeno.
Ogroman interes za vrijedan natječaj
Inače, da za ovaj konkretni natječaj vlada golem interes znalo se i ranije, budući da je još tijekom pripreme javnog poziva, kako je doznao Večernji list, postavljeno 311 pitanja zainteresiranih tvrtki i konzultanata. No, već u startu većina njih bila je ogorčena činjenicom da se projekti prijavljuju po sistemu ‘najbržeg prsta’. Smatraju naime, da je za financiranje koje doseže i do 50 milijuna kuna po projektu, ipak najvažnija kvaliteta.
Da su se na kraju pojavile i sasvim konkretne sumnje u nepravilnosti, i kršenje odredaba Općih uvjeta korištenja sustava Fondovi EU – Podsustav Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026., osim Grubeše, koji je to učinio javno, upozorilo je još sudionika ovog natječaja.
Evo što kažu sudionici natječaja
Telegram je ovih dana razgovarao s nekima od njih, te su nam potvrdili Grubešinu tvrdnju kako je nemoguće da se u jednoj sekundi na natječaj prijavilo 400 projekata. Objašnjavaju kako niti sam sustav što ga je izgradila Fina, niti računala s kojih se prijavljuju korisnici, kao ni informatička infrastruktura u Hrvatskoj, nisu toliko snažni da bi mogli zaprimiti toliko projekata u tako kratkom vremenu.
“Sumnje u to da su neki prijavitelji koristili pomoćne alate za predaju projektnih prijedloga u milisekundama u formi skripti ili botova potvrđena nam je i u samom Ministarstvu gospodarstva. Njihova tehnička služba još prikuplja podatke o tome”, rekla nam je jedna predstavnica konzultantske kuće za EU projekte.
Drugi pak tvrde kako imaju informacije da natječaj unatoč sumnjama u nepravilnosti neće biti poništen, te strahuju što će biti na idućem natječaju koji je pripremljen već za 1. lipnja ove godine. “Svi znaju da sustav ne može zaprimiti toliko prijava u tako kratkom vremenu. Zbog toga sumnjamo da su korišteni posebni softveri što, međutim, Opći uvjeti za korištenje sredstava preko NPOO-a decidirano brane. Nas su korisnici molili da ih prijavljujemo uz pomoć ‘skripti’, no nismo željeli pristati na takve manipulacije natječajem”, govore za Telegram.
Jesu li prekršena NPOO pravila
Ukazuju nam i na Članak 10. Općih uvjeta za NPOO natječaje u kojem je decidirano navedeno da sredstva ne mogu dobiti oni koji su za podnošenje projektnog prijedloga koristili sustav na “automatiziran, robotiziran ili sličan način u svrhu stjecanja neopravdane prednosti”.
“To se smatra zlouporabom informacijskih tehnologija”, navedeno je u Općim uvjetima. Onima za koje se utvrdi da su na ovaj način manipulirali prijavom može se, prema tim istim pravilima, onemogućiti pristup natječajima u idućih pet godina. Osim toga, u slučaju da se doista utvrdi da se varalo na natječaju u slučaj bi se mogao uključiti i Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj.
Tragovi u računalima korisnika
Informacijski stručnjaci s kojima smo također razgovarali potvrđuju za Telegram kako je poznato da se tzv. ‘skripte’ koriste kako bi se stekla prednost kod prijave na natječaju. One funkcioniraju na dva načina: jedne mijenjaju kodove te na taj način utječu na redoslijed prijava, dok druge rade na principu automatiziranog prijavljivanja, te doista mogu reagirati u milisekundi nakon što se javni poziv otvori.
“Budući da se ovi softveri nalaze u računalima korisnika sredstava, odnosno sudionika natječaja, računalnom forenzikom gotovo ih je nemoguće otkriti, jer ih se, nakon odrađene prijave jednostavno ukloni”, objašnjavaju ostavljajući ipak otvorenu malu mogućnost da se sofisticiranijom analizom tragovi skripti ipak pronađu u računalu.
Evo što na sve kaže Ministarstvo
Iz Ministarstva financija u čijoj je nadležnosti sustav prijava za europska sredstva, objašnjavaju da su nepravilnosti uočili. Tvrde da je sam sustav siguran. “Sustav omogućava evidenciju svake pojedinačne projektne prijave s točnošću koja se mjeri u milisekundama i bilježi se na serverskoj strani, a svim prijaviteljima odmah je vidljiva jedinstvena oznaka prijave, zabilježeno vrijeme zaprimanja i poredak u odnosu na druge prijave”, kažu iz Ministarstva i zaključuju kako stoga “sustav i u slučaju velikog broja prijava u isto vrijeme promptno reagira na zaprimanje projektnih prijava kako bi osigurao stabilnost i jednake uvjete za svakog prijavitelja”.
“Pokušaji korištenja sustava na automatiziran, robotiziran ili neki drugi nedopušten način u svrhu stjecanja neopravdane prednosti smatra se zlouporabom, a posebice ako se sustav na takav način koristi prilikom podnošenja projektnog prijedloga. Navedenim postupanjem korisnik se isključuje iz postupka dodjele bespovratnih sredstava i/ili se s istim raskida ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava”, objašnjava i Ministarstvo financija, potvrđujući da su u konkretnom slučaju primijetili takve prijave, pa su o svemu obavijestili mjerodavne institucije kako bi dalje postupale.
Poručuju i da kontinuirano rade sve kako bi spriječili i sankcionirali sve pokušaje zlouporabe informacijskog sustava NPOO fondovima, kao dijela državne informacijske infrastrukture. Iz Ministarstva gospodarstva na upit Telegrama nisu odgovorili.