Nekad je nužno odabrati stranu

Ministarstvo i HGK su 2017. složili super plan; otvarat će okolo urede i gurati gospodarsku diplomaciju. Propao je

Temeljem sporazuma MVEP-a i HGK iz 2017. dosad su otvorena dva ureda - u Sarajevu i Mostaru

Trebao je to biti početak “nove ere gospodarske diplomacije”. Tako se barem tvrdilo kada je u svibnju 2017. godine Ministarstvo vanjskih i europskih poslova s Hrvatskom gospodarskom komorom potpisalo sporazum o suradnji koji je, među ostalim, predvidio otvaranje ureda HGK pri hrvatskim veleposlanstvima i konzulatima u inozemstvu. Ovo je prvi korak u modernizaciji hrvatske diplomacije, ocijenila je, primjerice, tada predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Učinak sporazuma koji je, dakle, trebao označiti novu eru gospodarske diplomacije dosad je, međutim, iznimno skroman. Od potpisivanja je prošlo gotovo dvije godine, a u 22 mjeseca u suradnji s MVEP-om otvorena su tek dva ureda HGK i to u jednoj zemlji, susjednoj BiH. Uredi, osnovani temeljem sporazuma o suradnji, dosad su otvoreni u Sarajevu i Mostaru, potvrdili su nam u MVEP-u.

Tri modela gospodarske diplomacije

Suradnja Ministarstva i Komore, dogovorena za vrijeme ministra Davora Stiera, bila je u vrlo kratkom vremenu čak treći model jačanja gospodarske diplomacije na Zrinjevcu. Dok je na čelu MVEP-a bio Gordan Jandroković, u inozemstvo su poslali trgovinske atašee. Pet atašea, koliko ih je poslano u prvom (a pokazalo se i zadnjem) valu, bilo je izabrano putem javnog natječaja.

Jandrokovićev model nije dugo poživio. Vesna Pusić i njezin zamjenik Joško Klisović krenuli su iz početka, atašei su ukinuti, a u Ministarstvu je osmišljen novi model koji je trebao potaknuti veleposlanike i gospodarske savjetnike da budu aktivniji. Njihov se rad ocjenjivao prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Veleposlanici koji nisu zadovoljili, mogli su očekivati i pismo upozorenja sa Zrinjevca. “Ovo je mehanizma na dugi rok, bez obzira na vlade i mandate”, optimistično je u jesen 2013. godine najavljivala tadašnja ministrica.

Je li taj mehanizam doista preživio dolazak nove ekipe na čelo Ministarstva? Postoji li još uvijek praksa da se veleposlanike pisanim putem upozorava ako nisu ispunili očekivanja kad je u pitanju gospodarska diplomacija? U vrijeme Vesne Pusić mediji su, primjerice, izvijestili da je osam veleposlanika dobilo takvo upozorenje. No, na naša pitanja iz MVEP-a nisu odgovorili pa je nepoznato postoji li i dalje ocjenjivanje gospodarskih učinaka diplomata.

U suradnji s MVEP-om samo dva ureda

Bez obzira na taj mehanizam, novo vodstvo Ministarstva u proljeće 2017. godine zaključilo je da je gospodarski aspekt diplomacije najbolje pojačati suradnjom s HGK. Tako je potpisan spomenuti sporazum temeljem kojeg su, dakle, dosad otvorena svega dva ureda u inozemstvu. Iz Komore objašnjavaju da je razlog tome što je suradnja dogovorena “u periodu godine kada je plan aktivnosti i financijski plan već utvrđen za tu godinu” (u svibnju 2017.). Zato je “prva prilika za otvaranje Ureda HGK na temelju sporazuma s MVEP-om bila u 2018. godini. U toj godini otvorena su dva ureda HGK na temelju sporazuma”.

U Komori ne smatraju da je dosadašnji učinak otvaranja predstavništava skroman i tvrde da djeluju “sukladno mogućnostima, sustavno i strateški, a ne stihijski”. Osim dva ureda u BiH, osnovana temeljem suradnje s diplomacijom, HGK je u međuvremenu otvorila predstavništva u Šangaju i Beogradu. Najavljuju i skoro otvaranje još triju predstavništava, u Beču, Münchenu i Milanu. Time bi pokrili prioritetna tržišta iz svoje strategije razvoja.

‘Zrinjevcu nedostaje vizije i vodstva’

Pitanje je, međutim, može li Ministarstvo biti zadovoljno dosadašnjim učinkom sporazuma. SDP-ov saborski zastupnik i bivši zamjenik ministrice vanjskih poslova Klisović uvjeren je da ne može, dapače. “Očigledno je da se sustav ne razvija jer nedostaje vizije i vodstva”, komentirao je Klisović za Telegram, ocjenjujući da je suradnja MVEP-a s HGK rezultat “povratka stare mantre”: “ajmo prebaciti odgovornost za izvoz, za podršku izvoznicima i gospodarstvu na Komoru”.

Za njega, međutim, nije ključno jedino otvaranje ureda. “Nije problem otvoriti urede. Pitanje je vrate li ti uredi tu investiciju. Nađu li, primjerice, dovoljno poslova da bi opravdali svoje postojanje, u ekonomskom smislu”, ističe Klisović.

A koliko posla i kakvoga imaju gospodarski savjetnici, zaposlenici MVEP-a, koji su raspoređeni u diplomatskim predstavništvima? Koliko ih uopće ima i rade li i u gradovima u kojima je otvoren ured HGK, pitali smo Ministarstvo. Konkretan odgovor, s brojkama i lokacijama, međutim, nismo dobili. Sa Zrinjevca tek kažu da “u najvećem broju diplomatskih predstavništava” Hrvatske u svijetu rade diplomati kojima je gospodarstvo u opisu posla te da su njihova zaduženja drugačija od onih koja imaju djelatnici HGK.