Ministarstvo još nema plan. Ne znaju kad će početi trošiti 88,9 milijuna eura EU pomoći za štetu od potresa
Novac ide za troškove privremenog smještaja ljudi koji su ostali bez domova, škole, bolnice, skele i otpad
Iz Ministarstva graditeljstva potvrdili su za Telegram kako još ne znaju kad će početi trošiti 88,9 milijuna eura EU pomoći za štetu nastalu od potresa. No, rekli su nam nekoliko detalja o što misle financirati tim novcem koji stiže iz Fonda solidarnosti EU.
U pitanju su sredstva namijenjena sanaciji posljedica potresa koji je 22. ožujka 2020. pogodio grad Zagreb i okolicu. Time EU, kako je priopćeno kada je najavljen ovaj novac, “podupire Hrvatsku u nastojanjima da pruži pomoć stanovništvu te ponovno uspostavi najvažniju infrastrukturu i usluge”.
Zanimalo nas je na koji će se način sredstva trošiti i kome će biti namijenjena. Zato smo od Ministarstva graditeljstva tražili da nam odgovori prema kojem kriteriju, te do kada i u kojem iznosu će predujam u iznosu od 88,9 milijuna eura biti raspodijeljen.
Tko će dobiti novac iz EU?
Nakon više od dva tjedna stigao nam je odgovor koji nije onako precizan kao što smo očekivali. Doduše, iz Ministarstva su se ogradili da se na institucionalnom okviru za trošenje ovih sredstava još uvijek radi.
Ipak, potvrdili su da će dio novca biti utrošen na podmirenje troškova privremenog smještaja građana čiji su stanovi ili kuće oštećeni u potresu. Zatim će se dijelom sredstava platiti troškovi koji su nastali za primarno uklanjanje opasnih elemenata zgrada i čišćenje otpada.
Pomoć za škole i bolnice
“Dio novca bit će utrošen za postavljanje zaštitnih skela i podupiranja u zgradama koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra”, objašnjavaju dalje iz Ministarstva graditeljstva na upit Telegrama.
Navode još kako će se dijelom ovog istog novca platiti i obnova bolnica i škola.
Na planovima se još radi
Kao što je vidljivo iz ovog odgovora Ministarstva, nadležni ni više od pet mjeseci nakon potresa, te gotovo tri tjedna od najave isplate predujma iz Fonda solidarnosti EU, nemaju precizan plan kako utrošiti tih 88,9 milijuna eura.
Uvjeravaju kako u ovom trenutku dovršavaju sve potrebne radnje oko formiranja institucionalnog okvira potrebnog kako bi se donijeli prateći akcijski planovi oko utrška spomenutih sredstava te adekvatni nadzor praćenja realizacije radova i usluga koje će se financirati iz samog Fonda.
“Za to je potrebno formirati upravljačka i provedbena tijela te imenovati neovisnog revizora, čije će mišljenje biti relevantno za priznavanje opravdanog troška”, napominju u Ministarstvu graditeljstva.
Najveća pomoć iz EU
Inače, riječ je o novcu koji, kako tvrde iz Europske komisije, predstavlja najviši ikada isplaćeni predujam iz Fonda solidarnosti EU.
U međuvremenu Europska komisija dovršava i analizu zahtjeva hrvatskih vlasti za čije smo podnošenje imali 12 tjedana od potresa. Ukupna šteta procijenjena je na 11,5 milijardi eura, a EU tek mora predložiti konačni iznos pomoći za Hrvatsku. Njega moraju odobriti i Europski parlament i Vijeće.