Hrvatskoj prijeti nestašica lijekova zbog dugova bolnica, a Ministarstvo kaže da je to zato jer premalo plaćamo zdravstvo

Stigla je reakcija Ministarstva na Telegramov tekst o snažnom porastu duga zdravstvenog sustava prema veledrogerijama

ZADNJA IZMJENA: lip 25, 2020
Foto: Milan Sabic/PIXSELL

Nakon što smo jučer objavili da je došlo do snažnog porasta duga zdravstvenog sustava prema veledrogerijama, koji je premašio 3,5 milijardi kuna te da zbog toga vrlo lako može doći do nestašice lijekova i drugih medicinskih proizvoda, danas su iz Ministarstva zdravstva stigli odgovori na naša pitanja vezana za tu situaciju.

Radi se o problemu koji traje već desetljećima, rokovi plaćanja prema veledrogerijama znaju biti i po 900 dana, što je čak i protuzakonito, s obzirom na to da je Zakonom o financijskom poslovanju moguće ugovoriti rokove plaćanja do maksimalno godinu dana. Iz Ministarstva su na pitanje zbog čega se stvaraju dugovi, odgovorili da je problem u premalim izdvajanjima za zdravstvo koja se nekoliko puta niža od prosjeka Europske unije.

Odgovor iz Ministarstva

“Tehnološkim napretkom medicine te standarda raspoloživost liječenja koji je kontinuirano prisutno u RH povećaju se troškovi ne samo lijekova i potrošnog medicinskoga materijala već i rada. S izdvajanjem od svega 805 eura po glavi stanovnika RH se ubraja u države koje najmanje izdvajaju za zdravstvo u EU dok pokazatelji zdravstvene sigurnosti i dostupnosti zdravstvene zaštite niti malo ne zaostaju za EU prosjekom. Važno je istaknuti da EU države u prosjeku izdvajaju 3.076 eura po glavi stanovnika za zdravstvo.”, stoji u odgovoru Ministarstva zdravstva.

Što se tiče plana za smanjenje duga, iz Ministarstva su odgovorili da su u posljednjih tri i pol godine kroz rebalanse proračuna vršili izvanredne uplate. “Odgovornom fiskalnom politikom Vlade RH dodatno je u sustav zdravstva kroz rebalanse državnog proračuna te putem HZZO-a u razdoblju 2016 -2020 osigurano preko 2,5 milijardi kuna izvanrednih sredstava za plaćanje dospjelih obveza. To je omogućeno bez dodatnog zaduženja države te bez povećanja javnog duga i deficita državnog proračuna.”

“Provedbom funkcionalne integracije bolnica, objedinjenom javnom nabavom te povećanim korištenjem europskih strukturnih i investicijskih fondova, već se postižu značajne uštede koje će sa završetkom provedbe uspostavljanja CUS sustava (upravljanje i nadzorom zdravstvenog sustava u realnom vremenu) u sve bolnice omogućiti da se identificiraju glavne neučinkovitosti sustava i potrošnje. Time će se u konačnici zaustaviti trend rasta dospjelih nepodmirenih obveza sustava, a samim time i dugovanja.”

Najveći dužnik je KBC Zagreb

Dobili smo informaciju i koje bolnice su najveći dužnici, pa je tako na vrhu ljestvice KBC Zagreb koji duguje 1,047 milijardi kuna. Slijedi KB Sestre Milosrdnice s dugom od 447,9 milijuna kuna, pa KBC Split koji duguje 388,35 milijuna kuna te KBC Osijek čiji dug iznosi 341,25 milijuna kuna.

Diana Percač, direktorica HUP-Koordinacije veledrogerija, koja okuplja četiri najveće veledrogerije u Hrvatskoj, jučer je za Telegram istaknula da oni ne bi željeli blokirati bolnice, pogotovo u ovoj situaciji, ali da apeliraju na Vladu i jedinice lokalne samouprave, kao vlasnike zdravstvenih ustanova da zaustave rast duga koji bi veledrogerije mogao odvesti u ozbiljne probleme.

Traže hitnu uplatu od 600 milijuna kuna i povećanje limita bolnicama od 200 milijuna kako bi se podmirili dospjeli dugovi i zaustavio njihov rast.

Marko Repecki
Telegram autor
135 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program