Ministarstvo ne želi plaćati profesore starije od 70. Rektori pronašli način kako da to riješe
Hoćemo li zaista uštedjeti milijune jer profesori stariji od 70, poput Borasovog prorektora, više ne dobivaju plaću iz proračuna?
Ukupno 133.308,34 kune bruto isplaćeno je iz državnog proračuna u veljači 2021. za plaće četvorice sveučilišnih profesora starijih od 70 godina. To je ujedno bio i posljednji mjesec u kojemu su profesorima Rudolfu Scitovskom sa Sveučilišta u Osijeku, Stipanu Jankoviću sa Sveučilišta u Splitu te Enesu Midžiću i Anti Čoviću sa Sveučilišta u Zagrebu isplaćene plaće iz državnog proračuna. Odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja, oni od 1. ožujka ove godine više nemaju pravo na plaću od javnoga novca.
Time će se, kažu iz Ministarstva za Telegram, na godišnjoj razini u proračunu uštedjeti 1.599.700,08 kuna. Sve to, međutim, ne znači da ova specifična profesorska četvorka ne radi i neće dalje raditi na svojim sveučilištima. Hoće, ako im naknadu za rad sveučilišta isplate iz tzv. vlastitih sredstava. No zašto su baš Scitovski, Janković, Midžić i Čović izbrisani iz sustava Centralnog obračuna plaća (COP) i zašto im je obustavljena isplata plaća iz proračuna?
Zašto više nisu na plaći iz proračuna?
To proizlazi iz odluke Ministarstva s kraja ožujka o obustavi isplate plaća profesorima koji su na dan 30. svibnja 2013. godine bili u redovitom trajnom zvanju, inače najvišem profesorskom zvanju. Prema Zakonu o znanosti i odluci Ustavnog suda iz kolovoza 2014., kako tumači Ministarstvo, takvim je profesorima radni odnos na sveučilištima trebao prestati s krajem akademske godine u kojoj su navršili 70. godinu života. Međutim, navedena profesorska četvorka nastavila je raditi i nakon toga roka.
Tumačenju Ministarstva za pravo je dao i inspekcijski nadzor Državnog inspektorata proveden ranije ove godine zbog dobnog prekoračenja rada Ante Čovića, profesora Fakulteta hrvatskih studija i prorektora Sveučilišta u Zagrebu. Državni inspektorat utvrdio je da prorektor Čović ne udovoljava uvjetima rada jer je u trenutku sklapanja posljednjeg u nizu produžetaka ugovora o radu imao više od 70 godina. Inspektorat je utvrdio da je takav radni odnos suprotan spomenutoj odluci Ustavnog suda i odredbama Zakona o znanosti.
Što su vlastita sredstva? Najčešće, novac od školarina
Iz Ministarstva znanosti za Telegram kažu kako se ovi profesori više ne mogu financirati na teret Državnog proračuna, no da o drugim mogućnostima zadržavanja u radnom odnosu odlučuje poslodavac. Drugim riječima, sveučilišta i fakulteti ove profesore mogu plaćati iz vlastitih sredstava. Vlastita sredstva su, u doslovnom smislu te riječi, novac koji fakulteti (ili sveučilišta) od svoje djelatnosti zarađuju na tržištu.
Međutim, kako kako nam objašnjavaju izvori upućeni u sveučilišne financije, neki fakulteti ili uprave sveučilišta na tržištu ne uprihođuju novac pa se pod vlastita sredstva u pravilu misli na iznose koje sveučilišta dobivaju od države za “studentske glavarine”. Radi se o državnim doznakama za subvencije participacija studentskih školarina po glavi studenta. Kada se, tako, govori o vlastitim sredstvima sveučilišta, mahom se zapravo opet radi o javnom novcu kojeg država ispostavlja sveučilištima za participacije školarina.
Profesor iz Osijeka radit će do kraja lipnja
Brisanjem četvorice profesora iz državnog Centralnog obračuna plaća, njihova su matična sveučilišta ili fakulteti posegnuli upravo za vlastitim sredstvima. To proizlazi iz odgovora koje smo prikupili s osječkog, splitskog i zagrebačkog sveučilišta. Sve smo ih pitali rade li njihovi 70+ profesori i dalje na svojim fakultetima i sveučilištima i, ako je tome tako, odakle primaju plaću.
S Odsjeka za matematiku osječkog sveučilišta, gdje predaje profesor Rudolf Scitovski, javio nam se tamošnji pročelnik Kristian Sabo. Ističe kako je profesor Scitovski nakon odluke Ministarstva o brisanju iz COP-a ostao u radnom odnosu na Odjelu za matematiku. Ipak, uskoro će u mirovinu. “Radni odnos će sporazumno trajati do završetka nastave u ljetnom semestru akademske 2020./2021., odnosno do 30. lipnja 2021. Njegova plaća u tom periodu osigurat će se iz vlastitih sredstava Odjela za matematiku”, poručuje pročelnik Sabo.
Splitski profesor na čelu je sveučilišnog odjela
Sa splitskog sveučilišta, gdje je profesor Stipan Janković pročelnik Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija, odgovorio nam je prorektor Sveučilišta za pravna pitanja Željko Radić. Kaže kako je Janković na položaju pročelnika te da je u radnom odnosu sa Sveučilištem u Splitu sukladno Zakonu o radu “koji dopušta da se poslodavac i radnik dogovore o nastavku rada radnika i nakon stjecanja uvjeta za mirovinu”. Radić dodaje da profesor Janković naknadu za svoj rad sada prima iz sredstava Sveučilišta.
O profesorima Sveučilišta u Zagrebu u ovom specifičnom statusu, upitali smo ured rektora Damira Borasa. Do zaključenja ovoga teksta, Telegramu nisu poslali odgovore o tome kako profesori Čović i Midžić primaju plaću na Sveučilištu u Zagrebu i primaju li je uopće. Za slučaj profesora Midžića javili smo se i Akademiji dramske umjetnosti (ADU), gdje je on zaposlen od 1976. godine. S Akademije su nam ipak odgovorili.
Sveučilište u Zagrebu tražilo vraćanje plaće iz proračuna
Podsjećaju da su pravna stajališta Ministarstva i Sveučilišta oprečna po pitanju rada nakon 70. godine života. Sveučilište, kažu, smatra kako ne postoji vremensko ograničenje radnoga odnosa do navršenih 70 godina života. Zato je, dodaju s Akademije, Sveučilište uputilo zamolbu Financijskoj agenciji za žurnim vraćanjem parametara i evidencije obračuna plaća njihovog profesora Midžića u prvobitno stanje. Sveučilište u Zagrebu, ističu s ADU, nije dobilo odgovor FINA-e, a profesoru Midžiću je plaća za ožujak isplaćena iz sredstava koje se obvezalo namiriti Sveučilište.
Plaću za travanj dobio je iz sredstava Akademije, zaključuju s ADU. Prorektor Čović, o kojemu se iz Rektorata nisu oglasili na naš upit, na službenim je stranicama Sveučilišta i Fakulteta hrvatskih studija i dalje naveden kao prorektor, odnosno profesor pa je očito i dalje zaposlenik zagrebačkog sveučilišta. Kako odlukom Ministarstva ni on više nije u COP-u (a i dalje radi), ili ga Sveučilište plaća iz vlastitih sredstava ili, manje vjerojatno, Čović od 1. ožujka volontira. Spomenimo na kraju i okvirne iznose plaća ovih sveučilišnih veterana.
Primjerice, prema službenim podacima Ministarstva znanosti, plaća prorektora Čovića u lipnju 2020. iznosila je 40.725,97 kuna bruto. Jutarnji je, u Midžićevom slučaju, pisao o brutu od 27.731 kunu za siječanj ove godine. Poveći iznosi plaća ovih profesora sada više ne idu na teret državnog proračuna, već ih sveučilišta osiguravaju iz vlastitih sredstava, koja se najčešće opet svode na javni novac. Visoki koeficijenti, koje ovi profesori u najvišem zvanju pridržavaju uz svoja radna mjesta (a na koje bi mogao biti zaposlen cijeli niz mlađih znanstvenika), tema su pak za novi tekst.