Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Ministarstvo obrazovanja gubi tisuće kuna jer im PMF na sudu utjeruje dugove za plaće svojih profesora

Svi ovi sporovi mogli su se riješiti mirnim putem kako bi se izbjeglo dodatno rasipanje novca na sudske troškove i kamate

ZADNJA IZMJENA: pro. 2, 2018
Foto: Goran Jakus/PIXSELL

Telegram je otkrio još jednu seriju sudskih postupaka zbog kojih država gubi desetke tisuća kuna. Riječ je o dugovima za neisplaćene naknade na plaće zaposlenicima Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Te naknade PMF je morao plaćati, ali od Ministarstva znanosti i obrazovanja nije dobio novac. Pa ih nije plaćao. Na kraju ih je počeo isplaćivati tek na osnovu sudskih presuda. Sada pak PMF taj isti novac na sudu utjeruje od Ministarstva znanosti i obrazovanja, jer je upravo ono bilo dužno osigurati potrebna sredstva u državnom proračunu.

Naknade za otežane uvjete rada na PMF-u

Dakle, djelatnici PMF-a najprije su, prije nekoliko godina, počeli pokretati parnice zbog neisplaćenih naknada na plaće. Riječ je o naknadama za otežane uvjete rada, uz opasne tvari i opasne procese. Sudovi su im ih dosuđivali jer su te naknade bile propisane Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje koji je vrijedio do 2014. godine. PMF je uz dugove za naknade isplaćivao sudske troškove i kamate. Neki postupci su već pravomoćno dovršeni, a neki još uvijek traju.

No, unazad dvije godine krenula je nova serija postupaka. PMF ih je počeo pokretati protiv Ministarstva znanosti i obrazovanja. Tužbama PMF traži povrat naknada i sudskih troškova isplaćenih svojim zaposlenicima.

I tu se uz nove sudske troškove obračunavaju i kamate. Ni iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ni s PMF-a nisu nam odgovorili o kolikom ukupnom iznosu se radi, iako je apsolutno riječ o stotinama tisuća kuna. Analizirali smo nekoliko presuda iz kojih se vidi bizarnost ove serije sudskih procesa koji u konačnici skupo koštaju državu.

Evo kako troškovi nepotrebno rastu

Jedan od djelatnika PMF-a podnio je tužbu jer mu od listopada 2010. do ožujka 2014. nije isplaćivana naknada. Tražio je od PMF-a isplatu 22.070,30 kuna duga. Pravomoćnom presudom što ju je Županijski sud u Zagrebu donio u svibnju 2015. dosuđen mu je taj iznos s kamatama, te još 9.375 kuna sudskih troškova. Oba ta iznosa s kamatama, ukupno 31.933,81 kunu, gospodin je u svibnju 2016. od PMF-a naplatio putem Fine.

U siječnju ove godine PMF podnosi tužbu protiv Ministarstva znanosti i obrazovanja. Tužba je uslijedila nakon neuspješnog mirnog rješenja spora. U njoj je PMF naveo kako mu je zbog propusta Ministarstva, koje nije doznačilo novac za isplatu naknada prema Kolektivnom ugovoru, učinjena šteta. Sada želi da mu se to nadoknadi.

I doista, prije nekoliko dana Trgovački sud u Zagrebu donosi presudu u korist PMF-a. Uz 31.933,81 kunu sa zateznim kamatama od sredine 2016., Ministarstvo će, ukoliko presuda postane pravomoćna, morati platiti i 6.963 kuna sudskih troškova. Dakle, umjesto prvotnih 22.070,30 kuna koliko je zaposlenik PMF-a trebao dobiti za neplaćene naknade, cijeli trošak za državni proračun iznosit će 38.896,81 kunu.

Ima takvih primjera s PMF-a puno

Drugi zaposlenik PMF-a, čiju smo presudu analizirali, također je dobio spor zbog duga i to u iznosu od 24.094,86 kuna. Do isplate, u travnju 2013., taj iznos je sa sudskim troškovima i zateznim kamatama narastao na 39.861,88 kuna.

Trgovački sud u Zagrebu prihvatio je sada tužbu PMF-a protiv Ministarstva znanosti i obrazovanja, te će uz tih 39.861,88 kuna sa zakonskim kamatama od 2013. godine Fakultetu biti plaćeni i sudski troškovi koji iznose 6.498 kuna. Da, i još s kamatama od početka studenoga ove godine kada je nepravomoćna presuda donijeta. Već sada se iznos gotovo udvostručio. S onih 24.094,86 kuna, povećao se na 46.359.88 kuna.

I ovaj zaposlenik pokušao je, prije nego što je pokrenuo sudski spor, problem s neplaćenim naknadama riješiti mirnim putem, odnosno van suda. U tom slučaju barem ne bi bilo sudskih troškova, a i o kamatama se da pregovarati. Ni PMF, ni kasnije Ministarstvo znanosti, na to nisu pristali.

Jedna gospođa ozbiljno je ovršila fakultet

Zanimljiv je i recentni slučaj djelatnice PMF-a kojoj ranije, dakle u periodu dok je na snazi bio Kolektivni ugovor, nije isplaćeno 27.019,78 kuna naknade. Ona je taj iznos dobila presudom koja je postala pravomoćna 2014. godine. Kamate su, međutim, tekle od 2011. kada je izrečena nepravomoćna presuda protiv PMF-a. Gospođa je dugove iz budžeta PMF-a naplatila u nekoliko rata tijekom 2014., pa je ukupni iznos narastao na 150.438,33 kune.

Zato je PMF tužbom podnijetom protiv Ministarstva znanosti i obrazovanja najprije zatražio povrat upravo te cifre, ali je tijekom parnice odustao od većeg dijela iznosa. Naime, tužba je povučena za 99.265,80 kuna, te će prema nepravomoćnoj presudi, donijetoj prije nekoliko dana, Ministarstvo morati PMF-u nadoknaditi 51.172,53 kune sa zateznim kamatama. Tu je još i 3.900 kuna sudskih troškova. I tako je ovaj spor nakon dva suđenja narastao na 55.072,53 kune. Sjećate se, na početku je sve koštalo nešto više od 27 tisuća kuna.

Ministarstvo: ‘To nije naše dugovanje’

Ministarstvo znanosti i obrazovanja tijekom ovih postupaka pokušavalo je uvjeriti sud kako nema ništa s budžetom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta pa tako ni s njegovim dugovima. Naime, tvrdilo je kako se naknada za dodatak na plaću za rad u posebnim uvjetima odnosila na zaposlenike koji rade s izvorima opasnosti, odnosno na one koji rade na radnim mjestima što ih je sistematizirao sam PMF. Još su dodali da su visoka učilišta prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u biti akademska samouprava. Ta autonomija odnosi se i na resurse kojima visoka učilišta raspolažu. Evo što su točno napisali.

“Ministarstvo nije PMF-u naredilo provođenje bilo kojeg studijskog programa, već on sam u okviru sredstava kojima raspolaže, utvrđuje broj studijskih programa, te za to potrebna radna mjesta s posebnim uvjetima rada”. Drugim riječima, Ministarstvo se pokušalo izvući na autonomiju sveučilišta, optužujući Fakultet da nije organizirao svoje studije u skladu s budžetom u okviru kojeg bi mogao isplaćivati i dodatke na plaće svojim zaposlenicima.

Sud: ‘Odgovorna je Vlada Republike Hrvatske’

Sud, međutim, nema dilema oko odgovornosti Ministarstva znanosti i obrazovanja. Jasno je to iz cijelog niza recentnih presuda. U njima piše da je upravo Vlada Republike Hrvatske, čiji je Ministarstvo dio, s Nezavisnim sindikatom znanosti i visokog obrazovanja sklopila Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje. Njime se 2002. do 2014. do kada je bio na snazi, obvezala da kao poslodavac svojim djelatnicima isplaćuje naknade za rad na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada.

Visoka učilišta financiraju se, između ostalog, iz državnog proračuna Republike Hrvatske pa je tako određeno i da ministar nadležan za znanost i visoko obrazovanje izrađuje prijedlog proračuna za financiranje znanosti i visokog obrazovanja. Sada se i dugovi za naknade, ali i sudski troškovi i zatezne kamate nadoknađuju iz budžeta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Odnosno, državnog proračuna.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
228 članaka Više o autoru