Ministri EU opet nisu limitrali cijene plina. Dok oni diskutiraju, Rusija zarađuje stotine milijardi za financiranje rata

Države ovisne o ruskom plinu misle da će ograničavanjem cijene dodatno razbjesniti Moskvu

Ministri energetike zemalja članica EU-a ponovno se nisu uspjeli dogovoriti o ograničenju cijene ruskog plina. Umjesto toga zaključili su kako je potreban daljnji rad na razradi te ideje. Premda dio zemalja na čelu s baltičkim državama inzistira na što bržem donošenju limitiranih cijena, neke zemlje tomu se protive. Češki ministar industrije Jozef Silkela upozorio je: “U energetskom smo ratu s Rusijom. Moramo poslati jasan signal da ćemo učiniti sve što je potrebno da podržimo naša kućanstva i kompanije.”

Međutim, države koje su jako ovisne o ruskom plinu, poput Njemačke ili Mađarske, boje se da bi tim potezom dodatno razbjesnile Moskvu koja je već obećala prekinuti sav dovod plina ako EU pristane na američki zahtjev o ograničavanju cijena ruskog plina.

Kina i Indija nadoknađuju gubitke Rusije zbog sankcija

Sumnjičavost dijela članica oko uvođenja ograničenih cijena posljedica je neuspjeha da se već ranije uvedu limitirane cijene ruske nafte. No Kina i Indija, dvije najveće zemlje svijeta, nastavile su bez ograničenjqa kupovati ne samo ruski plin i naftu nego i drugu robu, poput ugljena i gnojiva.

Zbog toga su New Delhi i Peking u velikoj mjeri nadoknadile Moskvi gubitak europskog tržišta nafte. Pa je za sada najteža posljedica uvođenja zabrane kupnje ruske nafte i plina nepodnošljiv rast europskih cijena energenata, što je dovelo i do rekordne inflacije.

Indija kupuje više ruske nafte jer od toga imaju financijsku korist

Nakon početka ruske agresije, Indija i Kina uvezle su 11 milijuna tona više nafte iz Rusije nego u prvom kvartalu 2022. Za to su platile čak 9 milijardi dolara više nego na početku godine. Najveći skok u uvozu ruske nafte ostvarila je Indija: od pola milijuna tona u prva četiri mjeseca 2022., u drugom kvartalu kupili su čak 8 milijuna tona više, odnosno 8,42 milijuna tona. Tako je udio u ukupnom uvozu sirove nafte iz Rusije u Indiji porastao s oko 1 posto prije invazije na Ukrajinu na 18 posto u svibnju.

Biswajit Dhar, profesor u Centru za ekonomske studije i planiranje na Sveučilištu Jawaharlal Nehru u New Delhiju objasnio je da Indija kupuje veće količine ruske nafte jer od toga ima financijsku korist. “U situaciji kad su inflatorni pritisci i nestašice goriva poremetile sve kalkulacije, ruske su nam zalihe dobro došle,” zaključio je Dhar dodajući da je Rusija također najveći dobavljač oružja Indiji.

Indija ne mari za prijetnje SAD-a

Kina je pak u svibnju ove godine kupovala po dva milijuna barela ruske nafte dnevno, dok je u siječnju i veljači uvozila svega po 300 tisuća tona. I pri tomu se New Delhi i Peking uopće ne osvrću na prijetnje SAD-a da će nametnuti sankcije kupcima ruske nafte koji će plaćati plin i naftu iznad gornje granice cijena koju su predložile najrazvijenije zemlje svijeta, okupljene u G7, Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan i SAD. Ali da bi plan bio učinkovit, morat će sudjelovati i druge zemlje, ponajprije Indija, Kina i Turska koje su najvažniji klijenti Rusije.

Premda nije dogovorena gornja cijena barela nafte, nagađa se da bi ona mogla biti oko 40 dolara po barelu. Na taj način, tvrde u Washingtonu, ograničio bi se profit Moskve dok vodi rat protiv Ukrajine. Istodobno cijena bi ipak bila iznad troškova proizvodnje pa bi Rusija imala računa i dalje izvoziti naftu. To je važno jer kad bi Rusija prekinula daljnji izvoz nafte u svijet, to bi sigurno gurnulo cijene nafte na najmanje 130 dolara po barelu.

Potez bi se EU mogao obiti o glavu

Ministarstvo financija SAD-a objavilo je da će nametnuti žestoke sankcije zemljama i kompanijama koje će Rusima plaćati višu cijenu nafte od ograničene te državama koje falsificiraju podatke o količinama uvezene ruske nafte. Alexander Gabuev, viši suradnik Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir, kazao je kako Indija i Kina samo iskorištavaju povoljne prilike na tržištu.
Cilj uvođenja limitiranih cijena plina i nafte, tvrdi State Department, ograničiti je ruski prihod od izvoza sirove nafte i prerađevina bez izazivanja globalnog skoka cijena.

“Naš pristup je vođen načelom da ruska nafta treba nastaviti dolaziti na globalno tržište, pod uvjetom da se kupci i pružatelji usluga u dobroj vjeri pridržavaju ograničenja cijena”, izjavio je Wally Adeyemo, zamjenik ministrice financija. Svjetski trgovci i naftni analitičari vrlo su sumnjičavi spram plana ograničenja cijena, jer ga nisu podržale Indija i Kina, najveći ruski uvoznici nafte.

Tvrde da bi to bio potez bez presedana koji bi se mogao obiti o glavu svim članicama EU. Ponajprije zbog toga što je razlika u cijeni između hipotetske gornje granice po barelu od 40 dolara i trenutne tržišne cijene od oko 95 dolara po barelu toliko velika da razni spekulanti i kriminalci neće odoljeti da se obogate na švercu ruske nafte.

Rusija nudi značajne popuste svojim kupcima

Od početka ruske agresije, Kina je u drugom kvartalu ove godine za tonu nafte iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Iraka i Omana plaćala 800 dolara, dok su troškovi uvoza iz Rusije ostali na 700 dolara po toni. Indiju je prije rata u Ukrajini tona ruske nafte stajala 790 dolara, a u drugom kvartalu je pala na 740 dolara po toni. Posljedica je to značajnog popusta koju Rusija nudi kupcima svoje nafte.

Unatoč popustima, ruske naftne kompanije i dalje dobro zarađuju, upozorila je Elina Ribakova, zamjenica glavnog ekonomista Instituta za međunarodne financije te stručnjakinja za tržišta istočne Europe, Bliskog Istoka i Afrike. Ilustrirala je to podatkom da je dobit Tatnefta, velikog ruskog proizvođača nafte, porasla 52 posto na godišnjoj razini u prvoj polovici 2022. godine.

I uz popuste, Rusija ima rekordnu zaradu od prodaje nafte

Od početka invazije ruskom naftom se trgovalo uz popust od čak 30 dolara po barelu. No ukupni prihodi koje Rusija ostvaruje i dalje su veći nego 2021. jer su globalne cijene nafte i plina dosegnule rekordne razine. Neovisni Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), objavio je da je Rusija zaradila gotovo 100 milijardi dolara od izvoza nafte i plina tijekom prvih 100 dana rata u Ukrajini. Pri tomu su države članice EU, sa 61 posto tog uvoza vrijednog približno 59 milijardi dolara, ostale i dalje najveći kupci ruske nafte.

Iako je izvoz ruske nafte i plina pao, pa se zarada smanjila na 1 milijardu dolara dnevno, ti prihodi i dalje premašuju troškove ukrajinskog rata. Tijekom prvih 100 dana, po procjeni CREA, Rusija troši dnevno oko 876 milijuna dolara na invaziju.

Još jedan paradoks iz Indije

I još jedan paradoks: indijske kompanije, po Bijeloj kući, “značajan dio” ruske nafte prerađuju u svojim rafinerijama i onda ih preprodaju kupcima u SAD-u i Europi. Zbog toga Washington najavljuje stroge sankcije protiv tankera koji prevoze rusku sirovu naftu. I drugi problem: Rusija većinu svoje nafte transportira tankerima u vlasništvu europskih i američkih kompanija. Osim Indije i Kine, i Francuska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija povećale su uvoz jeftine ruske nafte.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ustvrdio je da Rusija neće imati problema s prodajom svojih energetskih resursa azijskim i afričkim kupcima. Također je upozorio da će Moskva zaustaviti izvoz energije ako zapadne zemlje nastave s planovima o ograničavanju cijena nafte i plina. “Nećemo isporučivati plin, naftu, ugljen, lož ulje – nećemo isporučivati ništa,” zaprijetio je ruski predsjednik.