Ministrica je očito zadovoljna razvojem situacije u svom sektoru. Mora biti jer hrvatski političari nisu baš najskloniji samokritici. No, da je i sve što je rekla točno, hrvatski potrošači nisu imali od toga pretjerane koristi, s obzirom na to da cijene prehrambenih proizvoda i dalje rastu.
Poremećaj na tržištu hrane krenuo zbog rata u Ukrajini
Poremećaj na tržištu prehrambenih proizvoda nastao je nakon napada Rusije na Ukrajinu, koja je veliki poljoprivredni proizvođač i izvoznik, pogotovo žitarica i biljnih ulja. I Rusija je veliki izvoznik žitarica, a kako su zbog sankcija dobrim dijelom prekinuti trgovinski odnosi, to je, naravno, stvorilo poremećaj na tržištu koji je rezultirao snažnim rastom cijena prehrambenih proizvoda.
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su potrošačke cijene u listopadu porasle za čak 13,2 posto, što je najviša razina otkad bilježe podatke. Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u listopadu za 13,2 posto, pa je tako inflacija dosegnula novu najvišu razinu od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke.
Najnoviji statistički podaci pokazuju da je rast potrošačkih cijena ubrzao na godišnjoj razini. Naime, do danas objavljenih rekordnih podataka, najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj zabilježena je u rujnu, kada je iznosila 12,8 posto.
Cijene hrane u Hrvatskoj porasle za 20 posto
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su i na mjesečnoj razini, te su u listopadu u prosjeku više za 1,3 posto u odnosu na kolovoz. Promatrano prema glavnim skupinama proizvoda, najviši porast cijena na godišnjoj razini imala je upravo skupina hrane i bezalkoholnih pića – i to 19,7 posto.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Odmah po izbijanju rata u Ukrajini bilo je jasno što će se dogoditi na tržištu prehrambenih proizvoda jer poljoprivreda čini otprilike 9 posto njihovog BDP-a. Ono što je nama turizam, Ukrajincima je poljoprivreda. Tada se činilo da Hrvatska, s obzirom na strukturu svoje proizvodnje prilično dobro stoji, s obzirom na to da nekih proizvoda, za koje su se očekivale najveće nestašice, proizvodimo u dovoljnim količinama.
Očekivalo se da će zbog sankcija neki proizvodi pojeftiniti
Prvenstveno se to odnosi na ratarske kulture, žitarice ali i soju, suncokret i uljanu repicu. Zanimljivo je da Hrvatska proizvodi jedan i pol puta više žitarica te čak tri puta više uljarica u odnosu na potrebe lokalnog tržišta. No, isto tako treba reći da dobar dio toga odlazi u izvoz dok istovremeno raste uvoz suncokretovog i sojinog ulja. Naime, lokalna proizvodnja pokriva 70 posto potreba.
No, situacija na globalnom tržištu, neizbježno je utjecala na cijene i kod nas, bez obzira na to što se potražnja za dijelom poljoprivrednih proizvoda može zadovoljiti na lokalnom tržištu tako da nismo izbjegli inflaciju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ipak, očekivalo se da bi neki proizvodi, koji su se do sankcija izvozili u Rusiju, mogli pojeftiniti. No ni to pojeftinjenje se nije desilo. Naime, zemlje EU-a, pa tako i Hrvatska, u Rusiju su izvozile konditorske proizvode, jaka alkoholna pića i vina, te se smatralo da bi sankcije mogle dovesti do stvaranja njihovih viškova, a onda i do pada cijena.
Vlada ograničila cijene devet proizvoda
Vlada je početkom rujna ove godine odlučila krenuti s uvijek vrlo kontroverznom mjerom direktne kontrole cijena. Propisali su najviše maloprodajne cijene za 9 proizvoda, među kojima su šećer, mlijeko, brašno i više vrsta mesa.
Oko takvih mjera se uvijek lome koplja, jer lako može doći do nestašica, u slučaju da je maksimalna cijena postavljena prenisko pa prisiljava proizvođače i trgovce na poslovanje s gubitkom. Do nestašica, za sada, nije došlo, a možemo se samo nadati da će se i inflacija smiriti pa o ovakvim mjerama neće trebati ni razmišljati.
Članak se nastavlja ispod oglasa
* Ministarstvo je naknadno reagiralo na ovaj tekst
Ministrica se hvali fantastičnim rastom poljoprivrede, a cijene hrane glavni su generator inflacije u Hrvatskoj
Najviši porast cijena na godišnjoj razini imala je upravo skupina hrane i bezalkoholnih pića - i to 19,7 posto
Ministrica je očito zadovoljna razvojem situacije u svom sektoru. Mora biti jer hrvatski političari nisu baš najskloniji samokritici. No, da je i sve što je rekla točno, hrvatski potrošači nisu imali od toga pretjerane koristi
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković jučer se u Saboru pohvalila da je poljoprivredna produktivnost među najbrže rastućima te da je pokrivenost uvoza izvozom gotovo 70 posto – daleko više nego kod nepoljoprivrednih i neprehrambenih proizvoda. Rekla je i da se ne može reći da novac, odnosno poticaji koje koriste poljoprivrednici ne utječu pozitivno na njihovu konkurentnost i produktivnost jer da mnogi problemi koje ima poljoprivreda nisu vezani isključivo za taj sektor.
Ministrica je očito zadovoljna razvojem situacije u svom sektoru. Mora biti jer hrvatski političari nisu baš najskloniji samokritici. No, da je i sve što je rekla točno, hrvatski potrošači nisu imali od toga pretjerane koristi, s obzirom na to da cijene prehrambenih proizvoda i dalje rastu.
Poremećaj na tržištu hrane krenuo zbog rata u Ukrajini
Poremećaj na tržištu prehrambenih proizvoda nastao je nakon napada Rusije na Ukrajinu, koja je veliki poljoprivredni proizvođač i izvoznik, pogotovo žitarica i biljnih ulja. I Rusija je veliki izvoznik žitarica, a kako su zbog sankcija dobrim dijelom prekinuti trgovinski odnosi, to je, naravno, stvorilo poremećaj na tržištu koji je rezultirao snažnim rastom cijena prehrambenih proizvoda.
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su potrošačke cijene u listopadu porasle za čak 13,2 posto, što je najviša razina otkad bilježe podatke. Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u listopadu za 13,2 posto, pa je tako inflacija dosegnula novu najvišu razinu od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke.
Najnoviji statistički podaci pokazuju da je rast potrošačkih cijena ubrzao na godišnjoj razini. Naime, do danas objavljenih rekordnih podataka, najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj zabilježena je u rujnu, kada je iznosila 12,8 posto.
Cijene hrane u Hrvatskoj porasle za 20 posto
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su i na mjesečnoj razini, te su u listopadu u prosjeku više za 1,3 posto u odnosu na kolovoz. Promatrano prema glavnim skupinama proizvoda, najviši porast cijena na godišnjoj razini imala je upravo skupina hrane i bezalkoholnih pića – i to 19,7 posto.
Odmah po izbijanju rata u Ukrajini bilo je jasno što će se dogoditi na tržištu prehrambenih proizvoda jer poljoprivreda čini otprilike 9 posto njihovog BDP-a. Ono što je nama turizam, Ukrajincima je poljoprivreda. Tada se činilo da Hrvatska, s obzirom na strukturu svoje proizvodnje prilično dobro stoji, s obzirom na to da nekih proizvoda, za koje su se očekivale najveće nestašice, proizvodimo u dovoljnim količinama.
Očekivalo se da će zbog sankcija neki proizvodi pojeftiniti
Prvenstveno se to odnosi na ratarske kulture, žitarice ali i soju, suncokret i uljanu repicu. Zanimljivo je da Hrvatska proizvodi jedan i pol puta više žitarica te čak tri puta više uljarica u odnosu na potrebe lokalnog tržišta. No, isto tako treba reći da dobar dio toga odlazi u izvoz dok istovremeno raste uvoz suncokretovog i sojinog ulja. Naime, lokalna proizvodnja pokriva 70 posto potreba.
No, situacija na globalnom tržištu, neizbježno je utjecala na cijene i kod nas, bez obzira na to što se potražnja za dijelom poljoprivrednih proizvoda može zadovoljiti na lokalnom tržištu tako da nismo izbjegli inflaciju.
Ipak, očekivalo se da bi neki proizvodi, koji su se do sankcija izvozili u Rusiju, mogli pojeftiniti. No ni to pojeftinjenje se nije desilo. Naime, zemlje EU-a, pa tako i Hrvatska, u Rusiju su izvozile konditorske proizvode, jaka alkoholna pića i vina, te se smatralo da bi sankcije mogle dovesti do stvaranja njihovih viškova, a onda i do pada cijena.
Vlada ograničila cijene devet proizvoda
Vlada je početkom rujna ove godine odlučila krenuti s uvijek vrlo kontroverznom mjerom direktne kontrole cijena. Propisali su najviše maloprodajne cijene za 9 proizvoda, među kojima su šećer, mlijeko, brašno i više vrsta mesa.
Oko takvih mjera se uvijek lome koplja, jer lako može doći do nestašica, u slučaju da je maksimalna cijena postavljena prenisko pa prisiljava proizvođače i trgovce na poslovanje s gubitkom. Do nestašica, za sada, nije došlo, a možemo se samo nadati da će se i inflacija smiriti pa o ovakvim mjerama neće trebati ni razmišljati.
* Ministarstvo je naknadno reagiralo na ovaj tekst