Miroslav Škoro jučer je osvojio 162.139 glasova više nego Most čuvene 2015. I više od svih protestnih opcija ikad
Izvukli smo kako su dosad prošle sve opcije koje nisu podržavale najveće političke stranke
Na jučer održanim predsjedničkim izborima neovisni kandidat Miroslav Škoro dobio je 465,703 glasa. To nije bilo dovoljno da su ugura u drugi krug ispred nekoga od kandidata koje su podržale dvije najveće hrvatske političke stranke, no Škoro je prema broju osvojenih glasova jučer dospio dalje od bilo koje prijašnje treće opcije.
Jedina opcija koja se barem približila Škorinom rezultatu bila je takozvana Četvorka, koalicija koja je na parlamentarnim izborima 2000. godine izazvala HDZ s jedne, te moćan savez dvije tada najveće oporbene stranke, SDP-a i HSLS-a, s druge strane. Četvorka je na tim izborima osvojila 34 tisuće glasova manje nego što je jučer dobio Škoro, premda je na te izbore izašlo više birača nego na nedavne predsjedničke – 2000. godine je glasalo 2,281,020 građana, dok se jučer na biralištima pojavilo njih 1,904,453. Nitko od ostalih pretendenata na razbijanje duopola do sada nije uspio prijeći čak ni granicu od 400 tisuća glasova.
Nitko preko 400 tisuća
Boris Mikšić se na predsjedničkim izborima sada već prilično davne 2005. godine natjecao kao neovisni kandidat koji se suprotstavio Jadranki Kosor iz HDZ-a, i tada aktualnom predsjedniku Stjepanu Mesiću iza kojeg je stajala koalicija lijevih i liberalnih stranaka predvođenih SDP-om. Prema podatcima na stranicama DIP-a, na prvi krug predsjedničkih izbora izašlo je 2,226,545 birača. Borisa Mikšića je zaokružilo njih 396,068. U drugi krug je tada ispred njega ipak otišla Jadranka Kosor, za koju je glasalo 452 tisuće birača, te neprikosnoveni Mesić koji je dobio više od milijun glasova.
Kao najsnažniji kandidat treće opcije na predsjedničkim izborima 2014. godine profilirao se Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida. Dobio je samo 293,570 glasova, ni izbliza dovoljno da iz drugog kruga izbaci tadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića ili protukandidatkinju Kolindu-Grabar Kitarović. Na glasanje je u prvom krugu tih izbora izašlo 1,759,212 birača, oko 46,5 posto od tada 3,779,281 birača ukupno registriranih u Hrvatskoj i inozemstvu.
Treće opcije slabe na izborima za Sabor
Zanimljivo je pogledati i kako je tzv. treća opcija prolazila na parlamentarnim izborima. Prvi pokušaj da se stvori takav blok pamtimo s parlamentarnih izbora 2000. godine, kada su HSS, IDS, HNS i LS sklopili koaliciju kojoj se pridružila i tada slabo poznata, a danas izbrisana, Akcija socijaldemokrata Hrvatske. Koalicija, neslužbeno poznata kao Četvorka, na tim je izborima dobila 431,484 tisuća glasova. U birački popis tada je bilo upisano nešto više od 3,8 milijuna birača, te 350 tisuća na posebnom popisu u dijaspori, a na izbore je izašlo njih 2,281,020.
HDZ i SDP na parlamentarnim su izborima relativno jednostavno dijelili plijen sve do 2015. godine, kada se na izborima za zastupnički dom Sabora kao ozbiljna treća opcija pojavio Most nezavisnih lista. Most je dobio povjerenje 303,564 birača, od 2,225,923 koliko ih je izašlo na izbore. Na prijevremenim parlamentarnim izborima održanim 2016. godine Most nije uspio doći ni blizu tog rezultata, osvojivši 186 tisuća glasova.