Paralelno s najnovijim pooštravanjem mjera oko Covida, zaredale su najave da će dio građana koji ne žele primiti cjepivo naprosto ”otići na bolovanje” ne bi li izbjegli obavezna testiranja koja za necijepljene traže poslodavci. Iz Varaždina ovih dana pišu da je čak pet djelatnica županijskog Zavoda za javno zdravstvo odjednom ”otvorilo bolovanje” zbog nekih sukoba unutar odjela pa je služba u kojoj rade ostala paralizirana.
Tamo krajem rujnu čitali smo kako je devet od ukupno deset ortopeda u KBC Split u jednom danu javilo da su na bolovanju. Objašnjenje je bilo da liječnici tako protestiraju protiv neke reorganizacije u bolnici. Sa sudskih se ročišta često izostaje metodom da optuženici i svjedoci ”otvore bolovanje”. Puno žena će sasvim otvoreno reći kako će, čim zatrudne, ”odmah otvoriti bolovanje” za čuvanje trudnoće. Nevjerojatno je da se raširenost lažnih bolovanja kod nas prima kao nešto posve normalno, a još više to da mnogi hrvatski liječnici potpisuju bolovanja ljudima kojima zapravo nije ništa. Tu nešto ne valja.
30 posto bolovanja su lažna
Naravno da bolesni trebaju poštedu i financijsku solidarnost da bi se liječili i oporavljali, ali studija ”Bolovanja u Hrvatskoj”, koju su za Hrvatsku udrugu poslodavaca napravili Iva Tomić i Dario Ćorić, procjenjuje da ih je, iz godine u godinu, čak oko 30 posto lažnih. Izmišljena bolovanja zgodno su rješenje za skijanja i putovanja, branje maslina i razne druge privatne okupacije za koje dobro dođe da se ne mora na posao. U svim mogućim hrvatskim aferama može se primijetiti da akteri, dok se ne zbroje, pobjegnu na bolovanje.
Autori studije zbrojili su da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 2019. godine, na ime naknada za bolovanja, platio skoro 827 milijuna kuna, a poslodavci, na čiji teret idu prva 42 dana, još oko tri milijarde. Ako je točno da je skoro svako treće bolovanje lažno, onda je jasno da imamo problem. A čini se da jest točno jer povjerenstva HZZO-a za kontrolu bolovanja, koja se hvataju provjere i na zahtjev poslodavaca, pregledala su 2019. dokumentaciju za 15.968 osiguranika koji su se vodili kao bolesni pri čemu su našli čak 6230 neopravdanih bolovanja. To je 39 posto. Lani su pregledana 22.982 slučaja među kojima je utvrđeno 5869 lažnih bolovanja.
A od čega se najčešće lažno boluje?
U društvu gdje zdravstveni sustav konstantno proizvodi neopisive gubitke unatoč visokoj stopi doprinosa za zdravstvo od 16,5 posto i stalnim sanacijama na koje je u trideset godina potrošeno oko 25 milijardi kuna, lažna bolovanja dodatni su uteg koji teži bar po pola milijarde kuna godišnje. Kod utvrđenih slučajeva lažnih bolovanja najčešća opravdanja su viroza, prehlada, gripa, bolovi u leđima, želučani problemi, glavobolje i zubobolje, stres i takozvane F-dijagnoze koje pokrivaju široki dijapazon psihičkih smetnji.
U jednom istraživanju rađenom za portal MojPosao, svaki četvrti ispitanik priznao je da je barem jednom ”uzeo bolovanje” (prosječno u trajanju od tjedan dana) iako je u tom trenutku bio zdrav. Lažnih bolovanja, dakako, ne bi bilo, da ih liječnici ne odobravaju, a svakako ih ne bi bilo u ovolikom postotku. Zato bi bilo zanimljivo vidjeti kakve sankcije snose oni doktori kod kojih se kontrolama utvrdi da svoje pacijente šalju na ”odmor” bez opravdanja i da li sankcije za to uopće postoje. Jer ako necijepljeni stvarno budu mogli dobiti bolovanja samo da bi se izmaknuli testiranjima, onda je jasno u kakvom smo ćorsokaku.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ako će necijepljeni lažnim bolovanjima moći izbjegavati testiranje, onda je jasno u kakvom smo ćorsokaku
U društvu gdje zdravstveni sustav konstantno proizvodi neopisive gubitke lažna bolovanja dodatni su uteg koji teži bar po pola milijarde kuna godišnje
Lažnih bolovanja, dakako, ne bi bilo, da ih liječnici ne odobravaju, a svakako ih ne bi bilo u ovolikom postotku. Zato bi bilo zanimljivo vidjeti kakve sankcije snose oni doktori kod kojih se kontrolama utvrdi da svoje pacijente šalju na ''odmor'' bez opravdanja i da li sankcije za to uopće postoje.
Paralelno s najnovijim pooštravanjem mjera oko Covida, zaredale su najave da će dio građana koji ne žele primiti cjepivo naprosto ”otići na bolovanje” ne bi li izbjegli obavezna testiranja koja za necijepljene traže poslodavci. Iz Varaždina ovih dana pišu da je čak pet djelatnica županijskog Zavoda za javno zdravstvo odjednom ”otvorilo bolovanje” zbog nekih sukoba unutar odjela pa je služba u kojoj rade ostala paralizirana.
Tamo krajem rujnu čitali smo kako je devet od ukupno deset ortopeda u KBC Split u jednom danu javilo da su na bolovanju. Objašnjenje je bilo da liječnici tako protestiraju protiv neke reorganizacije u bolnici. Sa sudskih se ročišta često izostaje metodom da optuženici i svjedoci ”otvore bolovanje”. Puno žena će sasvim otvoreno reći kako će, čim zatrudne, ”odmah otvoriti bolovanje” za čuvanje trudnoće. Nevjerojatno je da se raširenost lažnih bolovanja kod nas prima kao nešto posve normalno, a još više to da mnogi hrvatski liječnici potpisuju bolovanja ljudima kojima zapravo nije ništa. Tu nešto ne valja.
30 posto bolovanja su lažna
Naravno da bolesni trebaju poštedu i financijsku solidarnost da bi se liječili i oporavljali, ali studija ”Bolovanja u Hrvatskoj”, koju su za Hrvatsku udrugu poslodavaca napravili Iva Tomić i Dario Ćorić, procjenjuje da ih je, iz godine u godinu, čak oko 30 posto lažnih. Izmišljena bolovanja zgodno su rješenje za skijanja i putovanja, branje maslina i razne druge privatne okupacije za koje dobro dođe da se ne mora na posao. U svim mogućim hrvatskim aferama može se primijetiti da akteri, dok se ne zbroje, pobjegnu na bolovanje.
Autori studije zbrojili su da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 2019. godine, na ime naknada za bolovanja, platio skoro 827 milijuna kuna, a poslodavci, na čiji teret idu prva 42 dana, još oko tri milijarde. Ako je točno da je skoro svako treće bolovanje lažno, onda je jasno da imamo problem. A čini se da jest točno jer povjerenstva HZZO-a za kontrolu bolovanja, koja se hvataju provjere i na zahtjev poslodavaca, pregledala su 2019. dokumentaciju za 15.968 osiguranika koji su se vodili kao bolesni pri čemu su našli čak 6230 neopravdanih bolovanja. To je 39 posto. Lani su pregledana 22.982 slučaja među kojima je utvrđeno 5869 lažnih bolovanja.
A od čega se najčešće lažno boluje?
U društvu gdje zdravstveni sustav konstantno proizvodi neopisive gubitke unatoč visokoj stopi doprinosa za zdravstvo od 16,5 posto i stalnim sanacijama na koje je u trideset godina potrošeno oko 25 milijardi kuna, lažna bolovanja dodatni su uteg koji teži bar po pola milijarde kuna godišnje. Kod utvrđenih slučajeva lažnih bolovanja najčešća opravdanja su viroza, prehlada, gripa, bolovi u leđima, želučani problemi, glavobolje i zubobolje, stres i takozvane F-dijagnoze koje pokrivaju široki dijapazon psihičkih smetnji.
U jednom istraživanju rađenom za portal MojPosao, svaki četvrti ispitanik priznao je da je barem jednom ”uzeo bolovanje” (prosječno u trajanju od tjedan dana) iako je u tom trenutku bio zdrav. Lažnih bolovanja, dakako, ne bi bilo, da ih liječnici ne odobravaju, a svakako ih ne bi bilo u ovolikom postotku. Zato bi bilo zanimljivo vidjeti kakve sankcije snose oni doktori kod kojih se kontrolama utvrdi da svoje pacijente šalju na ”odmor” bez opravdanja i da li sankcije za to uopće postoje. Jer ako necijepljeni stvarno budu mogli dobiti bolovanja samo da bi se izmaknuli testiranjima, onda je jasno u kakvom smo ćorsokaku.