Mogu li Švedska i Finska Hrvatskoj blokirati EU novac, kako sugerira švedski eurozastupnik? Ne, to nije realno

Iako poruka o 'vetu koji ide u oba smjera' zvuči efektno, takav razvoj događaja iz više razloga nije za očekivati

Dok se u Hrvatskoj vodi oštra polemika između predsjednika Zorana Milanovića i Vlade oko toga tko je što napravio ili propustio napraviti u pogledu BiH, u rasprave se iznenada uključio i jedan švedski eurozastupnik.

Predsjedniku Milanoviću – koji inzistira da bi Hrvatska, radi izborne reforme u BiH, trebala blokirati ulazak Finske i Švedske u NATO – član Europskog parlamenta iz Švedske Charlie Weimers poručio je da „veta idu u oba smjera“.

Što kaže zastupnik?

“Švedska i Finska uplaćuju milijarde u proračun Europske unije, a Hrvatska iz njega prima milijarde. Isto vrijedi i za NextGenerationEU, kao i druge fondove”, napisao je Weimers na Twitteru, dodajući da hrvatskog predsjednika želi podsjetiti da “veta idu u oba smjera”.

Može se pretpostaviti da je eurozastupnik ciljao na to da Švedska i Finska na razini EU-a mogu uložiti veto na odluke financijske prirode, bitne za Hrvatsku. Pritom je istaknuo da su te dvije zemlje, za razliku od Hrvatske, neto uplatiteljice u EU proračun (što jest činjenica): u zajedničku kasu više uplaćuju, nego što im se vraća kroz fondove.

Efektno, ali nerealno

Iako poruka švedskog eurozastupnika zvuči efektno, scenarij o kojem on govori nije previše realan. Prvo, proračun EU-a za 2021.-2027. (u koji Švedska i Finska uplaćuju milijarde) već je dogovoren, kao i raspodjela po zemljama članicama, uključujući Hrvatsku. Nove odluke oko toga se ne očekuju.

Drugi izvor sredstava koji zastupnik spominje odnosi se uglavnom na plan za oporavak, koji se, pak, financira zajedničkim zaduživanjem na tržištima, a ne direktnim uplatama zemalja članica. Države pritom – pa tako i Švedska i Finska – imaju određenu, ali ograničenu ulogu u odlukama o isplati tih sredstava.

Kako ide procedura

Za Hrvatsku je, na primjer, prije deset dana Europska komisija potvrdila da ispunjava uvjete za isplatu prve rate od 700 milijuna eura. Sada se čeka mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora, tijela u kojem sjede predstavnici svih zemalja članica.

Ako neka država ima primjedbe i smatra da, u ovom slučaju Hrvatska, ipak ne ispunjava uvjete za prvu ratu, može tražiti da se o tome raspravlja na sljedećem Europskom vijeću. To je, dakle, ta mogućnost da neka država zaustavi ili barem uspori isplatu novca za oporavak drugoj državi.

Apsurdne poveznice

Isplata ovih 700 milijuna eura ovisi o tome je li Hrvatska, na primjer, donijela novi zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda. Ili, recimo, je li u Ministarstvu poljoprivrede uspostavljena jedinica za provedbu i upravljanje projektima digitalne transformacije.

Vezivanje toga s NATO-om djelovalo bi još apsurdnije od Milanovićevog “plana”. Mada ništa u politici nije nemoguće, ovakav scenarij nije ni realan.

Je li riječ o kampanji?

Švedska u rujnu ide na izbore. Desničarska stranka, kojoj pripada eurozastupnik Weimers, u anketama je trenutno na trećem mjestu, ali prilično je izgledno da neće sudjelovati u vlasti. Na prošlim izborima, tradicionalne stranke odbijale su suradnju s njima. Iz drugih stranaka nije bilo nikakvih poruka o vetu.

 

S druge strane, upitno je i može li se Milanovićev najavljeni veto materijalizirati. NATO pokušava riješiti pitanje formalne pozivnice Finskoj i Švedskoj prije summita u Madridu krajem lipnja, na kojem bi trebao sudjelovati Milanović (što bi bila prilika da poduzme neki korak). No, zasad dogovor oko pozivnice službeno blokira Turska.