Moskovski dnevni list u hrabrom istupu protiv Putina: 'Svijet voli pobjednike, a mi to više nismo. Gubimo saveznike'
"Nakon povlačenja iz Harkova imidž ruske vojske i države se mijenja", piše Kommersant
Kommersant, jedan od rijetkih ruskih medija koji je od početka invazije na Ukrajinu uspio zadržati dozu neovisnosti i izvještavati o ratu s izvjesnim odmakom od službene propagande, objavio je kolumnu u kojoj tvrde da bi povlačenje ruskih snaga zbog uspješne i munjevite ukrajinske protuofenzive moglo Moskvi otežati potragu za međunarodnih saveznicima i dovesti lidere zemalja naklonjenih Rusiji, poput Kine, Indije te Srbije, da okrenu leđa Vladimiru Putinu.
Ovaj dnevni list, koji je izbjegao sudbinu drugih medija nesklonih Putinu pažljivo se pridržavajući pravila Kremlja oko izvještavanja o “specijalnoj vojnoj operaciji” u Ukrajini, ali objavljujući niz tekstova u kojima se “između redaka” može shvatiti da se ratnim djelovanjima u Ukrajini protive, ovom kolumnom dosta oštro su komentirali ruski neuspjeh u Ukrajini što bi moglo biti daljnji dokaz da se u Rusiji polako okreću protiv Putina.
Valja napomenuti da je upravo Kommersant bio među ruskim medijima koji su nedugo nakon početka invazije odradili intervju s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Iz redakcije ovog lista taj je zadatak obavio Vladimir Solovjov, imenjak i prezimenjak Putinova omiljenog televizijskog propagandista, no čim je izašla prva informacija o intervjuu, ruski medijski regulator Roskomnadzor je zabranio njegovu objavu.
‘Drugačije vijesti su sada u svjetskim medijima’
Kolumnist Maksim Jusin poteze ruskih snaga u Harkovskoj oblasti nakon ukrajinske protuofenzive naziva direktno onim što jesu – povlačenje – iako rusko ministarstvo obrane tvrdi da se radi o regrupiranju. Tvrdi da bi jedna od “najneugodnijih posljedica” tog povlačenja ruskih snaga mogla biti da stav prema Moskvi promijene države koje su joj bile naklonjene u “sukobu sa Zapadom”. “Možda ne saveznici, ali partneri”, opisao je.
“Iako nisu otvoreno stale uz Rusiju, u posljednjih šest mjeseci na neki način su doprinijele ublažavanju sankcija i političkog pritiska”, navodi Jusin. Istaknuo je da neke države nisu uvele sankcije protiv Rusije ili podržale UN-ove rezolucije osuđujući invaziju te da su neke nastavile kupovati rusku naftu ili “zatvorile oči” na paralelni uvoz zapadnih proizvoda u Rusiju kroz te zemlje čime su izbjegavali sankcije.
“Sve je to bilo moguće dok god se u svijetu smatralo da Moskva, unatoč neuspjesima na proljeće, ima inicijativu na ukrajinskim bojištima, drži sve pod kontrolom i polako, ali sigurno ide naprijed ostvarujući svoje ciljeve… Ali sada, potpuno drugačije vijesti se pojavljuju u svjetskim medijima i ne samo u onim zapadnim”, napisao je Jusin ističući medije u Kini, Indiji, Saudijskoj Arabiji, Kazahstanu, Srbiji i Turskoj, sve zemljama koje odgovaraju opisu “partnerskih” zemalja Rusiji.
‘Svjetski vođe mogli bi izgubiti volju’
“U tom kontekstu političari iz zemalja Azije, Afrike, Latinske Amerike i postsovjetskog prostora mogu steći dojam da ruska linija obrane u sukobu sa Zapadom počinje pucati. Da je proces započeo, da su Kijev i NATO saveznici, koji stoje iza njega ozbiljno i na duže vrijeme preuzeli inicijativu”, nastavio je Jusin.
“Svijet poštuje snagu i radije posluje s pobjednicima… Nakon povlačenja iz Harkova imidž ruske vojske i ruske države mogao bi se promijeniti”, naglasio je kolumnist dodavši da bi neki svjetski vođe mogli izgubiti volju sukobljavati se sa Zapadom kako bi održali odnose s “onima koji počinju propadati”.
Smatra da je jedini način da Rusija to izbjegne da stabilizira situaciju na bojištu, preuzme inicijativu i da uspješno izvede nekoliko operacija, ili barem jednu, ali učinkovitu. “Jesu li ruske oružane snage sposobne izvesti takvu operaciju, saznat ćemo uskoro”, zaključio je kolumnist Kommersanta.