MOST neće poslušati Crkvu. Ispao bi klerikalna stranka i prevario birače
Crkvu ne zanima politička sudbina MOST-a, već borba protiv crvenih
Prilično je očigledno da je Katolička crkva pokrenula pokušaj spašavanja Hrvatske demokratske zajednice.
Nadbiskup Bozanić može, naravno, kazati kako se s Tomislavom Karamarkom susreo zato što on, nadbiskup, ne odbija takve sastanke, ako ih druga strana zahtijeva, a sastanak je, kako znamo, uistinu održan na Karamarkov zahtjev.
Međutim, Josip Bozanić mora biti svjestan da je razgovorom s predsjednikom HDZ-a, i to samo dva dana poslije neriješenih parlamentarnih izbora, zapravo pružio vrlo jasnu potporu Hrvatskoj demokratskoj zajednici.
Izravni pritisci crkvene hijerarhije
Baš kao što je prije šest godina, sastankom s Milanom Bandićem uoči predsjedničkih izbora, dao snažnu (i neuspješnu) podršku ondašnjem Josipovićevu protukandidatu.
I dok je zagrebački nadbiskup blagoslovio Karamarkovu ambiciju da osvoji vlast poslije izbora (i čini se, mimo uobičajene procedure koaliranja), u MOST-ovim se redovima govori kako je njihov frontman Božo Petrov izložen izravnim pritiscima nižih članova crkvene hijerarhije da pristane na koaliciju s Hrvatskom demokratskom zajednicom.
Gospodin Petrov pohađao je franjevačku gimnaziju te je bio politički aktivan u procrkvenoj stranci Hrast, pa je stoga, prirodno, povezan s mnogo svećenika.
Nastup na izborima
Smatramo, ipak, kako je potpuno nerealno da Crkva uspije nagovoriti Božu Petrova na koaliciju s HDZ-om. Naime, ako bi se to dogodilo, MOST bi se, de facto, pretvorio u klerikalnu stranku.
U čemu, načelno, ne bi bilo ništa nelegitimno, da je MOST to učinio prije izbora. Međutim, građani koji su glasovali za MOST sasvim sigurno nisu glasovali za klerikalnu stranku. MOST se na izborima nije predstavio kao klerikalna stranka, niti je nastupao pod zaštitom Crkve, ili bilo koje crkvene organizacije.
Ako bi, dakle, poslušao Crkvu, koja nagovara MOST na koaliciju s HDZ-om, MOST bi sasvim bezočno prevario svoje birače, čime bi poništio ne samo poštenjem definirani kodeks političkog ponašaja, na čemu gospoda Petrov i Prgomet inzistiraju, nego i bilo kakvu svoju političku budućnost.
Crkvu ne zanima sudbina MOST-a
Petvaranjem u klerikalnu stranku, MOST bi postao bivša stranka, jer bi počinio tešku prevaru. Crkvu se to, naravno, ne tiče. Crkvi je jedino važno da pod svaku cijenu dovede HDZ na vlast, kako bi obračanala s “crvenima.”
U tom križarskom ratu, koji će biti zabilježen kao jedno od najnemoralnijih razdoblja u novijoj povijesti naše Crkve, MOST i Božo Petrov sada se Ckrvi čine kao prilično efikasno oruđe, s kratkim rokom trajanja.
Valja vjerovati da će vodstvo MOST-a ostati lojalno svojim biračima, koji su za MOST glasovali kako bi hrvatsku politiku učinili odgovornijom i poštenijom, a ne zaplotnjačkom i još vjerolomnijom, nego što je bila dosad.
Bankari i menadžeri kao mandatari
Crkveni pokušaj da preko utjecaja na čelnike MOST-a dovede HDZ na vlast jednako je nemoralan i politički štetan, kao i ideja da se kao mandatari buduće vlade kandidiraju nestranački menadžeri iz bankarskih krugova. Ovi su izbori, među ostalim, bili i izbori protiv dominacije financijskog sektora u društvu.
Ako u HDZ-u uistinu razmišljaju o bivšim bankarima kao o kandidatima za premijera, vodstvo te stanke još je u dubljem sukobu sa stvarnošću, nego što se to inače misli; kada bi dogodilo da bivši bankar postane kandidat za predsjednika Vlade, radilo bi se o najvećoj podvali hrvatskim glasačima, koju je uopće moguće zamisliti.
Božo Petrov i njegovi suradnici ovih su dana pod enormnim pritiscima. Od njih zavisi budućnost sadašnjeg vodstva HDZ-a i niza interesnih grupacija. Valja se nadati da će te Most te pritiske podnositi pošteno i čvrsto.